Predstavljeni su rezultati prvog nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i djece do 9 godina. Istraživanje se provodilo od 2017. do 2022. godine, a ispitale su se navike tisuću osamsto dvadeset djece. Podaci pokazuju kako se na tanjurima naših najmlađih sve rjeđe mogu pronaći slatkiši, a hit su postali avokado, chia sjemenke, batat i tikvice. Što tu radi još i slanina u sljedećoj priči.

Dok Aleksandra priprema ručak, njezina četverogodišnja kći Elena jede užinu.

“Elena, ovo tu ti je mrkvica tvoja koju si tražila i ovdje su tvoji mali lješnjaci”, govori majka svojoj kćeri koja potvrđuje da su joj zdrave grickalice jako fine.

Majka troje djece Aleksandra Numanović za ručak je pripremala zelje, mrkvu, tikvice, meso i matovilac s maslinovim uljem. Elena je dotle nestrpljivo čekala i nabrajala nam svoje omiljene voćke.

Četverogodišnja Elena oduševljena je voćem, no, njezin devetogodišnji brat David puno je izbirljiviji kad je u pitanju zdrava prehrana koju ova majka priprema za svoju djecu.

Aleksandra kaže: “Chia sjemenke teško kamufliram za starijeg sina, ali sam našla način da ih u puding skoz sameljem i dodam puno čokolade unutra, ali barem 50% kakaa i banane i to onda može proći, ali ako vidi sjemenke kao sjemenke to neće, ali isprobavate –  metoda pokušaja i pogrešaka”.

Da sve više roditelja prakticira zdravije namirnice pokazalo je i prvo nacionalno istraživanje prehrambenih navika djece do devet godina. U tim godinama najčešće se jede tjestenina, kruh i krumpir. Od mesa tu je piletina, od povrća mrkve, tikvice i grašak, a od voća banane, jabuke i mandarine. Rezultatima su iznenađeni i oni koji su proveli istraživanje.

Daniela Čačić Kenjerić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku govori o trendovima u prehrani djece: “Roditelji su za kašice koristili chia sjemenke. Nismo očekivali da naiđemo na slaninu u nižoj dobnoj skupini, ali ona se pojavila, kako su djeca starija tako je sve veća prisutnost. Nismo očekivali da će bademi biti dominatni orašasti plodovi to je bilo veliko iznenađenje je nekako smo uz djecu uvijek vezivali lješnjake”.

I u gradskom vrtiću na Trešnjevci drže se zdrave prehrane. Za djecu se sastavljaju tjedni jelovnici koje priprema nutricionistička služba u Zagrebu. U ponedjeljak se jeo sendvič i acidofil, jagode i banane.

Ravnatelj dječjeg vrtića Potočnica Tomislav Kiš opisuje dnevni meni koji danas jedu djeca u vrtiću: “Za ručak je bila juha, pohane tikvice, pire od krumpira, salata od rajčice s bosiljkom, kukuruzni kruh, a za drugu užinu kruh sa sjemenkama, namaz od svježeg sira i mrkve – time su zadovoljene sve nutriivne potrebe djeteta”.

80 posto majki je dojilo. Od uvođenja dohrane istraživanje je pokazalo da majke kreću s jabukama, tikvicama i batatom, a umjesto slatkiša djeca sve češće jedu bademe, orahe i lješnjake.

Adrijana Ćosić iz HZJZ-a koja je provodila ovu anketu kaže: “Skoro da ne postoje slatkiši kod naše djece, grickalice. Ja sam bila na početku u šoku, pitala kao – a nešto slatko? – Ne, moja djeca to ne jedu. Djeca koja su sudjelovala u anketama ne jedu grickalice, ne jedu slatko“.

I Vlatka Buzjak Služek, majka petogodišnje djevojčice i jednogodišnjeg dječaka daje sve od sebe da se na kuhinjskim policama ne gomilaju čokolade.

“Tako da je to borba. Ne odvikavam ih, nisu bili izloženi i sad nastojim to ograničiti, ali je neizbježno da jedu slatkiše, ali bitno da je pod kontrolom to”.

Ovakvi podaci trebali bi ostati pod kontrolom i kod djece starije od devet godina jer statistike za tu dob pokazuju kako je svaki treći školarac pretio, a 80 posto njih ne jede povrće.