Tech
Ovo su automobili kojima će rasti vrijednost u 2024.
Stručnjaci za procjenu vrijednosti i osiguranje automobila iz Hagertyja otkrili su u koja biste vozila trebali investirati sljedeće godine prije nego što im cijena skoči.
Opće je poznato da je automobil jedan od predmeta koji možda i najviše gubi na vrijednosti kroz godine, no to svakako nije slučaj sa svim vozilima. Postoje i oni automobili koji bi vam mogli donositi novac.
Stručnjaci za osiguranje iz američke tvrtke Hagerty su podijelili svoje znanje i otkrili koji su to automobili koji bi vam mogli donijeti dobit. Hagerty Bull Market svake godine donosi popis modela čija bi vrijednost trebala rasti, a ovo im je sedma godina kako to rade.
Automobili kojima će rasti vrijednost
Napominju kako je tekuća godina nagrižena inflacijom koja je itekako utjecala na tržište, ali da vjeruju da se stvari vraćaju na svoje mjesto. Kako bi njihov izbor bio što precizniji zadužen je tim od 15 analitičara podataka koji provode dane analiziraju tržište i pregledavaju na tisuće automobila svake godine, ali i više od milijun transakcija.
Da odmah razjasnimo, radi se o kolekcionarskim automobilima, ali ne onima koji vrijede milijune eura jer, kako navode, njihov je cilj učiniti posjedovanje kolekcionarskog automobila dostupnim. Pa krenimo redom:
Lamborghini Countach 25th Anniversary (1989.)
Iako je riječ o automobilu iz 1970-ih, većina ga veže uz legendarne 1980-e, uvelike zahvaljujući ulogama u filmovima iz tog razdoblja kao što su The Cannonball Run i Miami Vice. Stoga navedeno desetljeće najbolje opisuje 25. godišnjica modela iz 1989., proizvedenoj u oko 650 primjeraka.

Countach pokreće V12 benzinski motor s 455 konja, a izgledu je doprinio i tada mladi Horacio Pagani, koji je potom pokrenuo vlastitu istoimenu tvrtku za hiperautomobile. Cijena ove verzije Countacha kreće se od 345.000 do 770.000 dolara.
Chrysler Town & Country (1946.–1950.)
Ovaj američki automobil kao glavno obilježje nosi jasen na karoseriji jer je tada drvo bilo – budućnost, barem su tako vjerovali u Chrysleru. S početnom cijenom od gotovo 3.000 dolara, tada skupi Town & Country bio je čudna kombinacija aerodinamičnih linija iz 1940-ih i pravih kutova.

Nije proizveden u velikom broju, s manje od 15.000 primjeraka, te je odmah prihvaćen kao statusni simbol. Međutim, težina automobila i složenost izrade su mu presudili već nakon četiri godine proizvodnje. Cijena mu je danas znatno porasla s početnih 3.000 dolara te vrijedi između 28.400 i 144,000 dolara.
BMW M3 E92 (2008.-2013.)
Na listi su se našli i automobili iz ovog stoljeća, a jedan od njih je BMW M3 četvrte generacije, koji se prodavao između 2007. i 2013. godine s 4,0-litrenim V8 motorom koji je sada zamijenjen manjim V6 motorom. Hagerty kaže da su se do 2018. ovi primjerci prodavali ispod 40.000 dolara.

Ovih dana primjerci u najlošijem stanju u prosjeku vrijede oko 29.200 dolara, dok najbolji mogu doseći čak 65.800 dolara. Naravno, posebna izdanja i ona s rijetkim opcijama boja mogu se prodavati za mnogo više, ali u prosjeku, vrijednosti su porasle za 34 posto.
Mitsubishi Pajero Evolution (1997.–1999.)
Mitsubishi, marka s tri dijamanta, nekoć je vladala opasnim relijem Pariz-Dakar, i to zahvaljujući upravo ovom automobilu. Pajero Evolution rođen je sredinom 1990-ih, a zahvaljujući tadašnjim propisima automobil je morao biti legalni za ceste i dostupan javnosti. Mitsubishi je tako proizveo oko 2.500 Pajera Evolutions, koji su dijelili osnovni izgled s drugom generacijom (1991. – 1999.).

Pajero pokreće Mitsuov V6 motor od 3,5 litre i 276 KS s izravnim ubrizgavanjem. Ovjes je uvelike ojačan i prilagođen za terensku vožnju. Cijena Pajera vrti se od 17.900 do čak 70,000 dolara.
Ferrari FF (2011.-2016.)
Ako je Mitsubishi možda iznenađenje na ovoj listi, to svakako nije Ferrari. Ferrari FF, točnije model koji se proizvodio između 2011. i 2016., sa svojim karavanskim dizajnom, četiri sjedala i mogućnošću vožnje u svim vremenskim uvjetima, jedinstvena je mogućnost za ljubitelje V12 motora.

Cijene se općenito kreću između 143.000 i 177.000 dolara. Ako mislite da je to puno imajte na umu da je nov model startao s cijenom od 300.000 dolara.
Jaguar XKR (2000.-2005.)
Ovaj kabrio dvosjed trebao je zamijeniti legendarni model E-type, a odlika mu je bila luksuzna unutrašnjost i V8 motor ispod haube koji je izbacivao 370 KS.
XKR nije bio jeftin s početnom cijeno od 85.000 dolara, no danas se može pronaći već od 8.300 dolara, dok bolje očuvani primjerci koštaju i do 38.000 dolara.
Chevrolet Impala SS (1965.-1970.)
Na listi se našao još jedan Amerikanac. Chevrolet Impala SS koja se prodavala od 1965. do 1970. Pristupačniji modeli u prosjeku postižu cijenu između 14.600 i 44.500 dolara, no imajte na umu da će vam trebati i budžet za gorivo.
Ostali modeli uključuju Plymouth Prowler iz 1997.-2002. s prosječnom cijenom od 15.700 do 45.500 dolara, zatim Ford Thunderbird iz 1964.-1966. (17.300-56.400 dolara), i Jeep CJ-8 Scrambler iz 1981.-1986. (16,100-52,600 dolara).
Prošlogodišnji izbor automobila s rastućom cijenom uključivao je Suzuki Cappuccino, Toyota pickup, Mercedes SLR McLaren, AMC AMX, Audi R8, Lamborghini Murciélago, C5 Corvette Z06, NISMO 350Z, Saab 900 Turbo i Hummer H1.
Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




