Connect with us

Svijet

Nova analiza otkrila što će biti sljedeća kriza s kojom će se Europa suočiti

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Jedva da je proljeće, a više od četvrtini europskog kontinenta prijeti suša nakon zime s malo kiše i snijega pa se mnoge se zemlje spremaju za ponavljanje prošlogodišnjeg izrazito suhog ljeta, ako ne i goreg, piše Politico.

Ključno akumulacijsko jezero koje opslužuje vodom milijune Katalonaca gotovo je presušilo.

Problem s voodm izazvao je sukobe u Francuskoj, gdje nekoliko sela više ne može opskrbljivati svoje stanovnike vodom iz slavine.

Vodostaj najveće talijanske rijeke, Po, već je na razini na kojoj je bio prošlog lipnja.

Studija u kojoj su korišteni satelitski podaci potvrdila je ranije ove godine da Europa još od 2018. pati od teške suše. Sve više temperature onemogućavaju da se Europa od toga oporavi pa je kontinent zapeo u začaranom krugu u kojem je dostupnost vode sve nesigurnija.

“Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Europi. Sada se čini da bismo mogli imati problema”, rekao je glavni autor navedene studije Torsten Mayer-Gürr.

Iako bi vlažni vremenski uvjeti u nadolazećim tjednima mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišovito proljeće ne može popraviti tekući deficit podzemnih voda u Europi, upozoravaju stručnjaci.

Kako se bliži ljeto vlade europskih zemalja se trude riješiti i sadašnje i buduće nestašice – dok istovremeno pokušavaju stišati napetosti koje proizlaze iz nesigurne vodoopskrbe.

Suša će, rekao je prošli tjedan španjolski premijer Pedro Sánchez, “biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama.”

Zimska suša

Prošlogodišnja povijesna suša iscrpila je europske površinske i podzemne rezervoare. Zima je trebala donijeti olakšanje, ali u mnogim regijama bilo je malo kiše ili snijega.

Francuska, u kojoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u siječnju i veljači, iskusila je najsušu zimu u posljednjih 60 godina.

Talijanska istraživačka zaklada CIMA ustanovila je smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine travnja. Vodostaj rijeke Po je na razini prošlog ljeta, a jezero Garda već je ispod polovice svoje prosječne razine.

Izvješće španjolske udruge poljoprivrednika COAG navodi da ove godine neke žitarice moraju “otpisati” u četiri regije, a jedan je meteorolog rekao za El País da se poljoprivrednici mogu “oprostiti od gotovo cijele berbe maslina”.

Vodostaj jezera Sau sjeverno od Barcelone pao je toliko nisko da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi spriječile njezino umiranje i kontaminaciju vode.

Diljem Katalonije rezervoari su u travnju bili na samo 27 posto kapaciteta. Za sljedeći tjedan u Španjolskoj je najavljen rani toplinski val.

Španjolska ministrica ekologije Teresi Riberi poručila je da bi dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u Francuskoj, mogla bi pasti za 40 posto do 2050. godine.

Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje, rekao je Fred Hattermann, hidrolog s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Postdamu.

S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak snježni pokrivač na Alpama, “i ako sada nema puno oborina… onda je suša u biti sigurna“, dodao je.

Ipak, sve moguće proljetne kiše samo bi ublažile manjak vode ovog ljeta.

Kako bi Europa izašla iz izašla iz začaranog kruga gdje svaku godinu započinje sa značajnim deficitom podzemnih voda, ”trebalo bi nam gotovo desetljeće učestalih obilnih oborina”, upozorava Hattermann.

Uloga klimatskih promjena

Predviđanje padalina u tako dugim razdobljima je teško, osobito s klimatskim promjenama koje mijenjaju njihove obrasce padalina.

Jedna od rijetkih dugoročnih projekcija, prognoza njemačke meteorološke službe za ovo desetljeće, predviđa da će u Njemačkoj veći dio desetljeća biti manje, a ne više oborina.

No, čak i da razine oborina ostanu iste, klimatske promjene smanjit će dostupnost vode diljem Europe.

Suša je složena pojava i mnogi čimbenici – poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje – mogu igrati ulogu. Ipak, rastuće temperature zasigurno će dodatno opteretiti opskrbu vodom u Europi.

Postoje tri načina na koje globalno zatopljenje čini kontinent sušim, rekao je Hattermann. Prvo, što više raste temperatura, to će više vode ispariti.

“Samo ovo ga čini sušim”, rekao je. “U osnovi, morali bismo imati stalan porast padalina kako bismo kompenzirali povećanje isparavanja.”

Drugo, klimatske promjene slabe europsku mlaznu struju, što znači da se sustavi tlaka zraka mogu zaglaviti, stvarajući produljena razdoblja vrućih, suhih uvjeta – kao što se dogodilo prošle godine – ili pak dugotrajne obilne kiše, kao što je bio slučaj tijekom smrtonosnih poplava 2021. godine.

I kao treće, europski ledenjaci i snježni pokrivač ubrzano se smanjuju zbog rastućih temperaturama – ostavljajući glavne rijeke poput Rajne, Dunava, Rone ili Poa bez vitalne opskrbe vodom.

Ove će godine doprinos otopljene vode europskim rezervoarima vode “biti stvarno puno manji nego inače”, rekao je Andrea Toreti, viši istraživač u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije.

“Zato što je 2023. bila gora nego što je bila prošla – a ta je već bila najgora, gledajući zadnjih 10 godina, a sada je još gore.”

Ulaskom u ovo ljeto Španjolska, južni Portugal, Italija i Francuska izgledaju posebno ranjivi, smatra Toreti.

“Ali Poljska i druge regije poput Bugarske, Rumunjske i Grčke imaju upozoravajuće uvjete za sušu“, rekao je.

Brandenburg, njemačko žarište suše, imao je natprosječne količine oborina u posljednjih nekoliko mjeseci, a ipak su razine podzemnih voda niže nego prošle godine, istaknuo je Hattermann.

“Unatoč svoj kiši koju smo imali, nije postalo bolje, nego je gore”, rekao je.

Konkretne akcije

Europa se polako budi pred ovom prijetnjom. Glavni gradovi – koji su bili oštećeni razornim učincima prošlog sušnog ljeta u raznim sektorima uključujući poljoprivredu, energetiku i industriju – žure se oko izrade nacrta odgovora na trenutne, ali i buduće nestašice vode.

Početkom mjeseca Italija je objavila odluku kojom se smanjuje birokracija za vodnu infrastrukturu, uključujući postrojenja za desalinizaciju.

Španjolska je u siječnju objavila novi paket planova upravljanja vodama.

Nova nacionalna strategija upravljanja vodama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 posto do kraja desetljeća. Prema planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode.

Njemačka strategija, usvojena u ožujku, uključuje korake za “održivu” upotrebu vode u 10 područja do 2050. godine, kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030.

Ipak, kritičari tvrde da zemlje čine premalo na rješavanju lošeg upravljanja resursima, kojih još uvijek ima u izobilju diljem kontinenta, pogoršavajući time učinke sve manje dostupnosti vode.

Procjenjuje se da se četvrtina europske pitke vode gubi zbog propusnih cjevovoda.

Talijanska političarka Zelenih i bivša europarlamentarka Eleonora Evi na Twitteru je osudila plan svoje vlade jer nije uspjela riješiti korijen krize s vodom u zemlji. Vlada bi se trebala usredotočiti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem, poručila je.

“Očito je da je voda ograničen resurs, a mi kao društvo možda i nismo bili toliko učinkoviti koliko smo mogli u upravljanju ovim ograničenim resursom”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa, europske službe za praćenje klime.

Ratovi za vodu

U međuvremenu, upravljanje vodom – i odlučivanje o tome tko joj može pristupiti – pretvara se u političko pitanje diljem kontinenta.

Prošlog su ljeta u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji uvedena ograničenja korištenja vode, a postavljena su pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu.

Neke općine već se suočavaju s novim ograničenjima, dok u drugima ona nikada nisu ni postavljena. Katalonija je nedavno uvela ograničenja, uključujući obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto.

U južnoj Njemačkoj pravni sporovi oko vode su se u posljednja dva desetljeća udvostručili, a u Francuskoj su napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara vode prošlog mjeseca izazvale nasilne sukobe.

Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se pripreme za sušne uvjete ljeti pumpajući podzemnu vodu zimi koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, ali zelene skupine upozoravaju da bi taj sektor trebao smanjiti potrošnju vode.

Marine Tondelier, čelnica francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare “nepravednima” i opisala ih kao “prisvajanje i privatizaciju vodnih resursa nekolicine na račun većine”.

U španjolskoj regiji Andaluziji planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju sustav navodnjavanja u blizini močvara Doñana, koja je pod zaštitom UNESCO-a, izazvali su bijes među ekolozima i oporbenim strankama.

Maribel Mora iz krajnje ljevičarske stranke Podemos je ranije ovog mjeseca isula čašu pijeska na parlamentarni stolac premijera Andaluzije, tvrdeći da će Doñana izgledati “kao pustinja” ako se kontroverzni zakon usvoji.

“Ljudi to osjećaju”, rekao je Hattermann. “Bitka oko distribucije već traje”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

EK upozorava: Meta želi zarađivati od vaših osobnih podataka

Objavljeno

-

By

unsplash

Europska komisija u ponedjeljak je objavila upozorenje za građane EU-a kojim upozorava korisnike Facebooka i Instagrama na nepoštenu praksu kojom Meta želi “obmanuti” korisnike da daju pristup osobnim podacima.

“Korisnici Facebooka i Instagrama moraju odabrati hoće li se pretplatiti uz naknadu ili pristati da Meta koristi njihove osobne podatke — i od toga zarađivati.

Ova praksa može zavarati korisnike diljem EU-a.

#EU potrošači mogu donositi informirane odluke, a mi poduzimamo mjere kako bismo zaštitili to pravo”, objavila je Europska komisija na platformi X.

Što je poduzela Europska komisija?

U ponedjeljak je Mreža za suradnju u zaštiti potrošača (CPC) poslala pismo nakon zabrinutosti da bi Metin model ‘plati ili pristani’ mogao kršiti zakone EU-a o zaštiti potrošača.

Komisija je koordinirala akciju koju vodi francuska Glavna uprava za tržišno natjecanje, pitanja potrošača i sprječavanje prijevara.

Akcija je započela 2023., odmah nakon što je Meta preko noći zatražila od potrošača da se pretplate na korištenje Facebooka i Instagrama uz naknadu ili da pristanu da Meta koristi njihove osobne podatke kako bi im se prikazivali personalizirani oglasi, što je Meti omogućilo da od toga zaradi.

Ključni elementi akcije protiv Mete:

– Obmanjivanje potrošača upotrebom riječi “besplatno”, dok za korisnike koji se ne žele pretplatiti uz naknadu, Meta zahtijeva da prihvate da ta kompanija može zaraditi od upotrebe njihovih osobnih podataka kako bi im prikazivala prilagođene oglase

– Zbunjivanje korisnika zahtijevajući od njih da se kreću kroz različite zaslone u Facebook/Instagram aplikaciji ili webu i da kliknu na hiperveze koje ih potom preusmjeravaju na različite dijelove poput Uvjeta pružanja usluge ili Pravila privatnosti

– Korištenje nepreciznih izraza i jezika, kao što su “vaši podaci” za upućivanje na “osobne podatke” potrošača ili sugeriranje da potrošači koji odluče platiti uopće neće vidjeti oglase, dok bi mogli i dalje vidjeti oglase koji se bave sadržajem podijeljenim putem Facebooka ili Instagrama od strane drugih članova platforme;

– Vršenje pritiska na potrošače koji su uvijek besplatno koristili Facebook/Instagram do uvođenja novog poslovnog modela i za koje Facebook/Instagram često čini značajan dio njihovih društvenih života i interakcija da donesu trenutni izbor, bez prethodnog upozorenja ,dovoljno vremena i stvarne prilike za procjenu kako bi taj izbor mogao utjecati na njihov ugovorni odnos s Metom

Što je iduće?

Meta ima rok do 1. rujna 2024. odgovoriti na pismo CPC mreže i Komisije te predložiti rješenja.

Ako Meta ne poduzme potrebne korake za rješavanje postavljenih problema, CPC tijela mogu odlučiti poduzeti mjere, uključujući sankcije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog slabe procijepljenosti u BiH već drugi smrtni slučaj povezan s ospicama

Objavljeno

-

By

Pixabay

Još jedan smrtni slučaj povezan s ospicama zabilježen je u Bosni i Hercegovini, a preminuo je 18-godišnjak iz Zenice, potvrdili su iz ministarstva zdravstva Zeničko-dobojske županije.

Ranije ovog tjedna u Sarajevu je preminuo 17-godišnjak koji je također obolio od ospica pa je od tada proglašena epidemija u Sarajevskoj županiji, a sada i u Zeničko-dobojskoj.

Oba smrtna slučaja povezuju se s niskom stopom procijepljenosti djece, do čega je dovela kampanja na društvenim mrežama potaknuta neutemeljenim tvrdnjama o povezanosti cijepljenja protiv morbila s pojavom autizma kod male djece.

Ministrica zdravstva Zeničko-dobojske županije Aida Salčinović kazala je lokalnim medijima kako je u toj županiji procijepljenost djece protiv ospica na razini od tek 37 posto, što pogoduje širenju zaraza. U toj je županiji do sada potvrđeno više od 1200 slučajeva zaraze ospicama.

“Ja jedino mogu apelirati na roditelje da cijepe svoju djecu i tako ih zaštite”, kazala je Salčinović.

Za učinkovito sprječavanje širenja zaraznih bolesti pa tako i ospica nužno je osigurati procijepljenost od barem 95 posto. Cijepljenje protiv zaraznih bolesti je u Federaciji BiH obveza regulirana zakonom koji je na snazi od 2005. godine no roditelji unatoč tome masovno odbijaju cijeliti djecu pod različitim izgovorima a kazne koje za to dobiju su novčane i to u simboličnim iznosima.

 
Nastavi čitati

Svijet

Biden ima koronu

Objavljeno

-

By

Predsjednik SAD-a Joe Biden pozitivan je na koronavirus, potvrdila je Bijela kuća nakon što je Biden nazočio događaju u Las Vegasu na kojem je trebao govoriti.

Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre objavila je pozitivan test za 81-godišnjeg Bidena nakon što je predsjednik UnidosUS-a, latinoameričke organizacije za građanska prava, rekao da Biden neće moći govoriti na zakazanom događaju u Las Vegasu zbog dijagnoze.

Bijela kuća tvrdi kako Biden ima blaže respiratorne smetnje te da se iz Las Vegasa vraća u Delaware, gdje će biti stavljen u samoizolaciju. “Cijepljen je i stimuliran te ima blage simptome, rekala je Jean-Pierre.

Američki predsjednik je primio i prvu dozu lijeka Paxlovida, kazao je Bidenov liječnik.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu