Hrvatska
PRIJETNJA ISPOD POVRŠINE: Čisto podmorje uvjet je za održivu budućnost Jadranskog mora

Plastika, naftna zagađenja i masovni turizam nisu jedine prijetnje očuvanju mora, iako se o njima najviše govori. WWF povodom Svjetskog dana oceana (6. lipnja) ukazuje na ogromnu prijetnju morskom životu – zaostale ribolovne alate u moru. Izgubljene ili odbačene ribarske mreže, udice i druga oprema nastavljaju loviti, ozljeđivati i ubijati morske organizme.
„Konačno se posljedicama nezbrinute plastike počinje pridavati pozornost koju zaslužuje. U WWF-u, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode, fokusirali smo se na dio ovog otpada čiji se utjecaj manje vidi i razumije. Radi se o zaostalom ili izgubljenom ribolovnom alatu koji je najsmrtonosniji oblik morske plastike jer nastavlja neselektivno hvatati ribe, zaplitati morske sisavce, ptice, kornjače i morske pse. Tako ih izlaže sporoj i bolnoj smrti iscrpljivanjem i gušenjem,” kaže Fabijan Peronja iz WWF Adrije.
WWF Adria prepoznaje hitnost i važnost suočavanja s ovim problemom, te se kroz projekt „Ghost Gear” (engl. zaostali ribolovni alat) intenzivno bavi njegovim rješavanjem. Provedeno mapiranje Jadrana ukazuje kako ovo nije samo globalni, već i nacionalni izazov jer je morsko dno uvelike prekriveno izgubljenim alatima što znatno doprinosi degradaciji morskog staništa i gubitku bioraznolikosti.
Mnogi se na pomisao o morskim dubinama prisjete straha od morskih pasa, no prava prijetnja i tihi ubojica je spomenuti zaostali ribolovni alat. Smrtonosan je za čak 66% morskih sisavaca i 50% morskih ptica, a 90% riba koje se u njega zapletu i uginu ima i komercijalnu vrijednost, što je izravan gubitak i za ljude. Stručnjaci WWF-a i profesionalni ronioci provode redovite ronilačke akcije za uklanjanje ribolovnih alata iz odabranih područja kako bi smanjili njihov utjecaj na morske ekosustave, pri čemu surađuju s lokalnim ribarima, vlastima i organizacijama.
„Podižemo svijest o važnosti pravilnog odlaganja ribarske opreme i potičemo naše ribare da primjenjuju održive prakse. Edukacija i osvještavanje ribara, ali i šire javnosti, ključni su za prevenciju nastanka novog ribljeg alata na dnu mora. Želimo osigurati da se ribarski alati pravilno koriste, održavaju i zbrinjavaju kako bi se smanjio gubitak opreme te se ovim putem zahvaljujemo ribarima i Upravi ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede na suradnji u projektu.” dodao je Fabijan Peronja.
Hrvatska
Utjerivači dugova smiju vas zvati jednom mjesečno? Stižu nova pravila

Nakon više od 15 godina nereguliranog poslovanja agencije za naplatu potraživanja napokon dobivaju regulatore, a dužnici adrese na koje se mogu žaliti smatraju li da su njihova prava povrijeđena, a da te adrese nisu – sud, piše u subotu Večernji list.
Nakon javne rasprave prošli je četvrtak Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja prošao Vladu i sad je u saborskoj proceduri.
Kakve će promjene donijeti dužnicima i koje crne točke još ostaju neriješene? Naravno, ako zanemarimo detalj da se ne rješava ništa u odnosima dužnika i agencija iz prošlosti: Primjenjuje se samo na buduće odnose.
U zakonu, koji je zapravo implementacija NPL direktive u hrvatsko zakonodavstvo, napokon su definirana jasna pravila komunikacije s dužnicima: Dopušteno je komunicirati telefonom i pisanim putem, i to poštom, mailom, kratkim SMS porukama ili prethodno ugovorenim načinom komunikacije, isključivo radnim danom od 8 do 20 sati.
Utjerivači dugova ne smiju kontaktirati dužnika više od jednom mjesečno po istom ugovoru, osim ako ga obavještavaju da pokreću prisilnu naplatu, odustaju od naplate, nude obročnu otplatu ili umanjenje duga, i to ako dužnik da izričiti pisani pristanak.
Ne smije ga se uznemiravati na radnom mjestu, niti kontaktirati njegova poslodavca ili ga posjećivati u njegovu domu bez izričitog pisanog pristanka. Najmanje 30 dana prije kupnje duga agencija je dužna poslati obavijest o ukupnom stanju i strukturi duga: Glavnici, kamatama, naknadi i drugim troškovima te informaciju kako se iznosi mogu platiti, uz najavu namjere kupoprodaje.
Za nadzor ustupljenih kredita nadležna je Hrvatska narodna banka, za druga potraživanja Financijski inspektorat, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner.
Hrvatska
UPOZORENJE DHMZ-a: Prema ovim područjima ide grmljavinsko nevrijeme, mogući olujni udari vjetra i tuča!

Hrvatska civilna zaštita izdala je upozorenje na grmljavinsko nevrijeme.
“Izraženo grmljavinsko nevrijeme kreće se prema Lastovu, a kasnije prema Korčuli i Pelješcu. Mogući su olujni udari vjetra i tuča te obilna kiša u kratkom vremenu”, prenosi Civilna zaštita upozorenje DHMZ-a.
Upute u slučaju grmljavinskog nevremena
Objavili su i upute za grmljavinsko nevrijeme. Upute prenosimo u cijelosti.
“U slučaju grmljavinskog nevremena, važno je poduzeti određene mjere opreza kako biste osigurali svoju sigurnost i sigurnost onih oko vas. Upute kojih se potrebno pridržavati u slučaju grmljavinskog nevremena:
- Odgodite sve aktivnosti na otvorenom prostoru
- Ako čujete udaljenu grmljavinu ili vidite bljesak svjetlosti, ako ste u mogućnosti, uđite u zatvoreni prostor jer čvrsta zgrada je najsigurnija lokacija tijekom grmljavinskog nevremena
- Uđite u kuću, zgradu ili automobil
- Zatvorite prozore i vanjska vrata
- Nemojte stajati pored prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači
- Izbjegavajte tuširanje i kupanje
- Isključite električne i klima uređaje
- Ostanite u zatvorenom prostoru 30 minuta nakon što grmljavina prestane
- Na otvorenom prostoru se sklonite u nižim dijelovima, kao što su klanci, gudure ili udoline, a u šumi ispod grmlja ili nižih stabala
- Izbjegavajte sklanjanje ispod visokih izoliranih stabala na otvorenom području i u izoliranim manjim objektima, kao što su šupe i slično
- Izbjegavajte vrhove brjegova, otvorena polja – prostore, plaže i kupanje u vodi
- Ako plivate (na moru, rijeci, jezeru), izađite na kopno, napustite plažu i potražite sklonište, to vrijedi i za ribarenje, odnosno pecanje
- Izbjegavajte sve metalno – traktore i druge radne strojeve, motore, bicikle i dr.
- Ako ste za vrijeme oluje u vozilu, pomaknite auto sa strane, što dalje od stabala i zgrada (ako je moguće), probajte naći što otvoreniji prostor, izbjegavajte mjesta gdje se može nakupiti voda, poput podvožnjaka ili tunela
- Ako čujete pucketanje, primijetite izbijanje elektriciteta poput dizanje dlaka i kose na tijelu (indikacija da prijeti udar groma): čučnite, spustite glavu i rukama pokrijte uši, zatvorite oči i otvorite usta”, piše Civilna zaštita.
Vremenska prognoza
Podsjetimo, u subotu će vrijeme biti promjenljivo oblačno s grmljavinom i pljuskovima uz osjetan pad temperature osobito u drugoj polovici dana.
Mjestimice jaki grmljavinski pljuskovi uz obilnu oborinu i mahovite udare vjetra. Na Jadranu će puhati jako i olujno jugo koje će u noći na nedjelju na sjevernom Jadranu skrenuti na jaku, a u podvelebitskom primorju olujnu buru. Najviše dnevne temperature od 15 do 20, na Jadranu od 22 do 26C.
Detaljniju vremensku prognozu pročitajte ovdje.
Hrvatska
ŽELITE SE DODATNO OBRAZOVATI? / HZZ nudi stotine programa

Iako nešto manje nego u prošloj godini, brojni građani i dalje se žele besplatno obrazovati uz pomoć vaučera i poboljšati svoje prilike na tržištu rada, potvrđuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji će u skorije vrijeme napraviti analizu učinaka tog obrazovanja.
U osam mjeseci ove godine, do 1. rujna, gotovo 6. 700 građana zatražilo je obrazovanje putem vaučera, u devet mjeseci prošle godine, od 1. travnja do 31. prosinca, to je učinilo njih 9.525.
Razvidno je kako je ukupan broj zahtjeva ove godine manji, no iz Zavoda ističu kako na mjesečnoj razini raste broj zainteresiranih za vaučere te se nadaju da će se pozitivan trend nastaviti do konca godine.
Kad je riječ o ostalim pokazateljima, do 1. rujna pozitivno je odgovoreno na više od pet tisuća zahtjeva – odobreno ih je gotovo 4.900 za stjecanje digitalnih i zelenih vještina te 102 za stjecanje ostalih vještina deficitarnih na tržištu rada.
Zavod trenutno obrađuje oko 440 zahtjeva, a njih gotovo 5.900 je u pripremi od strane građana.
Od 1. travnja, kad je projekt vaučera krenuo, do konca prošle godine odobreno je oko 7.500 zahtjeva za digitalne i zelene vještine.
Uskoro će se znati učinci vaučera
Koliko su nova znanja i vještine koje su stekli uz pomoć vaučera, pomogle građanima, jesu li im omogućile pronalazak novog, boljeg posla, trebalo bi se vidjeti uskoro.
Iz Zavoda su, naime, potvrdili da kontinuirano anketiraju i prate korisnike koji su završili obrazovanje putem vaučera i najavili da će „u skorije vrijeme“ napraviti analizu njihove provedbe.
Korisnica vaučera Marija, koja je uspješno završila program Digitalnog marketinga, zadovoljna je što se odlučila dodatno obrazovati i kaže da bi to preporučila svakome, pogotovo jer je besplatno.
Svakome tko može posložiti svoj raspored, isplati se, kaže i navodi da je njen raspored bio poprilično zahtjevan. Program joj je, naime, trajao tri mjeseca, jedan ga je tjedan pohađala dva, drugi tri dana, po četiri, odnosno pet školskih sati, a uz to je trebalo izraditi seminarski rad te položiti ispit.
Osim što ih mogu navesti u životopisu, nova znanja i vještine već koristim u nekim poslovima, kaže Marija koja se odlučila dodatno obrazovati iako je iza sebe imala fakultetsku diplomu i posao.
Obrazovanje mi je pomoglo da osiguram nove poslove, da dodatno zaradim i otvorilo perspektivu da se jednog dana osamostalim, kaže Marija.
Kad je u travnju prošle godine projekt vaučera krenuo, za njih su se mogle natjecati sve nezaposlene i zaposlene osobe s navršenih 15 godina, izuzev redovitih učenika i studenata te umirovljenika.
U veljači ove godine Zavod je, u dogovoru s Ministarstvom rada, s kojim provodi projekt, privremeno obustavio dodjelu vaučera zaposlenima koji su željeli steći digitalne vještine, no sada su svi programi dostupni svima, zaposlenima ili nezaposlenima.
Svi programi dostupni i zaposlenima i nezaposlenima
“Vaučeri se dodjeljuju za stjecanje zelenih, digitalnih i ostalih deficitarnih vještina nezaposlenim i zaposlenim osobama sukladno potrebama tržišta rada. Trenutno su svi programi u ponudi dostupni svim korisnicima, neovisno o statusu zaposlenosti“, naglašava Zavod.
Objasnio je i zašto je privremeno obustavio dodjelu vaučera za stjecanje digitalnih vještina zaposlenima. Do toga je došlo „s obzirom na postavljene indikatore i dinamiku iskorištavanja predviđenih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. -2026. Proširenjem sustava vaučera dodatnim izvorom financiranja putem europskog socijalnog fonda ESF+ u svibnju 2023. ta obustava je ukinuta te je svim potencijalnim korisnicima omogućeno podnošenje zahtjeva za sve dostupne programe“.
Podaci Zavoda otkrivaju da većina građana, kad je riječ o programima za stjecanje digitalnih i zelenih vještina, i ove godine najviše preferiraju Internetski marketing i brendiranje, Knjigovodstvo, Asistent za upravljanje projektima, Python developer i Front-End developer.
Kod obrazovanja za ostale vještine deficitarne na tržištu rada, najpopularniji su programi Klasične ručne masažne tehnike, Izrada prirodne kozmetike, Izrada i provedba projekata financiranih iz EU fondova, Klasične i korektivne tehnike šminkanja te Zavarivanje čelika kutnim spojem MAG postupkom.
Najmanji interes u Lici i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Najviše zainteresiranih za vaučere je u Zagrebu, Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Iz Zavoda tumače da su ti pokazatelji očekivani, s obzirom da je u većim gradovima veća i ponuda programa. Ipak, naglašava kako broj uključenih u programe postepeno raste u cijeloj državi.
Broj programa koji se nude i broj ustanova koje obrazuju putem vaučera uistinu je respektabilan.
Naime, od početka godine u bazu obrazovnih ustanova upisano ih je još 25, pa ih je ukupno 129. U istom je razdoblju ponuđeno 216 programa za obrazovanje odraslih, ukupno 799.
Zavod trenutno putem vaučera nudi mogućnost obrazovanja za 130 različitih obrazovnih programa, 54 za stjecanje digitalnih, 40 za stjecanje zelenih te 36 za stjecanje općih vještina.
Vaučeri će se dodjeljivati do 2026., a za obrazovanje putem njih za stjecanje zelenih i digitalnih vještina, ukupno je iz NPOO predviđeno gotovo 40 milijuna eura (300 milijuna kuna).
Međutim, u svibnju ove godine proširen je sustav obrazovanja putem vaučera uključivanjem drugih programa obrazovanja kojima se stječu vještine koje nisu niti digitalne niti zelene, ali su nedostajuće na tržištu rada putem europskog socijalnog fonda ESF+, čime je povećan sveukupni fond sredstava raspoloživih za dodjelu vaučera za obrazovanje odraslih.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
VELIKA PROMJENA VREMENA! Kiša kreće već noćas, padat će do kraja tjedna. Najgore će biti za vikend…
-
magazin5 dana prije
DANSKA DIJETA / Drastičan režim prehrane koji obećava čak 10 kilograma manje u 13 dana
-
Hrvatska4 dana prije
OPREZ! Povlače se još dvije vrste salame, sadrže opasnu bakteriju!
-
Svijet4 dana prije
VRATILA SE KORONA: Zaboravite na stare simptome, sada po ovima možete prepoznati zarazu