Connect with us

Hrvatska

Zadarski profesor osumnjičen za pedofiliju bio aktivan i u crkvenim zborovima, pao je preko SMS poruka

Objavljeno

-

Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Zadru provodi istragu nad 50-godišnjim Zadraninom zbog kaznenih djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Prema neslužbenim informacijama radi se o kaznenim djelima nad najmanje dvoje djece. Muškarac koji se sumnjiči za ova kaznena djela nastavnik je glazbenog odgoja u jednoj osnovnoj školi, a nekoliko desetljeća aktivan je i u crkvenim zborovima.

Zadarski ŽDO nije javnosti mogao dati informacije o ovom predmetu, budući da odredbe Zakona o državnom odvjetništvu propisuju da se u radu državnog odvjetništva smatraju tajnima spisi iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež.

Iz PU zadarske su, pak, naveli kako su zbog sumnje na kaznena djela iz domene kaznenih djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, policijski službenici Službe kriminalističke policije u suradnji s policijskim službenicima Policijske uprave šibensko-kninske proveli kriminalističko istraživanje nad hrvatskim državljaninom u dobi od 50 godina, piše Novi List.

Zaštita žrtve

“Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, protiv osumnjičenog je nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava te je osumnjičenik predan u pritvorsku jedinicu Policijske uprave zadarske. Napominjemo kako o događajima u kojima su sudionici maloljetne osobe poštujemo zakonske odredbe Zakona o sudovima za mladež o tajnosti postupka, a prije svega zbog najboljeg interesa djece žrtava, ali i mladih počinitelja kažnjivih radnji te zaštite digniteta žrtve, stoji u odgovoru iz PU zadarske. Sudac istrage Općinskog suda u Zadru mu je odredio jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela i mogućnosti utjecaja na svjedoke.

Kako Jutarnji list neslužbeno doznaje, osumnjičeni profesor uhvaćen je nakon što su nad njim bile provedene posebne mjere u sklopu kojih mu je praćena telefonska komunikacija.

Pod mjere je stavljen, prema tim informacijama, na prijedlog državnog odvjetništva nakon što su roditelji djevojčice iz osnovne škole prijavili moguće nezakonito postupanje profesora prema njihovom djetetu. Dok je bio pod mjerama, profesor je putem telefona komunicirao s jednim učenikom, nešto starijim od djevojčice.

Njemu je, prema tim informacijama, uputio nekoliko inkriminirajućih poruka. Istražiteljima je to bilo dovoljno da se zatraži njegovo privođenje. Profesor je prošlog utorka priveden sucu istrage koji mu je sutradan na prijedlog Županijskog državnog odvjetnika odredio mjesec dana istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i utjecaja na svjedoke.

Škola je, kako piše Jutarnji list, odmah nakon svega pokrenula poseban protokol za ovakve situacije, a profesor je automatski suspendiran i udaljen sa svih nastavnih aktivnosti do završetka istrage.

Komentirajući ovaj slučaj iz Ureda pravobraniteljice za djecu navode kako svaki novi slučaj seksualnog zlostavljanja djeteta potiče propitivanje jesmo li kao društvo zakazali u zaštiti djeteta.

Neprihvatljivo ponašanje

“Prevencija seksualnog nasilja nad djecom, a pod seksualnim nasiljem nad djetetom podrazumijevamo sve oblike seksualnog nasilja, uključujući i vrbovanje djece i seksualno uznemiravanje, uključuje stvaranje sigurnog okruženja za djecu. To se postiže samo sveobuhvatnim pristupom koji mora uključivati provjeru osoba koje dolaze u kontakt s djecom, pravovremenu reakciju na svako neprihvatljivo ponašanje prema djetetu i brz i učinkovit odgovor kad se nasilje dogodi”, ističu u Uredu pravobraniteljice, dodajući da je upravo kažnjavanje počinitelja nasilja ključno u prevenciji nasilja.

“Kada počinitelj seksualnog zlostavljanja djeteta dobije preblagu kaznu, reakcija može biti samo gorčina, ljutnja i gubljenje povjerenja u institucije. Takvom odlukom šalju se krive poruke, i djetetu koje je pretrpjelo takvo zlostavljanje, ali i drugoj djeci, da ih odrasli ne mogu ili ne žele zaštititi. Djeca s pravom očekuju da budu zaštićena, da im se osigura okruženje u kojem neće strahovati od napada seksualnih predatora, a država je to obvezna osigurati, i prema Ustavu i prema međunarodnim konvencijama. Otkrivanje seksualnog nasilja nad djetetom, njegovo procesuiranje te u konačnici kažnjavanje, trebalo bi biti važna poruka djetetu da je počinitelj kažnjen zbog zla koje mu je nanio. S druge strane, to ujedno treba biti poruka počinitelju i drugima da se zlo prema djetetu neće tolerirati”, kažu u Uredu pravobraniteljice.

Budući da je osumnjičeni u ovom slučaju predmetni nastavnik u školi, podsjećaju kako je samo vođenje kaznenog postupka nad nekom osobom zapreka za rad ove osobe u školi.

“Nedavnim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zakonski je omogućena suspenzija djelatnika odmah po podnošenju kaznene prijave, što je značajan napredak u zaštiti djece. Međutim, »sankcioniranje« počinitelja seksualnog nasilja nad djetetom, što seksualno uznemiravanje svakako jest, ne smije se isključivo vezati uz kaznenu odgovornost i ishod kaznenog postupka. Odgojno-obrazovne ustanove moraju imati nultu razinu tolerancije na neprimjerena ponašanja odraslih prema djeci te odrasle koji se prema djeci neprimjereno ponašaju zbog povreda radnih obveza i etičkih kodeksa ponašanja ukloniti iz odgojno-obrazovnog sustava koristeći mehanizme iz radno-pravnog odnosa. Kontinuirano se zalažemo za uvođenje licenciranja učitelja kako bi se osiguralo da odgojno-obrazovni rad provode isključivo osobe visoko moralnih i stručnih kvaliteta. Također držimo da sankcioniranje za prekršaj seksualnog uznemiravanja treba biti zapreka za rad u školi, što unatoč našim prijedlozima o potrebi dopuna zapreka za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi i dalje nije slučaj”, naglašavaju iz Ureda pravobraniteljice za djecu.

Nadbiskupija izrazila duboko žaljenje i osudu

Budući da je osumnjičeni muškarac nekoliko desetljeća angažiran u radu crkvenih zborova te drugih aktivnosti povezanih sa Zadarskom nadbiskupijom, zatražili smo i očitovanje Nadbiskupije. Odgovorili su nam kako Zadarska nadbiskupija, prema informacijama kojima u ovom slučaju raspolaže, surađuje sa Županijskim državnim odvjetništvom u Zadru te slijedi njihove upute.

“Zbog delikatnosti predmeta, molimo da se obratite Županijskom državnom odvjetništvu. Izražavamo duboko žaljenje i osudu zbog svakog slučaja zlostavljanja i pozivamo sve koji imaju bilo kakva saznanja da slučajeve prijave nadležnim institucijama”, odgovorila je za Novi List Zadarska nadbiskupija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu