Connect with us

Hrvatska

(FOTO) OPĆI SABOR HDZ-a / Prepun Lisinski; Plenković uvjeren u izbornu pobjedu

Objavljeno

-

Foto: Facebook

Oko dvije tisuće izaslanika na XX. općem, izvještajnom, Saboru HDZ-a, koji se u nedjelju održava u Lisinskom” analizirat će rad između dvaju sabora, raspravljati o temama iz izbornoga programa za parlamentarne izbore, a predsjednik Andrej Plenković predstavit će izborni slogan kampanje.

Plenković će podnijeti izvješće o radu stranke između 19. i 20. sabora, a u svom će govoru, najavljuju iz stranke, predstaviti i HDZ-ov slogan kampanje za parlamentarne izbore 17. travnja.

Andrej Plenković i njegovi najbliži stranački kolege ušli su u prepunu dvoranu KD Lisinski praćeni dugotrajnim pljeskom i pjesmom “Eye of the Tiger”, pozdravljajući se sa članovima stranke.

Nakon pozdravnih govora, uslijedit će izvješće glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića, a potom će se obratiti predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te zamjenik predsjednika HDZ-a Tomo Medved.

Članovima HDZ-a obratit će se i predsjednik Centrističke demokratske internacionale (CDI), međunarodne organizacije koja okuplja demokršćanske stranke i među ostalima obuhvaća Europsku pučku stranku (EPP), Andres Pastrana Arango te putem video poruke predsjednik EPP-a Manfred Weber.

Govorit će i predsjednik Hrvatske građanske inicijative iz Crne Gore Adrijan Vuksanović, a potom i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov te predsjednik HDZ-a BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović. Pozdravni govor održat će i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, a u ime koalicijskih partnera HDZ-a u Vladi predsjednik HSLS-a Dario Hrebak.

Među gostima sabora su i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić te predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković i predsjedateljica Vijeća ministar BiH Brojan Krišto.

Na saboru će se održati i panel rasprava o temama izbornoga programa koju će moderirati članica Predsjedništva HDZ-a Nina Obuljen Koržinek koja je i zadužena za njegovu izradu. O temama koje će taj program sadržavati govorit će potpredsjednici stranke Oleg Butković, Branko Bačić i Ivan Anušić, međunarodni tajnik stranke Davor Božinović i članica Nacionalnog odbora HDZ-a Marija Vučković. Cjeloviti izborni program, najavljuju iz stranke, bit će predstavljen naknadno.

Uslijedit će rasprava i usvajanje zaključaka 20. sabora koje će predstaviti predsjednik stranke Plenković.

Plenković rekao da HDZ pobjeđuje na izborima

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u nedjelju je u kratkoj izjavi novinarima uoči 20. sabora stranke rekao kako HDZ pobjeđuje na parlamentarnim izborima, neovisno o najavi predsjednika Republike Zorana Milanovića da će se na izborima kandidirati na listi SDP-a.


Novinari su Plenkovića pri dolasku u KD Lisinski na 20. sabor HDZ-a pitali je li mu Milanović “pomrsio račune” svojom najavom, a Plenković je odgovorio “Mi, pobjeđujemo, a ovo drugo ćete čuti”.

Ustavni sud najavio je da će se sutra izjasniti o Milanovićevoj najavi kandidature, a Plenković je na pitanje novinara kakvu odluku očekuje odgovorio: “Ne znam, to je na njima”.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kratko je novinarima, na pitanje hoće li on biti v.d. predsjednik Republike, o čemu se kao o jednoj od mogućnosti govori u javnosti ako Milanović odstupi s mjesta predsjednika države, odgovorio “vrlo ste naivno nasjeli na njihove trikove”.

Medved: Milanović je cijelo vrijeme bio na usluzi oporbi

– Slušajući ustavne stručnjake, neizostavno da se ovdje radi o kršenju Ustava, i ukoliko se on odluči kandidirati na parlamentrnim izborima mora podnijeti ostavku. Dakle, radi se o nespojivim dužnostima. Mene osobno nije iznenadio s obzirom na dosadašnje njegove istupe koji su u najmanju ruku bili čudni. Ono što je HDZ puno puta govorio i premijer Plenković, svo ovo vrijeme on nije bio predsjednik svih građana, bio je na usluzi oporbi, bio im je na neki način mentor, rekao je Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja.

– Ništa nas od njega ne iznenađuje, on samo pokazuje da je slučajni predsjednik, a mi ćemo na izborima pokazati da nismo slučajna država i HDZ će pobijediti. Mi smo na njega spremni, čovjek pet godina krši Ustav. Konačno je vrijeme da ga pobijedimo i da imamo stabilnu državu. Šteti nam u svijetu, ruši nam reputacija, sva postignuća koja je Vlada s Andrejem Plenkovićem učinila nezamisliva su bila u njegovom mandatu. Niti jedan kapitalni projekt nije učinio u svom mandatu. Dapače, svi se sjećaju da je smanjio plaće. Niti jedno postignuće nije napravio, a njegov mandat prate samo afere, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.

Potpredsjednik stranke Oleg Butković naglašava da je HDZ spreman za izbore i očekuje pobjedu “tko god bio predsjednik, odnosno kandidat za premijera od strane SDP-a”.

Na izbore izlazimo afirmativno, s postignućima proteklih osam godina, a Hrvatska je, rekao je, u tih osam godina puno bolja, stabilnija, međunarodno bolje afirmirana, gospodarski pokazatelji su kudikamo bolji nego što su bili 2016. unatoč izazovima (koronavirus, energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini).

Od najavljenog sutrašnjeg očitovanja Ustavnoga suda, Butković kaže kako ne može “ništa očekivati, niti sugerirati”, a stava je da Milanovićeva najava s ustavno-pravnog stajališta nije regularna.

– Nezapamćeno je da predsjednik Republike, koji je nestranački, poglavito u ovom trenutku kad imate raspušten Sabor, najavljuje da će biti kandidat na izborima i da ide u izbornu utrku. To je nezapamćeno. I mislim da to nije, s ustavno-pravnog stajališta, regularno, ali o tome će odlučiti Ustavni sud, rekao je.

Ma kakav Milanović, kratko je pak poručio politički tajnik HDZ-a Ante Sanader, a potpredsjednik stranke Ivan Anušić također naglašava da je HDZ spreman za izbore i novi mandat.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.

Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.

I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.

nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje. 

Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?

Objavljeno

-

By

Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.

Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.

Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.

Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.

Porast globalne srednje temperature zraka

Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.

Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.

Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.

Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.

Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.

To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.

Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.

Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.

Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.

Povećan rizik od suša i požara

Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.

Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.

Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.

No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.

Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.

Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.

Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.

Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu