Hrvatska
Povećanje broja zaraženih koronom: “Virus cirkulira u populaciji”
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin govorila je u Novom danu o povećanom broju slučajeva koronavirusa posljednji tjedan.
Podsjetimo, u posljednjih tjedan dana zabilježena su 153 nova slučaja zaraze zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj na dan 28.8.2023. ukupno 272. U proteklih sedam dana preminulo je pet osoba.
“Više nemamo epidemiju, radi se o cirkulaciji virusa u populaciji. Očekuje se da će tako biti, ali ne radi se o bolesti koja zahtjeva posebnu brigu i posebne mjere. U školsku godinu idemo normalno i uobičajeno kao što smo i išli uvijek prije pandemije”, govori Pavić Šimetin.
Pojačana potražnja za testovima?
Što se tiče potražnje za testovima u ljekarnama, Pavić Šimetin kaže kako je situacija s koronavirusom bila uvijek takva da se veliki dio ljudi nije testirao jer nisu imali simptome te da se i ranije govorilo samo o broju onih koji su se testirali.
“Naravno da ćeš se testirati ako imaš visoku temperaturu, a ako si kod kuće na godišnjem, nećeš, jer nećeš nikog ni zaraziti. Mi dnevno imamo između 20 i 30 potvrđenih slučajeva u Hrvatskoj. Razlozi za testiranje su češći nego u prethodno vrijeme”, kaže Pavić Šimetin naglašavajući da u službenu statistiku ulaze samo slučajevi potvrđeni PCR testovima. Dodaje i kako se građani sada testiraju zbog povratka u radne kolektive.
U ponedjeljak počinje nastava, a Pavić Šimetin upozorava da bi učenici sa simptomima trebali ostati kući ili se javiti liječniku obiteljske medicine koji će odlučiti je li potrebno testiranje i kakva dijagnostička obrada je potrebna. Epidemije, ponavlja, više nema, a hoće li poštovati preporuke sada ovisi o pojedincu. Ona naglašava kako nije preporučljivo slati djecu u školu ili vrtić ako imaju ikakve simptome zaraznih bolesti.
Uskoro poziv za docjepljivanje
U splitskoj bolnici je primijećeno da se povećao broj zaraženih pacijenata pa su uvedene posebne mjere. Pavić Šimetin objašnjava da je virus i dalje opasan za bolesnike i starije, posebno one imunodeficijentne. “Za takve građane i dalje predlažemo da nose masku u svim situacijama, uskoro ćemo imati i poziv za cijepljenje za te kategorije visokog rizika”, govori ona pojašnjavajući da i druge virusne i bakterijske infekcije mogu izazvati teške bolesti kod osoba narušenog zdravstvenog stanja.
Nošenje maske više nije obvezno, a svim građanima s respiratornim smetnjama se preporučuje da nose maske, osobito pri dolasku u zdravstvene ustanove.
Kome se preporučuje dodatna doza?
Što se tiče cijepljenja, Pavić Šimetin podsjeća da su preporuke za cijepljenje revidirane krajem lipnja te se sada dodatna doza preporučuje onima koji putuju izvan Hrvatske i mogli bi se naći u povećanom riziku od zaraze. Za građane koji su visokorizični je preporuka bila da pričekaju jesen pa će ti građani, kaže, sada biti pozvani da se cijepe tom dozom. Govoreći o cjepivima koja su dostupna u Hrvatskoj, zamjenica ravnatelja HZJZ-a objašnjava da u Hrvatsku, kao i u druge zemlje EU-a, stiže cjepivo prilagođeno novim varijantama virusa. “Za jesen se priprema nova varijante cjepiva, za podvarijantu koja je sada u cirkulaciji”, objašnjava.
Otkriva i kako je dosad potrošeno oko 600 tisuća doza treće doze cjepiva. “Jedan dio toga se odnosi na varijantno cjepivo. Cjepiva ima dovoljno, nema brige, svatko tko se želi cijepiti može se cijepiti”, kaže.
Novi soj ne zabrinjava
Novi soj koronavirusa pojavio se u populaciji, a Pavić Šimetin kaže kako još uvijek nije zabrinjavajući. “Ima određeni potencijal za širenje, ali još nema dovoljno podataka da tvrdimo da će ovaj soj prevladati i stvoriti novi pandemijski val. Velike su šanse da se to neće ni dogoditi. Mi više nemamo situaciju da bi svi bili osjetljivi na virus pa da bi se on mogao tako jako širiti među ljudima da stvori novi val. Zašto? Veliki dio nas je cijepljen, a i preboljeli smo virus. Stvorili smo imunost. Ona slabi s vremenom, ali i dalje je dovoljna da ne bude onog imunološkog odgovora. Nema više te mogućnosti da se u toj mjeri proširi kao u valovima kakve smo imali krajem 2020. i početkom 2021. kada nismo imali taj neki kolektivni imunitet”, kaže.
U Hrvatskoj još nema registriranih slučajeva novog soja, ali situacija se prati.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







