Hrvatska
PERVI HRejting U SUPERIZBORNOJ GODINI: Raste broj neodlučnih birača

S približavanjem parlamentarnih izbora sve nas više zanima kakva je popularnost stranaka. To će otkriti ovomjesečni HRejting. Istraživanje je provedeno od 24. do 26. siječnja na tisuću ispitanika, uz mogućnost pogreške +/- 3,53% i razinu pouzdanosti od 95%. Doznajte za koga bi glasali hrvatski birači da su izbori danas.
Ovo je prvi HRrejting koji donosi HRT na početku superizborne godine – vrlo važne za stranke, ali i birače koji sve češće svjedoče zaoštravanju sukoba na političkoj sceni. Ove godine građane čekaju predsjednički izbori potkraj godine, u lipnju za Europski parlament te naravno mnogima najzanimljiviji – za Hrvatski sabor, čiji je datum održavanja još u sferi nagađanja. Krajnji zakonski rok je sredina rujna, rekao je novinar Branko Nađvinski koji je predstavio istraživanje HRejting u središnjem Dnevniku HTV-a.
Da se izbori održavaju ovoga vikenda, u saborske bi klupe predstavnici samo pet stranaka. Naravno, pod uvjetom da je Hrvatska jedna izborna jedinica, a predizborne koalicije zabranjene. Vladajućem HDZ-u i dalje svoje povjerenje daje četvrtina građana s pravom glasa – preciznije njih 25,6%.
Nema promjena ni na sljedeće dvije pozicije. SDP je sad na 15,8% te Možemo na 8,3%. Mjesta do granice izbornog praga posljednjih mjeseci izmjenjuju Most sa sadašnjih 8,1% te Domovinski pokret sa 7,9%.
Daleko ispod praga u rasponu od 2% do 1% smjestili su se: Centar 1,9%), Fokus (1,6%), HSS (1,3%), HNS (1,2%), IDS (1,1%), Socijaldemokrati (1,1%), Radnička fronta (1,1%) te HSU (1,0%).
S preferencijom birača ispod 1% na političkoj sceni još postoje: Odlučnost i pravednost (0,9%), Hrvatski suverenisti (0,8%), Ključ Hrvatske (0,6%), HSLS (0,6%), Republika (0,6%), Akcija za promjene (0,4%) te HDS (0,4%).
Naravno, stranke ne bi smjele zaboraviti ni na rastuću snagu neodlučnih, koja se od studenog popela za pola postotnog boda. U ovom trenutku svoj izbor još nema 18,2% birača, istaknuo je Nađvinski.
Postoji li kod ijedne stranke znatniji pad ili rast u odnosu na prošli HRejting?
Dva su mjeseca od prošlog HRejting istraživanja. Znatnijih pomaka – gore-dolje – nema.
No, nezadovoljni mogu biti u stranci Možemo koja bilježi najveći pad – i to za više od 1,5%-tnog boda. Među onima iznad izbornog praga, u minus, s otprilike trećinom postotnog boda otišao je još i Domovinski pokret. Tako je na rang-listi pao ispod Mosta koji ima najveći pojedinačni rast i to iznad jednog boda.
Prema preferencijama ispitanika, slično rastu i dvije vodeće stranke, HDZ i SDP, s gotovo pola postotnog boda. Napomenimo i to da su svi ovi pomaci znatno ispod maksimalne razine statističke pogreške istraživanja Promocije Plus, istaknuo je Nađvinski.
Hrvatska
UPOZORENJE DRŽAVNOG INSPEKTORATA: Iz prodaje povučen ovaj čaj, ne pijte ga!

Zbog povećane količine pirolizidinskih alkaloida, s tržišta je opozvan “Čaj plućnjak” u pakiranju od 30 grama, kojeg proizvodi Suban d.o.o. iz Strmca.
Izvijestio je u utorak Državni inspektorat naglašavajući kako je riječ isključivo o seriji L07441 i L07442, s rokom uporabe do 30. rujna 2026.
Proizvod nije u skladu s europskom uredbom o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani, a potrošačima se savjetuje da proizvod ne konzumiraju, već ga vrate u prodavaonicu u kojoj su ga kupili.
Hrvatska
PROGNOZA / Stigla je klimatološka jesen, donosi novu kišnu epizodu

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Preteženo je vedro jutro diljem Hrvatske, temperature su skromne u kopnenoj Hrvatskoj, 9.3 stupnjeva izmjereno je jutros u Gospiću. Hladnija jutra najavljuju skori dolazak jeseni, koja je danas počela klimatološki.
U nastavku ponedjelja prevladavat će uglavnom sunčano, malo kiše može pasti na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru poslijepodne.
U utorak će biti nestabilnije, jačat će jugo i učestaliji će biti kiša i pljuskovi s grmljavinom, češći na Jadranu te u Gorskom kotaru i Lici, gdje mjestimice može biti obilnije oborine.
Nestabilno vrijeme nastavit će se još i tijekom srijede, povremeno će još biti kiše i pljuskova. Bit će malo manje toplo.
U četvrtak uglavnom suho posvuda, stabilnije i sunčanije, u skladu s tim ponovno i toplije.
Petak bi tek prolazno pljuskova moglo biti u sjevernim predjelima zemlje.
Za vikend pretežno sunčano i suho diljem zemlje.
Hrvatska
Dolazi digitalni euro: Što to znači za gotovinu?

Gotovina je i dalje najčešće sredstvo plaćanja. Lako je dostupna i pruža najviši stupanj zaštite privatnosti. Plaćanje karticom ili mobitelom uzelo je maha, ali uvođenje digitalnog eura pod posebnim je povećalom. Hoće li građani moći odlučivati kako će plaćati?
Digitalni euro bit će novo sredstvo plaćanja u Europskoj uniji, koje će izdavati Europska središnja banka. Kako je pojasnio za HRT Dario Hlupić Radić, voditelj Odjela za supervizorsko pravo HNB-a, građani će digitalnim eurom moći plaćati jednako kao gotovinom, u trgovinama i pri kupnji usluga.
“Moći ćemo plaćati čak i kada je pristup internetu otežan, a transakcije će se moći obavljati karticama, mobitelom ili računalom. Najvažnije je da će plaćanje biti besplatno za građane”, rekao je Hlupić Radić.
Gotovina ostaje u opticaju
U Hrvatskoj narodnoj banci naglašavaju da uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje novčanica i kovanica. I ministar financija Marko Primorac podržava digitalizaciju novca, istaknuvši da će ona donijeti brže i jeftinije transakcije.
“Gotovina i digitalna valuta trebale bi biti zakonito sredstvo plaćanja. Radimo na tome i nastojat ćemo da to vrijedi ne samo zakonski, nego i u praksi”, kazao je Primorac.
Brige oko privatnosti i sigurnosti
Istraživanja pokazuju da Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom, a ekonomski analitičar Ljubo Jurčić upozorava da bi potpuni prelazak na digitalno plaćanje mogao ugroziti ljudska prava i slobode.
“To bi se moglo dogoditi u sljedećih 10 do 20 godina, primjerice zbog terorizma ili drugih razloga, a tada bi rizik od potpune kontrole bio vrlo velik”, ocijenio je Jurčić.
Kibernetički napadi
Osim pitanja privatnosti, građani strahuju i od kibernetičkih napada te mogućeg gubitka novca iz digitalnih novčanika.
Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih navika. Najranije bi mogao biti u uporabi potkraj 2028. godine.
-
magazin4 dana prije
RUJANSKA SUBOTNJA ŠPICA U CITY GALLERIJI!
-
Svijet5 dana prije
Pojavila se nova vrsta koronavirusa: Europska zemlja ponovno bilježi porast broja zaraženih
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA / Bablje ljeto kroz objektiv Saše Čuke
-
Sport5 dana prije
Europski kup u daljinskom plivanju – Ražanac, 27. rujna 2025.