Hrvatska
Nikad skuplja božićna košarica! Evo kako će i koliko Hrvati trošiti za blagdane
Dok inflacija u eurozoni slabi, kliznuvši na 2,4 posto što je najniža razina od ljeta 2021., Hrvatska se i dalje suočava s visokim stopama inflacije. Prema najnovijem izračunu Eurostata, Hrvatska je zauzela neslavno drugo mjesto s inflacijom od 5,5 posto, odmah iza Slovačke, s najsnažnijim rastom potrošačkih cijena, dvostruko većim od prosjeka u Europskoj Uniji. Cijene hrane u proteklih godinu dana porasle su za oko sedam posto, a ususret blagdanima, sve manje Hrvata moći će si priuštiti tradicionalni blagdanski stol.
Purica, odojak, bakalar, božićni kolači – sve ono što čini tradicionalni blagdanski stol – ove godine zbog inflacije bit će nikad skuplje. Već prvi dan prosinca na glavnoj zagrebačkoj tržnici kupci su krenuli u lov na najpovoljnije cijene jer tradicije se ne misle odreći.
“Za Badnjak bakalar, a za dalje ćemo vidjeti”. “Vjerojatno suhomesnati proizvodi, purica, mlinci…”, govore kupci na Dolcu.
No jednu je, kažu, definitivno – za ove blagdane namjeravaju potrošiti manje nego lani: “Oko tisuću kuna, da… se potroši Jer je sve poskupilo.”
Inflacija je zavladala i u zagrebačkim ribarnicama. Uz cijenu kilograma norveškog bakalara od 54 eura po kilogramu, kupci se sve više okreću – jeftinijim ribama, srdelama, pastrvi, oradi, brancinu i šaranu.
Orade se kreću od 13 pa do 30 eura, hobotnica po 18, grdobine 18 eura, lignje od 24 do 30 eura.
“Moramo se navikavati na te nove cijene. Prije što mi se činilo 3 eura puno, a sad vidim da je to normalno”, reći će Zagrepčani.
Cijene purice, patke i guske kreću se između 9 i 13 eura, a iako se kupci žale na više cijene ove godine, svejedno se traži se komad više.
“Potražnja je dobra, tako da mislimo da nećemo imati više purica”, kaže jedna od prodavačica.
Da neće imati dovoljno domaće svinjetine zbog afričke svinjske kuge pribojavaju se i u mesnicama. Već za blagdane cijena domaćeg odojka umjesto 8 koštat će gotovo 10 eura po kilogramu.
Uz silna poskupljenja hrane, sindikati procjenjuju da će ovogodišnja blagdanska košarica biti skuplja od lanjske u prosjeku za 10 posto.
Tako će ona najjeftinija s lanjskih 90 eura, porasti na 100, ona nešto bogatija sa 153 na gotovo 170 eura, dok će ona tradicionalna košarica uz bakalar, puricu i više vrsti kolača za tročlanu obitelj iznositi 380 eura.
Kako bi se građanima pomoglo u lakšem snalaženju predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever poziva trgovce na jasnije isticanje cijena.
“Veliki dio građana se još uvijek nije navikao na to da je to cijena u eurima, nego još uvijek preračunavaju negdje u kunama i bio bih sretniji da se ovo iskazivanje, dvojno iskazivanje produži i na barem polovicu sljedeće godine”, reako je Sever.
Hoće li niža stopa inflacije u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, značiti i niže cijene hrane, pitanje je koje najviše muči građane uoči blagdana.
“Proizvodi će možda i padati jer su evidentno bili u proteklim mjesecima prenapuhani, međutim, kada gledamo prosjek, teško da će doći do pada cijena, već tome treba naprosto parirati rastom primanja”, smatra Matija Kroflin, makroekonomist i glavni tajnik Sindikata znanosti.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da su trendovi usporavanje rasta cijena svih vrsta proizvoda pa tako i hrane. “Međutim, da će inflacija potpuno nestati iz naših života, to je teško za vjerovati. Možemo biti sigurni da će neka razina rasta cijena biti prisutna i u budućnosti.”
A građani, posebice oni s najnižim plaćama i umirovljenici, nadaju se da im inflacija i rast cijena u budućnosti neće ukrasti Božić i blagdansku tradiciju.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






