Connect with us

magazin

SV. FILIP I JAKOV / FJAKA FILM FESTIVAL Jedini horor film festival u Hrvatskoj ovaj vikend prikazuje hrvatske filmove i dovodi legendarne Kojote

Objavljeno

12 mjeseci prije

-

Šesti po redu FJAKA film festival, još uvijek jedini horor film festival u Hrvatskoj, i ove godine za ljubitelje filmske umjetnosti kroz dva dana priprema niz projekcija, predavanja i dobre glazbe. Velika je vijest i da će se ove godine na festivalu prikazivati samo hrvatski horor filmovi a održati će se i dvije svirke

U organizaciji udruge Super 8, koja okuplja štovatelje sedme umjetnosti, 5. i 6. svibnja u prostorijama DKC Kino u Sv. Filip i Jakovu, održava se 6. FJAKA film festival, gdje će svi filmoljupci i ljubitelji dobre svirke imati priliku uživati u projekcijama hrvatskih horor filmova Stric i Zora, gostovanju mladih redatelja filma Stric Andrije Mardešića i Davida Kapca, koncertu bendova Kojoti i Kamp kućice te izložbi fotografija obitelji starosjedioca iz Sv. Filip i Jakova.

“FJAKA je dogurala do 6. izdanja. Iako nije jubilarno, iako nije slavljeničko, ovo izdanje je potpuno posebno. Po prvi puta na FJAKA film festivalu program sačinjavaju samo hrvatski filmovi, i to većinom mladih i vrlo uspješnih autora. Filmovi Zora (2020) i Stric (2022) te još pet kratkih filmova skupili su među sobom preko 30 nagrada na domaćim i međunarodnim festivalima, a na vama je da procijenite jesu li zaslužili i više od toga”, kažu organizatori Vedran Eškinja, Roko Vodopija, Tereza Brzić i Anamarija Eškinja.

Tako nas na ovogodišnjem izdanju festivala očekuje film Stric (2022), dugometražni igrani prvijenac mladih redatelja i scenarista Andrije Mardešića i Davida Kapca s Mikijem Manojlovićem, Ivanom Roščić, Goranom Bogdanom i Rokom Sikavicom u glavnim ulogama.

Stric.jpg

Radnja filma u početku ostavlja dojam Jugoslavije u kasnim osamdesetima kada jedna obitelj dočekuje voljenog strica (Predrag Miki Manojlović ) koji se iz Njemačke vraća kući za blagdane. Radosni božićni ručak iznenada prekida zvonjava pametnog telefona. Čini se da ipak nisu 1980-e, a nije ni Božić. Osim svečane purice, nožem se može rezati napetost. Razvijan u sklopu ZFF-ove scenarističke radionice Moj prvi scenarij, Stric je mješavina obiteljskog psihološkog horora, društvene satire i crne komedije.

Nastavak Zvizdana i kratkometražni filmovi

Na Fjaka film festival stiže i film Zora (2020), novi dugometražni igrani film Dalibora Matanića i drugi dio njegove filmske ‘Trilogije sunca’ (Zvizdan, Zora, Suton). Nakon svjetske premijere na filmskom festivalu Black Nights u Tallinnu te sudjelovanja na međunarodnim festivalima, film Zora oduševio je hrvatsku kino publiku.

“U prvom dijelu trilogije, Zvizdan, Matanić je suprotstavio ljubav i mržnju, u Zori čini isto suprotstavljajući intimnu obiteljsku dramu s neonacističkim pokretom u usponu. Dok se Matijina obitelj bori s neizliječenom traumom vezanom za nestanak djeteta, mještani bježe pred nadirućim radikalizmom koji ih dijeli na odabrane i nepoželjne. Tijekom trajanja Matijinog puta od gubitka vjere do pronalaženja pravog sebe, zora koja obasjava dolinu otkriva da su jedino oruđe protiv traume i zla – suočavanje i borba”, kažu organizatori.

Zora.jpg

Na programu je i film Posljednji bunar (2017), redatelja Filipa Filkovića, a osvojio je nagradu kao najbolji SF kratkometažni film na Festivalu znanstvenofantastičnog i horor-filma Vortex u američkoj državi Rhode Island, programski posvećenom nezavisnim filmovima međunarodnih autora. Filkovićev film, kojemu je to 23. nagrada po redu na međunarodnim festivalima, smješten je u 2037. godinu. Europa je u stanju potpunog raspada, a vlasnik posljednjeg bunara s pitkom vodom živi u Hrvatskoj.

Posljednji bunar.jpg

Sljedeći kratki film Babajanja (2022), redatelja Ante Zlatka Stolice je esejistički dokumentarac s elementima horora. Vraćajući se u prošlost, narator pokušava pronaći misterioznu ženu koje se plašio kao dječak. Prekapajući po sjećanjima, snovima i zaboravljenim horor filmovima, nastoji otkriti tko je ona i gdje se danas nalazi. U istragu uključuje obitelj, rodbinu, stanovnike sela.

Dječje radionice filmskog stvaralaštva

Nakon što je 2020. godine na Fjaka film festivalu predstavljen kratki horor film The Haunted Theatre, rezultat dječje radionice filmskog stvaralaštva, ove godine organizatori donose nagrađivane kratke horor filmove malenih zaljubljenika u 7. umjetnost iz ostatka Hrvatske.

Prvi film je Unknown (2021), horor film filmske grupe EPISKOP  iz osnovne škole braće Radića, Pakrac, koji donosi jezivu priču o online nastavi u vrijeme COVID pandemije. Film je osvojio prvu nagradu u kategoriji igranog filma na desetom Dubrovnik Film festivalu (DUFF), među 52 filma iz petnaest zemalja svijeta. Drugi film je Humbara (2020), filmski produkt  Ljetne škole filma Šipan. Mistična je i napeta to otočka avantura, nastala u COVID okruženju.

Koncert legendarnih Kojota

Nakon projekcija relavatnih hrvatskih horror filmova, u petak 5. svibnja očekuje naskoncert benkovačkog punk benda Kamp Kućice au subotu 6. svibnja koncert kultnog hrvatskog rock benda Kojoti.

“Kamp Kućice su četveročlana  punk rock grupa iz Benkovca. Pojavili su se, krajem 2015.godine  iz podruma grada Benkovca kao proizvod 4 entuzijasta koji su htjeli raditi anti-servis glazbu u skladu sa svojim sposobnostima sviranja instrumenata. Punkerski izričaj se najviše osjeti u pristupu sviranju i nastupu – jednostavni, britki, sažeti tekstovi koji ne nude odgovore ni rješenja za životne dileme, neuspjehe i situacije. Kao još jedna ekskluziva ovogodišnje FJAKE, Kamp Kućice predstavit će svoj prvi album upravo u Sv. Filip i Jakovu”, napominju organizatori.

Kojoti (2).jpg

Sto milja daleko od nje, Razuzdan i lud, Izgubljen u svemiru, Hodala je pola metra iznad zemlje, Zajaši zmaja, Halucinacija i Trese, lupa, udara – samo su neki od velikih hitova koje su Kojoti prašili tijekom 90-ih na ovim prostorima, kada su i objavili tri studijska albuma – “Kojoti” iz 1995., “Halucinacija” iz 1996. i “Sex Disco Kung Fu” iz 1998.Ostavljajući publiku bez daha i pokazujući da je kemija među njima i dalje živa nakon velikog povratka na scenu, Kojoti su nedavno isporučili novo studijsko izdanje “Sve je pod kontrolom?” koje je odmah po objavi kod svih kritičara ocijenjeno kao jedno od najboljih izdanja godine. Nastupi Kojota uživo zaista su impresivni i posebna su atrakcija kojom bend svaki put iznova oduševi publiku, od klupskih svirki do nastupa na velikim dvoranskim i open-air festivalima.

PROGRAM

Petak, 5. svibnja

18:30   Otvorenje: izložba fotografija obitelji starosjedioca iz Sv. Filip i Jakova

19:30   The Last Well (2012), 20 min                        

20:30   Stric (2022), 104 min 

            (Razgovor s autorima filma D. Kapcem i A. Mardešićem)                

22:30   Svirka:  Kamp kućice (BK)                           

Subota, 6. svibnja

18:30   Otvorenje: izložba fotografija obitelji starosjedioca iz Sv. Filip i Jakova

19:30   Humbara (2020), 8 min                                              

The Haunted Theatre (2020), 2 min

Unknown (2021), 4 min

20:00   Babajanja (2022), 15 min                  

20:30   Zora (2020), 120 min                         

22:30   Svirka:  Kojoti (ZG/VK)                               

Ulaz na sve sadržaje je besplatan.

Festival se održava po pokroviteljstvom Općine i Turističke zajednice Sv. Filip i Jakov te udruge “Napredak”.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Objavljena nova studija: Evo kako uzimanje aspirina djeluje na jednu vrstu raka

Objavljeno

7 sati prije

-

25. travnja 2024.

By

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Cancer, aspirin bi mogao igrati ulogu u prevenciji i liječenju kolorektalnog raka.

Točnije, kroz istraživanje se otkrilo da ljudi s kolorektalnim rakom, koji su uzimali aspirin, bilježe manje širenje bolesti na limfne čvorove od onih koji ga nisu uzimali. Čini se da aspirin ujedno pomaže tjelesnom imunološkom sustavu da pronađe stanice raka.

I druge studije pokazale su vezu između upotrebe aspirina i ishoda raka debelog crijeva, ali točan mehanizam iza njegova učinka na bolest ostao je nejasan. Stručnjaci tvrde kako nova studija pokazuje da aspirin može prilagoditi funkciju imunološkog sustava tako da bude oprezniji za stanice raka i bolje ih eliminira.

Međutim, ostaju mnoga pitanja o povezanosti upotrebe aspirina i raka debelog crijeva, uključujući i tko bi mogao imati koristi od lijeka. Jer, niske doze aspirina uzrokuju nisku stopu ozbiljnog krvarenja pa zbog tog rizika nije preporučljiv svakom pacijentu.

Za potrebe studije, istraživači su analizirali uzorke tkiva 238 ljudi koji su bili podvrgnuti operaciji za liječenje raka debelog crijeva od 2015. do 2019. Pacijenti su uključivali 148 muškaraca i 90 žena koji su u prosjeku bili u ranim sedamdesetima. Od njih 238 pacijenata, 12 posto je uzimalo male doze aspirina dnevno i nitko nije bio podvrgnut kemoterapiji ili zračenju. Pokazalo se da je kod njih širenje bilo slabijih razmjera. Stoga, stručnjaci su zaključili da bi aspirin mogao pomoći tijelu da bolje prepozna stanice raka.

Ali, prije konkretnijih zaključaka, potrebno je obaviti opsežnije studije i otkriti kako i kome aspirin može pomoći, odnosno, kako ga primijeniti da bude efikasniji.

Nadajmo se da će ti zaključci stići što prije jer stopa raka debelog crijeva porasla je za dva posto kod osoba mlađih od 50 godina i zato je ovo istraživanje iznimno značajno. Predviđa se da će rak debelog crijeva biti uzrok smrti više od 53.000 ljudi ove godine samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi postao drugi najsmrtonosniji rak u toj zemlji. Na prvom je mjestu rak pluća, koji bi u ovoj godini mogao biti uzrok smrti kod više od 120.000 osoba.

 
Nastavi čitati

Magazin

Dva pitanja koja otkrivaju jeste li u vezi s pravom osobom, prema terapeutu

Objavljeno

11 sati prije

-

25. travnja 2024.

By

Ponekad može biti izazovno znati jesmo li u vezi s pravom osobom. Svaki odnos koji traje neko vrijeme može doći do točke kada je vrijeme da se donese odluka o predanosti i utvrdi hoće li to partnerstvo potrajati.

Međutim, terapeut Flynn Skidmore rekao je da se ta dilema u konačnici svodi na postavljanje pravih pitanja. Tvrdi da postoje dva pitanja koja si možemo postaviti kako bismo jasno sagledali situaciju i odlučili hoćemo li se posvetiti odnosu, je li taj odnos uopće dobar za nas ili trebamo krenuti drugim smjerom. U nedavnom TikTok videu izdvojio je sljedeća pitanja.

1. “Osjećam li se sigurno da pokažem svoje emocionalne ozljede pred ovom osobom?”

“Prva stvar koju je jako važno razumjeti, jest da sjajna veza nije ona u kojoj nema okidača”, objasnio je Skidmore. Naši odnosi, čak i oni platonički, uvijek će potaknuti naša prošla iskustva i reakcije. Ključno je kako se osjećamo u tim trenucima te smatramo li da možemo sigurno otkriti te okidače bez straha od osude ili uništavanja veze, ističe terapeut.

2. “Volim li sebe u ovoj vezi?”

“Druga stvar o kojoj biste trebali razmišljati jest tko ste kad ste s njima”, tvrdi Skidmore.

Većina nas je barem u nekom trenutku imala prijatelja koji se promijenio nakon što je ušao u vezu. No, važno je na koji se način ta osoba promijenila – na dobar ili loš.

Bračna i obiteljska terapeutkinja Louise Armstrong za YourTango rekla je da, ako se promijenila na gore, to je obično zato što traže partnerovo odobravanje, prihvaćanje, pohvalu i pažnju. Upozorava da nijedan odnos temeljen na toj potrebi vjerojatno neće biti zdrav za nijednu stranu. Stoga je važno razmisliti kako se osjećamo u vezi.

 
Nastavi čitati

Magazin

Novo upozorenje: Šire se bolesti koje prenose komarci, jedna stvar dodatno pogoršava situaciju

Objavljeno

12 sati prije

-

25. travnja 2024.

By

Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina jer im je globalno zagrijavanje omogućilo toplije i vlažnije uvjete u kojima žive.

Globalno zatopljenje pogoršava situaciju

Profesorica Rachel Lowe, koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u Centru za superračunalstvo u Barceloni u Španjolskoj, upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, prenosi Guardian.

“Globalno zatopljenje zbog klimatskih promjena znači da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći dom u više regija, s izbijanjima u područjima gdje su ljudi vjerojatno imunološki ranjiviji, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni”, kazala je Lowe.

Navodi da će vruće sezone povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i pogodovati sve češćim izbijanjima s kojima ćemo se sve teže nositi.

Denga – bolest koju komarci najbrže šire

Denga se primarno pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su da ova groznica postane virusna bolest koju komarci najbrže šire u svijetu, a sve više uzima maha i u Europi.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Broj prijavljenih slučajeva denga groznice porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019., pokazuju podaci WHO-a.

Lowe je rekao da će klimatski slom potaknuti bolesti. “Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca.”

Crne prognoze

Upozorila je da će se, ako se nastavi dosadašnja visoka emisija ugljika i rast stanovništva, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci povećati na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.

Lowe ističe da, budući da je problem klimatskih promjena teško rješiv, imat ćemo sve više oboljelih, a moguće i smrtnih slučajeva od malarije i denga groznice diljem kontinentalne Europe. “Moramo rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu