Građani Grčke rade duže od svih ostalih u Europskoj Uniji.

Radno sposobni stanovnici te zemlje stari između 20 i 64 godine u prosjeku rade 41 sat tjedno.

Slijede ih građani Poljske (40,4) i Rumunjske i Bugarske (po 40,2).

S druge strane, najmanje ukupno radno vrijeme imaju građani Nizozemske koji tjedno rade “svega” 33,2 sata.

Za njima ne zaostaju mnogi ni oni u Njemačkoj (35,3) i Danskoj (35,4).

Stanovnici Hrvatske i Slovenije nalaze se ispod sredine liste jer u obje države se radi u prosjeku 39,6 sati tjedno.

U EU-u se 2022. godine u prosjeku radilo 37,5 sati, objavio je Eurostat.

Meteorolozi u mediteranskom području za vikend najavljuju formiranje nove ciklone iznad Genovskog zaljeva, što će donijeti intenzivne lokalne oborine. U Grčkoj, koju je početkom mjeseca pogodila oluja Daniel te je u ovoj zemlji i u Libiji uzela tisuće života, strahuju od ponavljanja smrtonosnog nevremena.

Prognostičari sa stranice Neurje.si objavili su na svojoj stranici na Facebooku animaciju ciklone koja će se u petak formirati iznad Genovskog zaljeva.

Navode da će ta ciklona donijeti obilnu kišu, posebice u dijelovima zapadne i središnje Slovenije. U kratkom vremenskom razdoblju lokalno može pasti i do 100 mm oborina, prenosi tportal.

U Sloveniji će doći do nekoliko pojedinačnih nevremena kada prođe fronta, koja će ponovno biti učestalija na zapadu i jugu zemlje, a zatim očekujemo promjenljivo vrijeme uz povremene padavine. Pogoršanje će biti kratkog vijeka jer će temperature ubrzano rasti. Od utorka nas ponovno očekuju temperature između 25 i 27 stupnjeva Celzijusa, kažu s Neurja.

Slovenski lovci na oluje prognoziraju da bi ciklona mogla nastaviti put prema Grčkoj i Libiji, gdje je oluja Daniel početkom ovog mjeseca ostavila strahovite posljedice i odnijela velik broj života.

Ova teza već izaziva podjele među grčkim meteorolozima. Nakon što je grčki meteorolog Klearchos Marusakis najavio novo nevrijeme jačine Daniela, a koje će, po njemu, ponovo pogoditi područje Tesalije, uzvratio mu je Teodoros Kolidas, direktor grčkog Nacionalnog meteorološkog centra.

“Očekujemo kišu, ali do sljedećeg utorka ne predviđamo ništa dramatično važno. Oni koji uspoređuju sustave trebaju biti svjesni toga da se obraćaju prosječnom građaninu, a da ne govore na konferenciji”, rekao je te priložio podatke o kiši i meteograme koji ovoga puta ne izgledaju toliko drastično kao početkom mjeseca.

I hrvatski DHMZ za vikend najavljuje promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U petak, uglavnom na sjevernom Jadranu i u gorju, lokalno kiša i pljuskovi. Za vikend kiša, ponegdje i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a mjestimice može pasti i veća količina oborine, osobito na zapadu u subotu.

Vjetar na kopnu slab do umjeren jugozapadni, u gorju i jak, u subotu u okretanju na sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu će puhati umjereno do jako jugo, prolazno i olujno, a u nedjelju će ponajprije na sjevernom dijelu zapuhati bura. Nakon vrlo toplog petka, za vikend će danju biti svježije, osobito na kopnu.

Svijet stari. Starije populacije globalno je sve više. Tako su predviđanja da će broj starijih od 60 godina do 2030. u svijetu porasti za pedesetak posto, čime će nadmašiti broj mlade populacije, uključujući i djecu mlađu od 10 godina. U Hrvatskoj je gotovo svaka četvrta osoba starija od 65 godina. 

Na prvom je mjestu Japan s udjelom starijih od 65 godina od 29 posto. Slijede Italija s 23,9 i Portugal s 23,8 posto starijih od 65 godina.

Na četvrtom je mjestu Finska s 23,2 posto, dok je peto mjesto zauzela Grčka s 22,8 posto stanovništva starijeg od 65 godina.

Hrvatska je 6. zemlja na svijetu po udjelu starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji. Udio starijih od 65 godina u posljednjih 30 godina se drastično povećao – s 12,7 posto u 1992. na 22,6 posto u 2022. godini.