Sa Sveučilišta najava predavanja Josipe Baraka Perica „Zadarska arheološka baština – prijedlog valorizacije održivosti rimskog katastra” koje će se održati u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu, u utorak 15. listopada 2024. u 19 sati. Predavanje organiziraju Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru.

 Josipa Baraka Perica diplomirala je 2001. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Godine 2006. završila je trogodišnji specijalistički studij na Papinskom zavodu za kršćansku arheologiju u Rimu (Pontificio Istituto di Archeologia Cristiana) na kojem je godine 2013. i doktorirala. Od 2006. zaposlena je na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru na kojem u zvanju izvanredne profesorice održava nastavu na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini studija. Članica je uredništva časopisa Archaeologia Adriatica i vijeća doktorskog studija Arheologija istočnog Jadrana. Suradnica je na trima projektima: MONACORALE – History and Archaeology of Monasteries and Ecclesiastical sites in the Eastern Adriatic (4th-12th c.) / Povijest i arheologija samostana i crkvenih lokaliteta na istočnoj obali Jadrana (od 4. do 12. stoljeća) (École française de Rome); GRIVA – Gradina svetog Ivana, izolirana točka otočnih dodira (Sveučilište u Zadru) i MeMori-Memento mori: antički svijet mrtvih podvelebitskog prostora (Sveučilište u Zadru). Nakon zaposlenja kao suradnica, zamjenica ili voditeljica sudjelovala je na nizu sustavnih arheoloških istraživanja i rekognosciranja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Znanstveno zanimanje usmjereno joj je prema starokršćanskoj arheologiji, kasnoantičkoj arheologiji, arheologiji arhitekture i arheologiji krajolika.

Zadar je kao vodeće liburnsko središte početkom 1. st. postao kolonija rimskih građana – Colonia Iulia Iader. Kolonija je kao upravna jedinica obuhvaćala grad unutar zidina, sa svim obilježjima urbanoga središta, ali i izvangradsko područje koje je bilo gospodarski temelj same kolonije – ager. Uobičajeno obilježje agera kolonije bila je centurijacija, odnosno podjela na centurije jednake veličine, koje su služile boljoj organizaciji prostora i lakšem upravljanju njime, ali i za određivanje vrijednosti zemljišta. Zadarski je ager uključivao maksimalni prostor plodne zemlje na kopnu i na otoku Ugljanu. Centurije su bile kanonskoga modula 710 x 710 m (20 aktusa), a kardi i dekumani bili su orijentirani uz liniju obale, slijedeći geomorfologiju terena i oblikujući mrežu koja je opstala do danas.

Agrarni pejzaž Iadera organizirao se prema principima rimske agrimenzure, a prostor agera, iako se od trenutka formiranja kontinuirano mijenjao djelovanjem ljudskih i prirodnih čimbenika, sačuvao je ostatke antičke centurijacije koji su vidljivi u današnjoj podjeli urbanog prostora grada izvan povijesne jezgre. Upravo valorizacijom održivosti rimskog sustava mjerenja zemljišta unutar suvremenoga cestovnoga gradskog sustava otvaraju se brojne mogućnosti za novu prepoznatljivost grada i njegove arheološke baštine.

Izrada projektnog prijedloga rezultat je dobre suradnje stručnjaka iz različitih znanstvenih područja. Uz izv. prof. dr. sc. Josipu Baraka Pericu s Odjela za arheologiju, u izradi su aktivno sudjelovali izv. prof. dr. sc. Ante Blaće s Odjela za geografiju, dipl. arh. Filipa Jurković Pešić, voditeljica Sveučilišne arheološke zbirke s Odjela za arheologiju, izv. prof. dr. sc. Franjo Pehar s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i prof. dr. sc. Gregory Zaro s Odjela za antropologiju i Instituta za klimatske promjene (University of Maine, USA).

Nakon nedavno održanog koncerta otvorenja sezone na kojem su nastupile sjajne hrvatske glazbenice svjetskih karijera, violočelistica Monika Leskovar i pijanistica Martina Filjak, Koncertni ured Zadar sezonu nastavlja prvim u nizu koncertom Zadarskog komornog orkestra koji će uskoro obilježiti 65 godina svog djelovanja.

U ponedjeljak, 14. 10. s početkom u 20 sati u crkvi sv. Donata Zadarski komorni orkestar nastupit će pod umjetničkim vodstvom čembalista Pava Mašića i uz solista i koncert-majstora Martina Krpana.

Na programu se nalaze četiri iznimno zanimljiva glazbena djela koja su ostavila značajan trag u povijesti glazbe. To su Koncert za violinu i gudače u E-duru, BWV 1042 koji je na glasu kao jedan od najpoznatijih violinskih koncerata Johanna Sebastiana Bacha, a kojeg je davne 1990. godine kao solistica izvela Maja Dešpalj na 30. Glazbenim večerima u Sv. Donatu. Zatim će biti izveden Koncert u g-molu za čembalo i gudače br. 7 BWV 1058, glazbeno djelo u koje je Bach po prvi puta uveo čembalo kao solistički instrument. Na barokni će se repertoar potom nadovezati Koncert za čembalo i gudače u D-duru koji je napisao Bachov najstariji sin, Wilhelm Friedemann Bach čiji je stil u odnosu na očev uznapredovao do novijeg tzv. galantnog, odnosno rokoko stila.

Zaključak koncerta biti će Dvostruki koncert u F-duru za violinu, čembalo i gudače Josepha Haydna, koji je u stilskom smislu u odnosu na oca i sina Bach učinio značajan iskorak prema klasicizmu.

Informacije o prodaji ulaznica i pretplata

Etnološki odjel  poziva na otvorenje izložbe „ Morje barv- More boja“ danas, 11. 10. 2024. godine u 18 h u prostoru Etnološkog odjela Narodni muzej Zadar, Gradska straža, Narodni trg, Zadar.

Izložba radova održava se u suradnji Narodnog muzeja Zadar Etnološki odjel i Slovenskog kulturnog društva „Lipa“ Zadar, u projektu kulturnog amaterizma uz potporu Ureda Vlade Republike Slovenije za Slovence u zamejstvu i po svijetu, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, predstavnika slovenske manjine  Grada Zadra i Zadarske županije.

17. godina međunarodne Likovne kolonije „Jože Arzenšek 2024“ okuplja umjetnike iz društava Slovenaca „Lipa“ Zadar,“ Slovenski dom Zagreb„, Slovenski dom Bazovica“ Reka, Slovensko društvo Gorski kotar, “Slovensko društvo Tuzla“, a pridružuju se i likovni umjetnici iz Zadra, Sv. Filip i Jakova i Turnja, te likovni umjetnici iz Mosta na Soči i Kulturno društvo  Studenci Maribor.