Hrvatska
DZS: Prosječna neto plaća za prosinac 1.191 euro
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za lanjski prosinac 1.191 euro, što je na godišnjoj razini nominalno više za 13,9, a realno za devet posto, podaci su DZS-a, po kojima je prosječna mjesečna neto plaća od lanjskog siječnja do prosinca iznosila 1.148 eura.
U odnosu na plaću za studeni 2023. godine, prosječna neto plaća za prosinac bila je nominalno niža za 1,4 posto, a realno za 0,9 posto, izvijestili su u utorak iz Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u zadnjem mjesecu 2023. isplaćena je u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 1.795 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, 739 eura.
Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za prosinac iznosila je 1.005 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za prosinac iznosila je 1.620 eura, što je nominalno niže za 3,5 posto, a realno za tri posto u odnosu na studeni 2023.
Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno bila viša za 13,5 posto, a realno za 8,6 posto.
Kao i kod neto plaća, najviša prosječna mjesečna bruto plaća za prosinac 2023. bila je u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, 2.662 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, 920 eura.
Za razdoblje od siječnja do prosinca 2023. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 1.148 eura, što je u odnosu na isto razdoblje godinu ranije nominalno više za 13, a realno za 4,6 posto.
Istovremeno je prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 1.584 eura, što je u odnosu na isto razdoblje godinu ranije nominalno više za 14,8 posto, a realno za 6,3 posto.
U prosincu 2023. je bilo prosječnih 166 plaćenih sati, što je u odnosu na studeni prošle godine pad za 4,6 posto.
Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti vodni prijevoz (179), a najmanji broj plaćenih sati bio je u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (144).
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za prosinac iznosila je 6,96 eura, što je u odnosu na studeni 2023. više za 2,7 posto, a u odnosu na prosinac 2022. za 18,8 posto, podaci su DZS-a.
Hrvatska
FOKUS NA RIZIČNIM PONAŠANJIMA VOZAČA / Do 22. rujna traju Dani sigurnosti u prometu: Alkohol, mobitel, brzina, pojas….
Idućih tjedan dana, do 22. rujna, diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, održavaju se Dani sigurnosti u prometu. Fokus je na rizičnim ponašanjima vozača u prometu pa se provode pojačane patrole radi suzbijanja prometnih prekršaja.
– Zaustavljeni ste zbog prometnog prekršaja korištenje mobitela za vrijeme vožnje, rekla je policajka vozaču.
– Nisam, brani se vozač.
– Jeste, desna ruka, desno uho, pojašnjava policajka.
– Nisam ga držao na uhu, pričao sam na razglas, uporno se brani vozač.
Kazna iznosi 130 eura.
– A gdje da ga stavim? Ovaj kamion sam uzeo od gazde a inače koristim svoj, imam naslon za mobitel, u ovom nemam, kaže vozač Marino iz Siska.
Uz uporabu mobitela u vožnji, alkoholizirano stanje i nevezanje sigurnosnog pojasa, neprilagođena brzina jedan je od četiriju glavnih prekršaja u prometu.
– To su deseci tisuća prekršaja, što je sigurno previše. A znamo da je brzina ključni faktor sigurnosti u prometu. Prilikom naleta vozila na pješaka pri brzini 30 km/h gotovo je sigurno da će pješak preživjeti (vjerojatnost je 95%), a kod brzine nešto više od 50km/h vjerojatnost da će pješak preživjeti vjerojatnost je samo 10%, istaknuo je Krešimir Mišić, voditelj službe prometne policije PU zagrebačke.
Ako samo i pomislite stisnuti papučicu gasa, telefonirati ili popiti alkohol – sjetite se da ste ugrozili promet i da će vas to skupo stajati.
Hrvatska
Stiže novi zakon o pušenju, evo što se sve zabranjuje
Nakon lanjskog neuspješnog pokušaja da donese novi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda i tako udovolji Europskoj direktivi, Ministarstvo zdravstva u javnu je raspravu stavilo novu verziju prijedloga Zakona, no ona je gotovo jednaka onoj staroj, koja je izazvala brojne kritike struke, kako industrije tako i liječnika.
Ministarstvo Vilija Beroša, naime, i dalje ne definira razne nove duhanske i nikotinske proizvode, ne pravi razliku u štetnosti, upozoravaju sugovornici Jutarnjeg lista.
Novim Zakonom uvodi se novi pojam “grijani duhanski proizvodi” te se mijenjaju odredbe o izuzećima koja su se do sada primjenjivala na grijane duhanske proizvode, tako da se arome ne smiju više koristiti ni u grijanim duhanskim proizvodima.
Ujedno se uređuje označavanje grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje te se uvodi zabrana prodaje nikotinskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina. Izričito se zabranjuje upotreba svih ovih proizvoda u zatvorenim javnim prostorima. Kao i u Direktivi EU, vrijedit će prijelazni rok za maloprodaju od 90 dana, kako bi se prodale zalihe.
Proizvođači i struka složni
I proizvođači i liječnici slažu se prije svega oko toga da treba urediti sustav i tržište te uvesti reda, a vladaju totalni nered i neznanje. Nijedni ne vide da će ovakav prijedlog zakona to postići.
“Aktualni hrvatski zakonski okvir donesen je 2017., a tržište se od tada značajno promijenilo. Pojavile su se nove kategorije proizvoda koje, iako nisu bez rizika, predstavljaju potencijalno manje štetnu alternativu cigaretama i važno je sve te proizvode adekvatno regulirati. Pušačima treba omogućiti pristup kredibilnim i relevantnim informacijama temeljenim na znanstvenim dokazima. Regulatorni okvir treba biti proporcionalan riziku, odnosno razini štete koju konzumacija pojedinih proizvoda nosi. A to sada nije slučaj.
Naime, kod novih duhanskih i nikotinskih proizvoda, kao što su e-cigarete, grijani duhanski i bezduhanski proizvodi, nikotinske vrećice, nema gorenja, nema katrana, nema dima, pa samim time sadrže znatno manje štetnih sastojaka i nema pojave pasivnog pušenja.
Stoga smatramo kako novim realnostima na tržištu treba pristupiti tako da se proizvodi adekvatno i kvalitetno definiraju i reguliraju, uzimajući u obzir njihove razlike, a ne posežući za mjerama zabrana koje stvaraju dodatnu pravnu nesigurnost, koče inovativnost i poduzetničku aktivnost te kreiraju nepovoljno poslovno okruženje”, upozoravaju iz Koordinacije za duhanske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Oni su ujedno za snažnu prevenciju početka pušenja, pogotovo kod maloljetnika, i protive se bilo kakvoj promociji svih ovih proizvoda.
“Imamo jako visok broj pušača”
A mi nemamo ni prevenciju ni ranu detekciju bolesti, kao ni dostupne informacije o različitim mogućnostima prestanka pušenja cigareta i smanjenja štete, koje ostavljaju najveće posljedice, kaže Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica i članica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
“Ništa se po tom pitanju nije promijenilo ni u ovom zakonskom prijedlogu. Nekoliko je momenata koji nas liječnike tu muče. Prvo je da imamo jako visok broj pušača, svaki treći odrasli stanovnik u Hrvatskoj puši, i procjenjujemo da je stopa prestanka pušenja iznimno niska, iako ne znamo kolika je. Znamo da je cigareta velik rizični faktor za razvoj kardiovaskularnih i onkoloških bolesti.
Jedno je kad to čitate na papiru, jedno je kad to doživite u ordinaciji, kao što ja vidim posljednjih 20 godina. Točno sam predvidjela što će se nekim ljudima dogoditi. A u Hrvatskoj se gotovo ništa ne radi na tu temu – zadnja velika javnozdravstvena akcija bila je prije 20 godina”, podsjeća liječnica.
Umjesto informiranja – zabrane
Na tržištu su posljednjih deset godina dostupni novi duhanski poizvodi, od e-cigareta do nikotinskih vrećica, a o tome se službeno ne informira ni liječnike ni javnost, odnosno pušače.
“Ja mogu reći ono što odmah na prvu vidim kao liječnik. Jedno su, recimo, sekundarni pušači, to su uglavnom djeca roditelja koji puše, koja su cijelu zimu bolesna, koja su kod mene na injekcijama, na inhalacijama. Smatram da je manje štetno kada su roditelji na e-cigaretama”, pita se Ćenan.
Navodi da je Američka Agencija za lijekove i hranu (FDA) izradila klasifikaciju duhanskih proizvoda po štetnosti, u kojoj je cigareta na prvom mjestu, a poslije se navode proizvodi za koje je dosad utvrđeno da su manje štetni. To je dobar pristup.
“Istina je da mi još ne znamo što će se dogoditi s onima koji budu 20, 30 godina koristili nove duhanske proizvode, no u Hrvatskoj nećemo to nikada niti znati jer to zasad ne evidentiramo. Naime, mi liječnici nemamo to gdje zabilježiti u e-kartonima, u padajućem izborniku nemamo opciju zabilježiti da netko koristi e-cigaretu, nego samo cigarete, cigare ili lulu. Pa tko više puši cigare i lulu?
Već godinama tražimo od HZZO-a da se to promijeni, da imamo gdje zabilježiti što pacijenti koriste, međutim, ništa. Dakle, mi ne vodimo nikakvu službenu evidenciju i zato ne znamo što će biti za deset godina”, upozorava za kraj.
Hrvatska
Dobra vijest za starije: Sutra na račune sjeda 150 eura!
U utorak 17. rujna počinje isplata nacionalne naknade od 150 eura za starije osobe za kolovoz korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Provjerite uvjete
Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 16.715 korisnika, za što je osigurano 2.495.495 eura iz Državnog proračuna.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od deset godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:
– da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
– da njegov prihod i/ili prihod članova njegova kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (300,00 eura)
– da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
– da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
– da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
(NE)RADNE NEDJELJE / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin4 dana prije
KRATKI HOROSKOP ZA 2025. GODINU: Ovnovima stiže veliki zaokret u životu, za Strijelce ovo je godina promjena!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
FOTOGALERIJA IZ SUTOMIŠĆICE / Nadbiskup Zgrablić predvodio proslavu blagdana sv. Eufemije u Sutomišćici na otoku Ugljanu
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
EPILOG POŽARA U BIBINJAMA / Smrtno stradala ženska osoba. Uzrok požara – kvar električnog uređaja