Connect with us

Hrvatska

HZZO obrisao 106.000 osiguranika. Još ih je 127.000 više od broja stanovnika!

Objavljeno

-

HZZO je u svojoj akciji čišćenja popisa osiguranika od onih koji na zdravstveno osiguranje realno nemaju pravo, do srpnja s popisa brisao oko 106.000 osiguranika.

Procjenjuje se da će temeljem toga zdravstveni budžet na godišnjoj razini uštedjeti više od 30 milijuna eura, jer otprilike toliko stajao je u 2022. godini trošak zdravstvenih usluga na osobe koje zapravo nisu imale pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a.

Riječ je mahom o hrvatskim građanima koji su hrvatsko zdravstveno osiguranje zadržali nakon odlaska u inozemstvo, u HZZO-u su se i dalje vodili kao nezaposleni, a s iskaznicom HZZO-a dolazili bi u Hrvatsku kad bi im zatrebao pregled, lijek, dijagnostička obrada ili bolničko liječenje.

Koliko je to stajalo zdravstvenu blagajnu pokazuju sljedeće brojke: na ortopedska pomagala za te osiguranike HZZO je u 2022. godini potrošio 967.676,87 eura ili gotovo milijun, na posjete liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 1,2 milijuna eura, na recepte za lijekove sedam milijuna eura, na bolničko liječenje 7,5 milijuna eura, dok je usluge u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, što obuhvaća dijagnostičke pretrage i preglede specijalista, lani utrošeno čak 9,3 milijuna eura. Ukupno je, dakle, na različite zdravstvene usluge za tih 106.000 osiguranika u jednoj godini potrošeno 26 milijuna eura, piše Novi list.

Hladni pogon

U Direkciji HZZO-a računaju da je na glavarine za ove osobe, uz pretpostavku da su svi imali izabranog liječnika obiteljske medicine, dentalne zaštite, ginekologije i laboratorij, na godišnjoj razini izdvojeno još oko 2,2 milijuna eura, a hladni pogon bi, prema njihovoj projekciji, iznosio još četiri milijuna eura. Ukupni je, dakle, godišnji trošak za te osiguranike iznosio oko 32,2 milijuna eura u 2022. godini. U odnosu na ukupan zdravstveni proračun to se na prvi pogled ne čini tako velikom brojkom, no o kolikom se stvarnom gubitku za zdravstveni sustav radi, govori podatak da je na njih potrošeno dvostruko više od iznosa kompletnog transplantacijskog programa u 2022. godini.

Početkom travnja je HZZO, podsjetimo, poslao oko 280.500 obavijesti osobama za koje je uparivanjem podataka HZZO-a i HZZ-a utvrđeno da nisu nezaposlene, iako su se dosad tako vodile u evidenciji HZZO-a, da dođu regulirati svoj status, i to u roku do 29. lipnja ove godine.

Na šaltere HZZO-a javilo se 134.047 osoba, a od tog broja njih 40.479 nakon toga je osigurano po nekoj drugoj osnovi i više nemaju obvezu javljanja svaka tri mjeseca, kao ostali građani koji su osigurani temeljem nezaposlenosti. U zakonskom roku od 90 dana HZZO-u se radi produljenja statusa nisu javile 105.982 osobe, i one su brisane iz registra i izgubile su pravo na zdravstveno osiguranje.

Prijave i odjave

O tome je li se netko od njih u međuvremenu javio HZZO-u radi ponovne prijave, u Direkciji HZZO-a nemaju saznanja. Svakodnevno im se, kažu, novi osiguranici prijavljuju ili drugi odjavljuju, odnosno mijenjaju osnovu osiguranja. Broj osiguranih osoba mijenja se iz dana u dan, a na dan 17. kolovoza policu osnovnog zdravstvenog osiguranja imale su 3.999.583 osobe, dok je policu dopunskog zdravstvenog osiguranja imalo 2.184.137 osoba. Najviše osiguranih osoba, kažu u HZZO-u, osigurano je temeljem zapošljavanja, umirovljenja i redovnog školovanja.

Zanimljivo je da je i nakon HZZO-ove čistke na popisu osiguranika danas njih za 127.750 više nego što je bilo stanovnika Hrvatske na popisu iz 2021. Ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj trenutačno radi više od 95.000 stranih radnika, koji bi također morali biti zdravstveno osigurani, moguće je da se registar osiguranika HZZO-a doista primiče realnoj brojci onih koji imaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje.

Zdravstveno osiguranje je zakonska obaveza

Iz Direkcije HZZO-a podsjećaju na to da je zdravstveno osiguranje za sve hrvatske građane zakonska obveza pa se svatko tko ga nema treba javiti na neki od šaltera HZZO-a. Za radno sposobnu osobu, osnova osiguranja može biti radni odnos, obavljanje obrta, poljoprivredne ili šumarske djelatnosti i slično, a ako to nije slučaj, mogu se osigurati i preko člana obitelji, pod uvjetom da su nesposobni za samostalan život, nemaju sredstava za uzdržavanje ili ih osiguranik uzdržava.

Osobe koje se ne mogu osigurati kao članovi obitelji osiguranika ili prema nekoj drugoj zakonskoj osnovi osiguranja, koje nemaju sredstava za uzdržavanje i koje su nesposobne za samostalan život i rad, osiguravaju se na osnovi rješenja županije ili Grada Zagreba u okviru sustava socijalne skrbi. Ako osoba s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj ne ispunjava uvjete za osiguranje ni prema jednoj osnovi propisanoj Zakonom o zdravstvenom osiguranju, ona se i dalje dužna zdravstveno osigurati i plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje od 85,72 eura mjesečno, poručuju iz Direkcije HZZO-a, piše Novi list.

 

Hrvatska

GRADOVI ZABRANJUJU NAJAM ROMOBILA / Samo ove godine u Hrvatskoj na romobilu poginula jedna osoba; 40 teško, 67 lakše ozlijeđenih

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Električni romobili postaju sve veći problem u svjetskim metropolama, ne samo zbog opasnosti koju predstavljaju u prometu nego i zbog njihova nepropisnog odlaganja na ulicama i blokiranja pločnika. Zato su pojedini gradovi odlučili zabraniti njihov najam. Posljednji koji je to učinio je Pariz. Romobil se može unajmiti i u Hrvatskoj.

Električni romobil u Hrvatskoj se može unajmiti u svim velikim gradovima.

– U ljetno vrijeme većina naših korisnika su turisti, ako govorimo o Osijeku, o Velikoj Gorici gdje smo isto prisutni većina korisnika bit će domaći ljudi. Van sezone, to su uglavnom domaći ljudi koji romobile koriste većinom za nekakve potrebe, na posao s posla, obavljanje nekih dnevnih obaveza, rekao je Ivan Begović, direktor za mikromobilnost Bolta za Hrvatsku i Sloveniju.

Ipak, jedna za drugom svjetska metropola zabranjuje najam romobila: Toronto, Boston, San Francisco, a od 1. rujna i Pariz kao prvi grad u Europi.

Zabrinjavajuća statistika u Hrvatskoj

Građani su se žalili da se unajmljivači nepropisno parkiraju, blokiraju prolaz pješacima i ugrožavaju njihovu sigurnost. 

– Radi se o relativno jednostavnom prijevoznom sredstvu, ali nažalost zbog svoje koncepcije i konstrukcije vrlo često nisu baš pogodni za javni cestovni promet. Osobno se vrlo često ježim situacija koje se mogu dogoditi s tim istim našim nazvat ćemo ih jeftinim prijevoznim sredstvima, objasnio je Krunoslav Ormuž, sudski vještak za promet, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

U prvih 8 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je na romobilu poginula jedna osoba, 40 ljudi zadobilo je teške ozljede, 67 lakše. Posljednja nesreća dogodila se u Bjelovaru prošloga mjeseca, kada je devetogodišnja djevojčica ozlijedila glavu. Policija upozorava da je kaciga obavezna.

Policija: Zabrinjava nas da djeca mlađa od 14 godina voze romobile

– Zabranjeno je prevoziti osobe. Na osobnom prijevoznom sredstvu može se voziti samo vozač i treća stvar koja nam se najmanje sviđa, a to je da smo primijetili da i djeca, odnosno osobe mlađe od 14 godina upravljaju osobnim prijevoznim sredstvima. Dakle, ne, i to je zabranjeno. Dakle, osobe do 14 godina ne smiju uopće sudjelovati u prometu vozeći osobno prijevozno sredstvo, upozorio je Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije MUP-a.

Zbog svega, u velikim gradovima jenjava oduševljenje koje je zavladalo prije 4 godine kad su se električni romobili masovno pojavili. Osim toga, istraživanja su pokazala i da njihova proizvodnja, prikupljanje s gradskih ulica, punjenje baterija i vraćanje u promet radi iznajmljivanja znatno utječe na emisije stakleničkih plinova.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIŠE DESETAKA PUTA JAČA OD HEROINA / “Zombi-droga” odnijela prve žrtve u Europi, neslužbeno i u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Iz SAD-a stiže upozorenje Europi: pripremite se za nagli porast korištenja sintetičke droge fentanil. Sintetička droga, slična heroinu ali više desetaka puta jača od njega već godinama hara Amerikom. Zbog teških halucinacija korisnika fentanil nazivaju „zombi drogom“ i odnijela je prve žrtve kako u Europi, tako, zasad neslužbeno i u Hrvatskoj.

Nesvjesni svijeta oko sebe, kao u hororima, američkim gradovima tumaraju ovisnici o fentanilu. Leže polumrtvi, skupljaju smeće, tijela prekrivenih inficiranim ranama od uboda.

U njujoškom Bronxu dogodila se tragedija u jaslicama čiji su vlasnici, uz čuvanje djece, pakirali fentanil.

– Optuženici su otrovali četiri bebe, od kojih je jedna preminula, jer su iz jaslica vodili narko-akciju, izjavio je Damien Williams, državni tužitelj za područje južnog New Yorka.

U Americi je zbog ovisnosti o fentanilu umrlo više od 100.000 ljudi. Toliki su razmjeri te krize da su i američki predsjednik Joe Biden i njegov šef diplomacije na nedavnom zasjedanju UN-a upozorili Europljane da se problem širi i na Stari kontinent.

U Hrvatskoj fentanila ima, ali pod ključem i kontrolom liječnika, uglavnom u obliku flastera. Zasad neslužbeno – dva su smrtna slučaja u Hrvatskoj.

– Proteklih nekoliko mjeseci postoje ozbiljne indicije da su dva opijatska ovisnika uzimala fentanil. Prema navodima članova njihovih obitelji, pakiranja fentanila su nađena pored njihovih beživotnih tijela. Mi još uvijek čekamo službene nalaze obdukcije, rekao je dr. med. Ivan Ćelić, psihijatar za ovisnosti o sintetičkim drogama u Klinici za psihijatriju Vrapče.

– Zombi-droga je kombinacija xylazina i fentanila. I jedno i drugo dovode do usporavanja disanja, smanjenja otkucaja srca, sniženja krvnoga tlaka. To su zastrašujuće scene, dodao je Ivan Ćelić.

Za prethodno spomenuta dva zabilježena slučaja u RH kazao je da su primjer zlouporabe medicinskog fentanila. Napomenuo je da se radi o opijatu koji je više desetaka puta jači od heroina.

U Europi se fentanil još nije proširio. Prema službenim podacima, u 2021. godini 140 osoba umrlo je zbog predoziranja. Izrazito je jak, mnogo jači od heroina. Od jednog grama može se pripremiti čak 600 doza.

Pedeset puta jači od heroina

– Učinak fentanila je identičan ili vrlo sličan učinku heroina. S tim da je proizvodnja fentanila puno, puno jednostavnija. Radi se o čisto sintetskoj drogi, a to znači da nema potrebe za uzgojem, nema potrebe za plantažama, nema potrebe za distribucijom, objasnio je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

“Vrlo mala koncentracija fentanila djeluje vrlo moćno na opijatske receptore u mozgu i izaziva, kako željene učinke za osobu koja je ovisna, tako nažalost i neželjene učinke. Respiratorna depresija je onaj finalni stadij kada osoba prestaje disati i nažalost izgubi život.” – Psihijatar Ivan Ćelić

U Hrvatskoj prednjači konzumacija kanabisa na koji otpada 70% policijskih zapljena. Slijedi kokain, koji je doživio pravi bum, zatim amfetamini pa heroin.

– Direktor Europske agencije, buduće Europske agencije za droge, je kazao da danas ima svega, svugdje i svašta. Takva je enormna ponuda tako da nemate više nikakvih ograničenja, rekao je Petković.

Sve je dostupno, svega ima – a što je dostupnije, i potražnja je veća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NIKAD KRAJA / Evo kada počinje zimsko računanje vremena…

Objavljeno

-

By

Unsplash

Iako je Europska unija još prije nekoliko godina najavljivala da će ukinuti ljetno i zimsko računaje vremena i usvojiti jedinstveno, to se (još uvijek) nije dogodilo.

Vlada RH je donijela Uredbu prema kojoj ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023., kada počinje zimsko računanje vremena.

Dakle, u noći između 28. i 29. listopada, u 3 sata ujutro, kazaljke sata se pomiču unatrag za jedan sat. Odnosno, vraćaju se na 2 sata ujutro.

Ova Uredba navodi i kako će se vrijeme regulirati sve do kraja 2026. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu