ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKI KRIŽ JE VRAĆEN, ALI… / Ovim vrijednim umjetninama ukradenim iz riznice samostana sv. Frane nema traga…
Čini se da je procesijski križ, iz u prve polovice 14. stoljeća, nakon povratka vrjedniji nego što je bio prije krađe. Kod primopredaje u Zadru ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je upravo on najvrjedniji otuđeni umjetnički predmet kojeg je država Hrvatska uspjela vratiti. Zaista je njegov povrat jedan od važnijih kulturnih događaja za grad Zadar, ali i za Hrvatsku, zbog njegove religiozne, povijesne i umjetničke vrijednosti, U svakom slučaju križ privlači pozornost posjetitelja upravo zbog sudbine koju je proživio u posljednjih pedesetak godina svoga dugog vijeka.
Ipak, treba istaći kako su vrlo vrijedne i druge umjetnine ukradene 1974. iz franjevačke riznice. Prema popisu kojeg je sastavila tadašnja direktorica Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zadar Ksenija Radulić, uz procesijski križ, ukradena su još tri kaleža iz 15. stoljeća, pozlaćeno srebro. Zatim, jedna patena iz istog doba i istog materijala; jedan relikvijar Svetog Križa iz 16. st., pozlaćeni bakar; jedan drugi relikvijar iz 16.st., također pozlaćeni bakar; dvije srebrene ampulice iz 19. st.; dvije srebrene vaze iz 17. st.; i jedna ovalna slika iz 18. st., ulje na platnu visine 50 cm, s prikazom Sv. Josipa i Isusa.
Osim toga izrezano je i ukradeno: iz graduala B (14. stoljeće) dvanaest inicijalima ukrašenih listova (dim. 56 x 39,5 cm); iz antifonara H (13. stoljeće) osam inicijalima ukrašenih listova (dim. 56 x 39 cm); iz psalterija M (15. stoljeće) osam inicijalima ukrašenih listova (dim. 57,2 x 39,5). ). Ovom popisu treba nadodati da psaltiru M, uz osam listova koje je navela gđa Radulić, nedostaje još jedan list s ukrašenim inicijalom, i to onaj prvi. Gđa Radulić navela je kako u Psaltiru M nedostaju listovi: 5; 53; 84; 109; 134; 169; 189 i 268. Pogrešno je navela kako nedostaje list 189. Umjesto njega trebalo je stajati 198, pa se zasigurno radilo o pogrešci u tipkanju. U njezinom izvještaju i kod druge dvije knjige postoje pogreške. U Kodeksu H navedeni su kao ukradeni listovi s ukrašenim inicijalima: 3; 28; 90; 98; 112; 147; 158; i 190. List 158 međutim postoji, a nedostaje list 159, pa se zasigurno i tu radi o pogrešci u tipkanju. U kodeksu B prema njoj nedostaju: 6; 13; 15; 27; 51; 53; 58; 63; 71; 77; 79 i 130. List 27 međutim postoji, a nedostaje list 17., pa je i tu očito riječ o pogrešci u tipkanju. Po procjeni gđe Radulić inicijali iz knjiga precizno su izrezivani. Čini se pak da je lopov kradući usavršavao tehniku. Kod knjige H ispod ukradenog lista 90 zarezani su listovi od 91 do 94, kao i kod ukradenog 147 zarezani su oni od 148 do 153. Kod rezanja listova iz kodeksa B nešto su manja oštećenja: kod lista 6 zarezani su listovi 4, 5 i 7; kod 51 zarezan je 52; kod 79 zarezan je 78 i 80; kod 130 zarezan je 129. Kod psaltira M ne vide se oštećenja listova ispod onih koji su ukradeni, pa se može pretpostaviti kako su listovi iz te knjige istrgnuti. Po oštećenjima bi se moglo pretpostaviti da je lopov najprije „obrađivao“ kodeks H, zatim B i na koncu M.
Izrezani ili istrgnuti listovi s unikatnim slikama iz tri rukom pisane knjige na pergameni, bile su prije nego su ukradene predmet proučavanja više stručnjaka. Neke od njih objavljene su u crno-bijeloj tehnici u knjizi: Die illuminierten Handschriften in Dalmatien, koju je u Leipzigu još 1917. izdao Hans Folnesics. U svom dopisu zadarskim konzervatorima na tu knjigu uputio je Cvito Fisković, pa su se oni kod sastavljanja popisa ukradenih umjetnina služili tom knjigom, uz knjige iz kojih su minijature izrezane. Prof. Nikola Jakšić, u članku: Iluminirani psaltir 15. stoljeća zadarskih franjevaca (objavljen u Ars Adriatica, Zadar, 2/2012., str. 119-138), obrađujući iscrpno kodeks, koji se vodi pod oznakom M, objavio je fotografije u boji izrezanih minijatura iz njega. On je također registrirao list 1 s minijaturom (tzv. Invitatorium) kao izrezan.
Zahvaljujući spomenutom stručnom članku prof. Marijane Kovačević o ukradenom križu i činjenici da se o njemu informirani stručnjak prof. Cooper našao u muzeju grada La Spezia, gdje se križ nalazio, taj vrijedni nabožni i umjetnički premet opet je na svom starom mjestu u Zadru kod izvornih vlasnika.
Na žalost, o drugim ukradenim umjetninama nisu se do sada pojavili pouzdani tragovi. No, i bez obzira na tu činjenicu, one bi trebale biti predmet proučavanja i objavljivanja informacija o njima, u nadi kako će i one jednoga dana biti vraćene vlasnicima. Događaji oko povrata križa, šalju poruku kako ukradene umjetnine ne smiju biti zaboravljene. Na tom tragu je katalog ukradenih umjetnina iz franjevačke riznice, kojeg su izradili djelatnici Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zadru 2008. godine. U katalogu se nalazi raspoloživi slikovni materijal o ukradenim predmetima, a napravljen je na temelju popisa kojeg je nakon krađe izradila gđa Radulić. Sastavni dio tog kataloga je i CD sa snimcima umjetnina iz fototeke Konzervatorskog odjela u Zadru.
Autor: Fra Stipe Nosić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





