Hrvatska
Evo koliko bi nas uskoro mogla koštati svinjetina…
Do sada je zbog afričke svinjske kuge eutanazirano oko 2,5% od ukupnog broja domaćih svinja. Hrvatska godišnje uveze oko 120 000 tona svinjskog mesa vrijednog 250 milijuna eura. Potražnja je u nas velika cijele godine, posebno u prosincu prije blagdana, pa se mnogi boje da bi uskoro moglo doći do daljnjeg rasta cijene, ali i nestašice svinjetine.
Po potrošnji svinjetine u samom smo europskom vrhu, na godinu u prosjeku pojedemo 42 kilograma. Ipak, zbog rasta cijena, meso nam je rjeđe na tanjuru i 40 posto građana kupuje ga manje, prenosi HRT.
“Lani je prasetina bila tri i pol kune žive vage, a sada je 5, 6 eura, pa si vi mislite”, “Sedam eura i skoro osam za odojka, to je sramotno”, “Kako su neki tvrdili, bit će prasetina jednako skupa kao jastozi”, komentari su nekih građana.
Samodostatnost svinjskog mesa samo je malo veća od 50 posto. Na godinu uvezemo svinjskog mesa u vrijednosti od 250 milijuna eura.
– Vjerojatno ima nekih tržišnih poremećaja kod privatnih tržnica, u mesnicama, ali u pravilu nestašice nema, izjavio je Branko Bobetić, predsjednik Croatiastočara.
– Svinjsko meso može se zamrzavati i upotrebljavati poslije tako da znatnijih poremećaja na tržištu neće biti, a vjerojatno ni rasta cijena, ustvrdio je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Više cijene svinjetine u prosincu?
Uvozna cijena svih kategorija svinjskog mesa u prvih sedam mjeseci bila je viša za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. No što zbog uvoza, što zbog afričke svinjske kuge, moguć je rast cijena i u prosincu.
– To se stvarno nikada ne zna, pogotovo prije Božića, kaže Ivica Šikač, mesar iz Bjelovara.
– Katkad se dogodi da cijene odu gore prije blagdana zato što mesa nema dovoljno, jako nam velike količine trebaju, ali ne znatno, rekao je mesar Dario Bešić iz Osijeka.
Pad domaće proizvodnje ove godine možda i 20 posto
Iako su domaći uzgajivači na koljenima zbog afričke svinjske kuge, osobito oni mali, očekuju da će se uzgoj brzo obnoviti.
– Mi procjenjujemo da će dodatan pad u ovoj godini iznositi 20 posto i da će samodostatnost Hrvatske s 50 posto pasti na oko 35 posto, rekao je Krešimir Kuterovac, proizvođač i predsjednik Udruge proizvođača svinja.
Trenutačno je prosječna cijena odojka od 5,5 do 6 eura po kilogramu. Prije šest mjeseci bila je čak 10 eura. Ostaje vidjeti hoće li zbog povećane potražnje cijena svinjetine rasti.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






