ZADAR / ŽUPANIJA
SAMOSTAN SV. FRANE I “MUZEJ U ŠKOLI” / Poziv školama i vrtićima na sudjelovanje u 2. likovnom natječaju o bl. Jakovu Zadraninu
Franjevački samostan sv. Frane u Zadru i ‘Muzej u školi’ – Dječja folklorna skupina Donatići iz OŠ Zadarski otoci u Zadru, uputili su školama i vrtićima u Hrvatskoj poziv na sudjelovanje na 2. likovnom natječaju “Blizu je blizu”, za koji se djeca pozivaju izraditi radove o bl. Jakovu Zadraninu.

Tema 2. likovnog natječaja za djecu vrtića te učenike osnovnih i srednjih škola je bl. Jakov Zadranin u vrijeme njegovog djetinjstva i mladosti provedenih u rodnom Zadru, a održava se u sklopu teme ‘Zadarski sveci i blaženici’. Anamarija Botica Miljanović, dipl. učiteljica savjetnica, koordinatorica Organizacijskog povjerenstva u provedbi Natječaja, predstavila je temu, cilj i pravila za sudjelovanje u tom likovnom natječaju.
Bl. Jakov Zadranin (1400., Zadar – 1496., Bitetto) proveo je djetinjstvo i mladost u rodnom Zadru. S dvadeset godina ušao je u samostan sv. Frane u Zadru kao brat pomoćnik te se u tom samostanu i zajednici gdje je počeo njegov redovnički put čuva spomen na bl. Jakova. Jakov je pratio provincijala 1438. na generalni kapitul franjevačkog reda u Italiju. Potom je ostao u franjevačkoj provinciji sv. Nikole biskupa, sa sjedištem u Bariju, glavnom gradu Apulije. Djelovao je u raznim apulijskim samostanima, a oko 40 godina u gradiću Bitettu pokraj Barija, kao redovnik žarke molitve, marljiv u svakodnevnim poslovima kao kuhar, sakupljač milostinje, vrtlar, vratar i sakristan. Za vrijeme pošasti kuge u Bittetu 1483., požrtvovno je služio i zaraženim bolesnicima. Bio je veliki štovatelj Majke Božje, pobožan u razmatranju Kristove muke. Dugo je molio, kontemplirao i obavljao pokore. Osobito je pomagao djeci. Umro je 27. travnja 1496. u Bitettu na glasu svetosti i zaštitnik je toga grada. U crkvi u Bitettu nalazi se njegovo neraspadnuto tijelo. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1700., a papa Benedikt XVI. potpisao je 19. prosinca 2009. dekret o junačkom stupnju kršćanskih kreposti bl. Jakova Zadranina. Slika i relikvija bl. Jakova iz Bitetta donesena je u crkvu sv. Frane u Zadar 1989., a prst bl. Jakova, relikvija koja se nosi u velikoj procesiji u Bitettu na blagdan bl. Jakova, u Zadar je prvi put donesena 5. svibnja 2024. godine.

„Ohrabreni prošlogodišnjim uspjehom Prvog natječaja, kvalitetom i brojnosti likovnih radova iz deset osnovnih škola, Povjerenstvo je proširilo natječaj da u njemu ne sudjeluju samo osmoškolci, nego i djeca iz vrtića i učenici srednjih škola. Cilj ovog stvaralaštva je revitaliziranje lika i djela bl. Jakova Zadranina, upoznavanje zavičajne povijesti, kulturne i vjerske baštine Zadra. Djeca mogu prikazati blaženika u vrijeme njegovog djetinjstva i mladosti, dok je živio u rodnom Zadru. Blaženik se može prikazati kako radi u samostanskom vrtu, u brizi oko pripreme i kuhanja jela za braću franjevce, u molitvi u samostanu sv. Frane u Zadru, u procesiji Zadarskog mira iza procesijskog križa. Bl. Jakov je imao dar zanosa i levitacije pa ga se može prikazati i iznad Zadra, kako štiti grad. Može ga se prikazati u lađi kojom kreće na put za Italiju, a u pozadini se vidi rodni grad koji napušta. Prepuštamo kreativnoj dječjoj mašti izbor motiva o temi blaženika i Zadra. Moguće je prikazati i prepoznatljive građevine srednjovjekovnog Zadra“, rekla je Miljanović, predlažući djeci motive u slobodnom izboru teme.
Na dnu ili rubu likovnog rada autori neka zapišu i jednu riječ na glagoljici, npr. Zadar, blaženi Jakov ili neka druga kratka riječ i time također obilježe život bl. Jakova. Glagoljica neka ne bude ukomponirana u crtež ili sliku.
Pravila likovnog natječaja su sljedeća: radovi mogu biti slikani, crtani ili oblikovani na papiru. Sve likovne tehnike neka budu na formatu papira A4. Likovno – tehnička sredstva su olovka, tuš i metalno pero, tuš i kist, lavirani tuš, tempera, akvarel, grafika, kartonski tisak, linorez, kolaž i sve kombinirane tehnike. Na poleđini likovnog rada trebaju biti podaci: ustanova i adresa, autor, razred, naslov rada te mentor i kontakt mentora. Izložba najuspješnijih likovnih radova i dodjela nagrada će biti u samostanu sv. Frane u Zadru, u Spomen sobi bl Jakova Zadranina, nakon mise u 19 sati, na blagdan bl. Jakova, 27.travnja 2025. godine.

Nagrađenih dvanaest najboljih likovnih radova će biti objavljeni na mrežnim stranicama OŠ Zadarski otoci. Radovi trebaju stići do 10. travnja 2025. na adresu: 2. likovni natječaj „Blizu je, blizu”, OŠ Zadarski otoci, Trg Damira Tomljanovića Gavrana 2, 23000 Zadar. Poslane ili donesene učeničke radove će vrednovati i izabrati stručno povjerenstvo. Radovi se ne vraćaju. Potrebna je potpisana suglasnost roditelja, koju čuva mentor, za nagrađene učenike, radi objavljivanja fotografija djece, njihovih imena i prezimena u medijima.
Naziv natječaja „Blizu je, blizu“ je u spomen na situaciju kad je bl. Jakov ispod svoga habita bio sakrio zeca koji je bježao pred lovcima. Kad su lovci bl. Jakova pitali: „Gdje je zec?“, on je rekao: „Blizu je, blizu“. Lovci su produžili dalje, a zec je bio spašen. Najbolji učenički rad će biti tiskan u obliku sličice s molitvom za kanonizaciju bl. Jakova Zadranina. Te sličice će dobiti sva djeca i učitelji sudionici likovnog natječaja.
Organizacijsko povjerenstvo objavilo je Poziv na natječaj u petak, 29. studenog, na blagdan Svih svetih Franjevačkog reda, u samostanu sv. Frane u Zadru. Tada su crkvu i samostan pohodila djeca iz Dječje folklorne skupine Donatići iz OŠ Zadarski otoci u Zadru, s voditeljicom i inicijatoricom projekta ‘Muzej u školi – baština i kultura mira’, Anamarijom Botica Miljanović.

„Želja mi je da duhovna i vjerska baština postane dio identiteta ljudi, da se sačuva duh grada i prenosi generacijama. Da djeca to ponesu u budućnost i na taj način čuvaju grad, jer grad čuvaju ljudi idejom, duhom i raznim oblicima stvaralaštva. Drago nam je kad i drugi prepoznaju vrijednost naših nastojanja, pa su s nama u crkvi sv. Frane bile i studentice Marta Panjkota i Martina Perković, buduće učiteljice kojima će susret i suradnja s djecom o životu bl. Jakova biti dio budućeg djelovanja“, poručila je Miljanović, u želji da se bl. Jakovu dâ na važnosti u životima Zadrana i događajima kojima se obilježava Dan Grada Zadra.
Kao ’10. čestitku voljenom Gradu’, Donatići su pohodom samostana sv. Frane i predstavljanjem Natječaja sudjelovali u obilježavanju Dana Grada Zadra koji se obilježava više dana različitim manifestacijama. Djeca su razgovarala o životu bl. Jakova te su 29. studenog u Spomen sobi bl. Jakova počeli zajednički slikati slikovnicu ‘Slavni sine vjernog Zadra’ o životu bl. Jakova.

Za pohoda crkvi sv. Frane, molitvu učenika za proglašenje bl. Jakova svetim predvodio je fra Drago Ljevar. Djeca su recitirala pjesme posvećene bl. Jakovu. Razgledali su samostansku riznicu uz domaćina fra Stipu Nosića, gvardijana samostana sv. Frane. „Osobitu pozornost usmjerili smo na zadarski procesijski križ, dar kraljice Elizabete Kotromanić samostanu sv. Frane, na kojem su prikazani i franjevački sveci. Za tim križem hodao je maleni Jakov u procesiji koja je svake godine bila svečano održana u spomen na 18. veljače 1358., kad je potpisan mirovni sporazum Zadarski mir“, rekla je Miljanović koja svake godine s Donatićima 18. veljače svečano obilježava datum potpisivanja Zadarskog mira. Podsjetila je da je samostan sv. Frane najstariji franjevački samostan izvan Italije, izgrađen za života sv. Franje, oko 1221. godine. Crkva sv. Frane u Zadru je najstarija crkva posvećena sv. Franji na tlu Hrvatske i najstarija dalmatinska gotička crkva, čije je renesansne dogradnje izveo Juraj Dalmatinac.
„Ove godine, 5. svibnja, svjedočili smo velikom događaju za Zadarsku nadbiskupiju, kad je iza Procesijskog križa bila relikvija bl. Jakova, prvi put nakon njegovog odlaska iz rodnog Zadra. Ponosni smo što imamo Zadranina za nebeskog zaštitnika. Zahvaljujući suradnji sa samostanom sv. Frane i gvardijanom fra Stipom, drago nam je da smo ovo događanje mogli organizirati u Bogu posvećenom prostoru gdje je bl. Jakov živio, radio i počeo svoj put u Franjevačkom redu“, poručila je Miljanović, poželjevši djeci iz cijele Hrvatske blagoslovljen rad i sudjelovanje na Natječaju, uz upoznavanje života još jednog hrvatskog blaženika, bl. Jakova Zadranina.
Pokrovitelji likovnog natječaja su Franjevački samostan sv. Frane u Zadru, Grad Zadar, Zadarska županija, Narodni muzej Zadar, OŠ Zadarski otoci/ DFS Donatići pri „Muzej u školi“ i Udruga glagoljaša Zadar.
I.G.



Foto: ‘Muzej pri škol’ – OŠ Zadarski otoci
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





