Connect with us

Hrvatska

HDZ već izabrao, DP će u subotu, a SDP u rujnu. Evo kad ostale stranke biraju vodstva

Objavljeno

-

Hrvatska je u drugom polugodištu superizuborne godine u kojoj nakon parlamentarnih i europskih izbora pred kraj godine slijede još i predsjednički. No politička godina je superizborna i za najveće stranke koje održavaju unutarstranačke izbore.

Stranke obično održavaju unutarstranačke izbore nedugo nakon parlamentarnih kada njihova vodstva u skladu s ostvarenim rezultatom izlaze pred članove pa pobjednička vodstva traže (i dobivaju) novi mandat, a gubitnici nude svoje mandate na raspolaganje.

U HDZ-u su nakon pobjede na parlamentarnim izborima u travnju sredinom srpnja održani izbori za predsjednika, zamjenika predsjednika i potpredsjednike stranke. Očekivano, Andrej Plenković nije imao protukandidata pa je dobio treći uzastopni mandat.

DP i SDP uskoro biraju

Ove subote, HDZ-ov glavni koalicijski partner Domovinski pokret održat će izborni sabor pod visokim tenzijama i u atmosferi raskola. Predsjednik stranke Ivan Penava neočekivano je koncem srpnja sazvao izvanredni izborni sabor (redovni je trebao biti održan iduće godine) očito želeći raščistiti odnose i raskrstiti sa suparničkom strujom Marija Radića. U subotu će delegati birati novo vodstvo između Penave i njegovih ljudi te Radića i njegovih.

Gubitnik izbora, SDP, unutarstranačke će izbore po već davno usvojenom modelu “jedan član – jedan glas” održati 14. rujna za kada ih je raspisao aktualni šef stranke Peđa Grbin najavivši da se više neće kandidrati. Prvi je kandidaturu istaknuo i za favorita slovi sadašnji potpredsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić, a imat će najmanje dvoje protukandidata.

A što je s drugim većim i značajnijim političkim strankama? Kada će one provesti unutarstranačke izbore?

Možemo!

Treća ili četvrta stranka po snazi na nacionalnoj razini (ovisno od ankete do ankete) te vladajuća stranka u Zagrebu, Možemo!, unutarstranačke izbore održala je u ožujku 2023. godine iza zatvorenih vrata i bez prisustva medija. Izabrani su sukoordinatori stranke – Sandra Benčić i Tomislav Tomašević. Prema Statutu Možemo!, od dvoje koordinatora najmanje jedna mora biti žena. Mandat dvoje koordinatora traje dvije godine, što znači da će sljedeći unutarstranački izbori u Možemo! biti održani nagodinu, vjerojatno kad prođu lokalni izbori.

Most

S obzirom na velika očekivanja, najveći gubitnik parlamentarnih i europskih izbora je Most. Zastupnički klub u Saboru smanjio im se za jednog člana u odnosu na prošli saziv, odmah nakon izbora napustio ih je u Sabor izabrani bračni par Raspudić, a na europskim izborima nisu osvojili nijedan mandat. Stoga je odmah po objavi izbornih rezultata za Europski parlament, predsjednik stranke Božo Petrov najavio održavanje redovnih unutarstranačkih izbora krajem ove godine.

“Promjene će uslijediti vezano uz organizaciju Mosta i nove ljude u Mostu”, izjavio je tada Petrov.

Kuloari bruje o nezadovoljstvu u stranci i mogućnosti da na izborima s čela Mosta odu i predsjednik Petrov i potpredsjednik Nikola Grmoja.

HSS

Iako je već tada stranka pod njegovim vodstvom bivala sve slabija u odnosu na davnu i ne tako davnu prošlost, Krešo Beljak u srpnju 2020. ponovno je bio izabran za predsjednika Hrvatske seljačke stranke. Izabran je na četerogodišnji mandat, a prema Statutu HSS-a odluka o raspisivanju unutarstranačkih izbora donosi se najranije 120, a najkasnije 60 dana prije kraja četverogodišnjeg mandata izabranih stranačkih dužnosnika.

Ako nas prosta matematika služi, ti su rokovi nedavno istekli no iz HSS-a zasad nema najava održavanja unutarstranačkih izbora.

HSLS

Izborni sabor HSLS-a održan je u prosincu prošle godine, a Dario Hrebak ponovno je izrabran na čelo strake. Prema Statutu HSLS-a, izborni sabor zasjeda najmanje jednom u četiri godine, a Središnje vijeće može na prijedlog predsjednika HSLS-a odlučiti da se održi i nakon proteka roka od četiri godine od dana održavanja prethodnog izbornog sabora, ali ne duže od šest mjeseci. Prema tome, sljedeće izbore u HSLS-u ne treba očekivati prije kraja 2027. godine.

Centar

Na izbornoj skupštini 6. studenoga 2021. za predsjednika stranke Centar na četverogodišnji mandat izabran je Ivica Puljak. Sljedeće izbore u Centru valja očekivati tek nagodinu, nakon što budu održani lokalni izbori i nakon što se vidi hoće li Puljak osvojiti još jedan mandat gradonačelnika Splita.

Suverenisti

U listopadu 2021. godine ujedinjenjem triju stranaka – Hrasta, Hrvatske konzervativne stranke i Generacije obnove, osnovani su Hrvatski suverenisti, a za predsjednika je izabran Marijan Pavliček iz Vukovara. Mandat mu je četverogodišnji pa bi i oni na redovne unutarstranačke izbore trebali tek sljedeće godine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatski Caritas: U četiri dana prikupili smo 170.000 eura za BiH

Objavljeno

-

Hrvatski Caritas je u humanitarnoj akciji za pomoć stanovništvu pogođenom poplavama u Bosni i Hercegovini prikupio 170.000 eura financijske pomoći od petka do danas te je u tom razdoblju zabilježeno 15.000 poziva na donatorskoj telefonskoj liniji.

Hrvatska biskupska konferencija uputila je financijsku pomoć od 100.000 eura iz Interventnog fonda HBK, dok je preostalih 70.000 eura pristiglo od donacija građana, priopćili su iz Hrvatskog Caritasa.

Danas uplatili novac Caritasu BiH
Humanitarna akcija pokrenuta je u petak, 4. listopada, nakon vijesti o razmjerima ljudskih i materijalnih šteta nastalih zbog razornih poplava koje su najviše pogodile područje Jablanice, Hadžića, Konjica, Kiseljaka i Fojnice. Hrvatski Caritas je danas prikupljeni novac uputio Caritasu Bosne i Hercegovine, kako bi pomoć što prije stigla pogođenom stanovništvu.

Novčana sredstva će biti usmjerena za pomoć najugroženijim obiteljima i pojedincima, i to putem distribucije neophodnih potrepština (hrane, vode i higijenskih potrepština), kroz nabavu osnovnih materijala za čišćenje i pumpi za vodu kako bi se sanirala nastala šteta te za obnovu kuća.

Otvoren donatorski broj i račun
U sklopu humanitarne akcije, također je moguće donirati i putem poziva na donatorski broj 060/9010. Pozivom na donatorski telefon donira se 0,83 eura te je tako prikupljeno više od 12.000 eura. Donaciju je također moguće uplatit na IBAN: HR5623400091511298894, svrha uplate: Poplave BiH.

Na kraju su istaknuli da će u svim župama i crkvama u Hrvatskoj u nedjelju, 13. listopada, biti organizirano prikupljanje kolekte za pomoć stanovništvu pogođenom poplavama u Bosni i Hercegovini.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HZJZ objavio kada počinje cijepljenje protiv gripe

Objavljeno

-

By

U Hrvatsku je stiglo 450 tisuća doza cjepiva protiv gripe, planirani početak cijepljenja je 21. listopada, a tim su povodom medicinski stručnjaci u utorak pozvali starije osobe i kronične bolesnike na cijepljenje. Do 21. listopada trebala bi završiti distribucija cjepiva prema županijskim zavodima za javno zdravstvo. Posebna je preporuka da se cijepe građani stariji od 65 godina, kronični bolesnici, trudnice i djeca do 5 godina, rekla je Hini epidemiologinja Dijana Mayer upozorivši da su te skupine u povećanom riziku od obolijevanja.

Građani će se moći cijepiti kod obiteljskog liječnika, u županijskim zavodima za javno zdravstvo i na cijepnim punktovima o kojima će biti pravodobno obaviješteni.

U HZJZ-u kažu da je od 1. svibnja u Hrvatskoj već zabilježeno oko 160 sporadičnih slučajeva gripe, a prošle je sezone umrlo 40-ak osoba od komplikacija te bolesti. Mala procijepljenost
Kao i prethodnih godina, nabavljeno je četverovalentno cjepivo za čiju su proizvodnju korištena dva soja virusa tipa A i dva soja virusa tipa B.

“Nažalost, u Hrvatskoj je cijepni obuhvat starijih od 65 godina između 27 i 29 posto što je premalo s obzirom na to da su preporuke EU i Svjetske zdravstvene organizacije da se cijepi 75 posto stanovništva starije dobi”, kazala je Mayer.

O premalom cijepnom obuhvatu bilo je danas riječi i na konferenciji za medije u Westinu gdje su liječnici podijelili klinička iskustva i preporuke za učinkovitu prevenciju gripe.

Problem je u tome što liječnici, koji se skrbe o kroničnom pacijentu, često s njim ne iskomuniciraju dovoljno opasnost od gripe, kazao je pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije u Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ Rok Čivljak. Kardiovaskulane komplikacije
“Obiteljski liječnik, onkolog, kardiolog, nefrolog, onaj tko se skrbi o kroničnom bolesniku, uoči sezone gripe trebao bi podsjetiti pacijenta na važnost cijepljenja”, dodao je.

Obiteljska liječnica Valerija Bralić Lang istaknula je da je bitno da se cijepe i trudnice, kao i mala djeca. “Kod nas je interes za cijepljenje protiv gripe oko 30 posto, što je nedovoljno”, kaže.

Kardiolog Daniel Lovrić iz KBC-a Zagreb upozorio je na moguće kardiovaskularne komplikacije gripe – srčani udar, zatajivanje srca, kao i naglu upalu srčanog mišića.

“Imamo jako puno pacijenta starije dobi koji svake godine imaju kardiovaskulane komplikacije, ali i nekoliko mladih pacijenata koji završavaju teško bolesni na respiratoru, na mehaničkim potporama cirkulacije zato što im je srce zatajilo uslijed gripe”, rekao je Lovrić.

“Samo prošle godine tijekom sezone gripe imali smo šest takvih upala srčanog mišića kod ljudi koji su svi redom bili mlađi od 35 godina, znači, jedna normalna zdrava populacija koja je u tom trenutku bila smrtonosno bolesna”, upozorio je Lovrić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Usklađivanje je ovoj skupini donijelo najviše: Mirovina im iznosi više od 2.000 eura

Objavljeno

-

By

Dobro je poznato koje kategorije umirovljenika imaju najveće mirovine u zemlji. Radi se o onima koji su umirovljeni prema posebnim propisima. Ovdje spadaju vatrogasci, policajci, suci, ali i zastupnici u Hrvatskom saboru i članovi Vlade kao i glavni državni revizor. Upravo je njima nakon usklađivanja mirovina skočila na visokih oko 2.165 eura, a takvih je 684 korisnika koji ostvaruju mirovinu s međunarodnim ugovorima.

Iako se iznos prosječne mirovine povećao na 620 eura, a udjelom u prosječnoj plaći je na 47 posto, o čemu smo pisali i ovdje, neki dobivaju skoro četiri puta veći iznos. Radi se o umirovljenim saborskim zastupnicima i članovima Vlade koji su profitirali usklađivanjem. Općenito, oni koji primaju mirovine po posebnim propisima dobivaju velike iznose, a novost je da će po posebnim propisima ići i dva nova zanimanja, o čemu smo pisali ovdje.

Za usporedbu, u srpnju su dobili 2.038 eura, što znači da im je mirovina sada veća za 127 eura.

Kako zastupnici u Saboru i članovi Vlade ostvaruju mirovine?
Zastupnicima koji su obnašali zastupničku dužnost u VI. ili nekom ranijem sazivu Hrvatskog sabora mirovina se limitira prema Zakonu o dopunama Zakona o najvišoj mirovini. Oni u mirovinu odlaze po posebnom Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, koji je vrijedio do tada. Na zastupnike VII. saziva Hrvatskog sabora, koji obnašaju zastupničku dužnost u prvom mandatu, u cijelosti se primjenjuju odredbe ZOMO-a, a limit je 3,8 vrijednosnih bodova.

Važno je znati kako statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne pokazuju zaseban broj saborskih zastupnika, članova Vlade, ustavnih sudaca i revizora. Jednako tako, ne pokazuju koliko ih ima pravo na mirovinu po starom posebnom propisu, a koliko prema ZOMO-u, prenosi Mirovina.hr.

Više je muških korisnika
Dok neki u državi jedva preživljavaju s mirovinom u iznosu od 300 ili manje eura, drugi pak svaki mjesec na račune dobivaju visokih 2.164,75 eura. To su zastupnici Sabora, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor. Oni se svi vode kao jedna kategorija, a takvih korisnika je 684 i u prosjeku imaju 32 godine i devet mjeseci staža. Najviše ih je u starosnoj mirovini, njih 511, dok je 168 korisnika obiteljske mirovine, odnosno naslijedili su visoku mirovinu svojeg preminulog supružniku pa u prosjeku dobivaju 1.880 eura. Više je muških korisnika koji dobivaju ovu mirovinu, njih je 457, dok je žena 227. Razlikuju se i iznosi pa tako muškarci i ovdje bolje prolaze s iznosom od 2.258,93 eura za 32 godine i četiri mjeseca staža, dok žene dobivaju 1.975,14 eura za više staža, odnosno za 33 godine i šest mjeseci.

Prije pet godina 834 eura manje
U srpnju, odnosno prije isplate usklađene mirovine, zastupnici u Saboru i članovi Vlade su imali mirovinu u iznosu od 2.038 eura. Tada je obiteljsku mirovinu primilo 169 korisnika u iznosu od 1.770,69 eura.

Prije godinu dana je ovu mirovinu primilo 678 osoba, dok su dobili 1.844 eura. To je iznos manji za čak 321 euro. Prije pet godina je situacija također bila znatno drugačija. Tada je bilo 669 saborskih zastupnika, članova Vlade i ostalih iz kategorije koji su dobivali 1.331 eura. Za usporedbu, radi se o 834 eura manje u razmaku od pet godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu