ZADAR / ŽUPANIJA
DANI MASLINE 2023. Evo tko su dobitnici priznanja…
Ocjenjivački sud 25. Međunarodne manifestacije Dani masline 2023. u sastavu Nedjeljko Jusup, dipl. novinar, mr. sc. Marijan Tomac. dipl. ing, agro. , Renato Kraljev, prof. i Benito Pucar, dipl. ing. odabrao ovogodišnje dobitnike priznanja nagrada koji su ih zaslužili svojim radom i djelovanjem na području maslinarstva i uljarstva.
Obrazloženja
Priznanje “Stanko Ožanić za znanstveni doprinos u maslinarstvu i uljarstvu Profesor dr. sc. Ivo Miljković

Profesor dr. sc. Ivo Miljković, rođen je u Trnovici kraj Dubrovnika 1932. godine.
istaknuti je znanstvenik i stručnjak priznat doma i u svijetu. Doajen je hrvatskog voćarstva. Član je više znanstvenih društava doma i u svijetu. Aktivno je sudjelovao na međunarodnim znanstvenim skupovima i predsjedavao na tri međunarodna znanstvena kongresa iz voćarstva.
Za svoj plodan znanstveni, nastavni i stručni rad primio je više priznanja doma i u svijetu, od kojih ističemo Državnu nagradu za životno djelo u znanosti u području biotehničkih znanosti. Proglašen je časnim članom Hrvatskog agronomskog društva gdje već 38 godina obnaša dužnost predsjednika Odbora za izdavačku djelatnost i urednika najstarijeg poljoprivrednog znanstvenog časopisa Agronomski glasnik.
Hrvatski voćari su prof. Miljkovića izabrali za prvog predsjednika Hrvatskog voćarskog društva. Osnivač je prvog hrvatskog voćarskog znanstvenog časopisa Pomologia Croatica. Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova, studija i projekata za podizanje voćnjaka, maslinika i pratećih objekta. Velik broj znanstvenih radova objavio je u vodećim znanstvenim časopisima u inozemstvu, pa je puno pridonio afirmaciji hrvatske voćarske znanosti u svijetu.
Objavio je sam i u koautorstvu 23 knjige i obogatio hrvatsku voćarsku literaturu.
Prof. Miljković je od mladosti zaljubljenik u maslinu. U maslinarstvu je razvio široku istraživačku aktivnost i objavio više znanstvenih radova iz maslinarstva doma i u inozemstvu. Bio je ekspert FAO za maslinarstvo i lupinasto voće. Primio je zahvalnicu FAO za razvoj maslinarstva na Sredozemlju i priznanje UNDP/FAO za dugogodišnju uspješnu suradnju na proučavanju ekofiziologije masline i uvođenje novih tehnologija u maslinarstvu.
Bogat je i velik znanstveni i stručni opus prof. Miljkovića, iz voćarstva i maslinarstva, pa ga je teško ukratko predstaviti. Svom cijenjenom učitelju i mentoru doktorata, magisterija i diplomskih radova, u znak zahvalnosti i poštovanja, slijednici i baštinici njegovog znanstvenog i nastavnog rada, izdali su spomenicu uz 90. godišnjicu rođenja i 65 godina kontinuiranog plodonosnog rada.
Priznanje uzorni maslinar Zadarske županije Dario Diskordia

Kapetan duge plovidbe Dario Discordia iz zadarskih Stanova nije se dokazao samo kao vrstan zapovjednik prekooceanskih brodova nego i kao maslinar.
Još dok je upravljao tankerima ondašnjeg Jugotankera, poslije i jedne od najvećih brodarskih kompanija na svijetu CMA – CGM sa sjedištem u Marseilleu, dane kad nije „tukao more“ provodio je na obiteljskom imanju u Briševu. Najprije je obnovio stare, a potom, na djedovini podigao novi maslinik sa 350 stupi maslina domaćih i introduciranih sorti. Masline uzgaja po svim pravilima struke, provodi agrotehničke mjere počevši od rezidbe, gnojidbe i zaštite do pravodobne berbe i prerade plodova u vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje.
Za svoja ulja višestruko je nagrađivan.
Svoja znanja Discordia rado prenosi i ostalim maslinarima. Uz sve ostalo agilan je predsjednik Udruge maslinara i uljara Maslina općine Poličnik.
Priznanje Uzorni maslinar Zadarske županije Željko Dešpoja

Željko Dešpoja rođen 1950. godine u Dobropoljani na otoku Pašmanu. Završio studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Radio u državnoj upravi u Biogradu 2000-2006 , a od 2007-kraja 1996 u tvrtki Nasadi Zadar. Sudionik Domovinskog rata od 16.09.1991 do 30.11.1995. Nakon Domovinskog rata odlazi u Dobropoljanu gdje osniva vlastitu tvrtku koja se bavi turizmom.
Ljubav prema moru i školju pratila ga je cijeli život i svaki slobodan trenutak provodio je u svojem mistu obrađujući 200 obiteljskih maslina ili odlaskom na ribanje. Uvidjevši da turizmu treba dati dodanu vrijednost uzeo je u dugogodišnji zakup pet hektara pašnjačko – šumskog zemljišta na Pašmanu i posadio 2009. godine suvremeni maslinik koji upravo dolazi na punu rodnost. Krčenje makije i privođenje kulturi ljutog krša bila je novost za otočane u koju je malo tko vjerovao. Kada su nakon cjelogodišnjeg rada uređenja i pripreme terena posađene prve sadnice maslina i najveći nevjernici promjenili su mišljenje, a pogotovo danas kada su masline stasale na rod.
Imati masline, znači i preraditi ih u vlastito ulje iznimne kakvoće deviza je kojom se vodio Željko Dešpoja i krenuo u projekt izgradnje najsuvremenije uljare na Ugljanu i Pašmanu kapaciteta 1,5 tona/sat u Dobropoljani. U preradu vlastitih maslina uljara Dobropoljana u vlasništvu Željka Dešpoje prerađuje masline od Mulina na Ugljanu do Tkona na Pašmanu.
Poštivanje maslinarske i uljarske struke, uslužnost i spremnost da pomogne svakom, ne samo maslinaru, bila je deviza Organizacijskog odbora 25. međunarodnog dana maslina Zadar 2023. da se Željku Dešpoji dodjeli godišnja nagrada uzornog maslinara i uljara.
Priznanje Maslinarsko srce Zadarske županije Ante Lulić

Ante Lulić rođen 1951. godine u Suhovarama. Kao šesnaest godišnji mladić počeo je sezonski raditi u Poljoprivrednom Kombinatu Zadar na objektu Baštica na podizanju voćnjaka i vinograda. Tijekom rada na Baštici upijao je znanje ondašnjih inžinjera učeći vještine voćarstva i vinogradarstva. Vrlo brzo je postao predradnik i nudilo mu se je stalno zaposlenje. Ipak odlučio se za odlazak u Austriju i Njemačku gdje je na radu proveo punih sedam godina. Po povratku se zaposlio u Vinilplastici.
Uz rad u Vinilplastici Ante se bavi uzgojem voća i povrća koje je punih 30 godina prodavala njegova supruga Marija na zadarskoj tržnici. Sudionik je Domovinskog rata od prvih početaka.
Nakon rata odlučio se za podizanje maslinika. Prvo je posadio 200 sadnica maslina da bi za nekoliko godina posadio još toliko. Znanje i iskustvo rada na Baštici kao i druženje s brojnim poljoprivrednim stručnjacima pomogli su Anti da postane vrstan maslinar, ne samo u svojim maslinicima, već i brojnih maslinara Ravnih kotara, priobalja i otoka. Njegovo znanje u rezidbi maslina na rod kao i formiranje uzgojnih oblika je traženo. Antina sigurna ruka traži se od onih koji se odluče za precijepljivanje maslina.
Druželjubivost i spremnost da svakom pomogne ne samo u maslinarskom poslu već i općenito potaklo je Organizacijski odbor 25. međunarodnih dana maslina Zadar 2023 da se Anti Luliću dodjeli godišnja nagrada Maslinarsko srce.
Priznanje Maslinarska nada Zadarske županije Marin Paić

Laskava titula Maslinarska nada Zadarske županije na jubilarnim 25. Danima masline pripala je 16-godišnjem Marinu Paiću iz Zadra.
Marin je učenik drugog razreda Poljoprivredno-prehrambene i veterinarske škole Stanko Ožanić, smjer agroturistički tehničar. Iako sa roditeljima , majkom Martinom, ocem Nikolom te dvije mlađe sestre Manuelom i Marijanom živi u Gradu, svaki slobodni trenutak koristi za odlazak u Briševo gdje njegov djed Nado Butić posjeduje dva maslinika u kojima uzgaja 160 stabala. Marin ne krije da mu je djed uzor. Ide njegovim stopama, voli masline i pomaže djedu u svim poslovima u masliniku. Od rezidbe do berbe, a već zna i kako proizvesti kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje.
Djed Nado je poznati maslinar, jedan od osnivača i prvi predsjednik Udruge maslinara i uljara Maslina općine Poličnik. Član je i Udruge senzorskih analitičara maslinovog ulja Olea Zadar. Marin ima od koga učiti, a djed Nado može biti ponosan što ima unuka koji će nastaviti razvijati maslinarstvo, povezivati struku i praksu na vlastito zadovoljstvo i dobrobit društvene zajednice.
Zlatno maslinarsko pero Martin Vuković

Diplomirani novinar, urednik Emisije za selo i poljoprivredu Hrvatskog radija
Rođen je u obitelji poljoprivrednika te je kao dijete ljetne praznike umjesto odlaska na more zamjenjivao čuvanjem svinja i krava, kopanjem kukuruza i skupljanjem sijena na roditeljskom imanju.
Kako je stan (salaš) bio uz njive tadašnjeg Agrokombinata Jasinje već u mladosti uvidio je razliku između proizvodnje na OPG-u i velikom sustavu. I zaključio da će o poljoprivredi biti lakše pisati nego musti, orati i žeti.
Prva prilika za to ukazala mu se u gimnazijskim danima na Radio Županji te pisanjem za Večernji list. Dolaskom na studij te honorarnim radom na Televiziji Zagreb ubrzo je postao suradnik Ružice Trauber u emisiji Plodovi zemlje, a o poljoprivrednim temama je pisao za Arenu i druga Vjesnikova izdanja. Na Hrvatskoj televiziji je pokrenuo i dvije godine uređivao emisiju Poljoprivredni savjetnik.
Nakon višegodišnjeg rada na uređivanju informativnih emisija Hrvatskog radija od 2012. godine vratio se prvoj ljubavi, radiju, te temama iz poljoprivrede. Osnivač je i predsjednik Društva agrarih novinara Hrvatske te član izvršnog odbora IFAJ-a, Svjetskog udruženja poljoprivrednih novinara.
Emisija za selo i poljoprivredu, koja ove godine obilježava 75 godina emitiranja, trenutno je najslušanija emisija svih programa Hrvatskog radija. Uz aktualne teme iz svih područja domaće poljoprivrede u emisiji se vrlo često govori i o problematici naših maslinara a posebice se naglašavaju njihovi uspjesi na međunarodnim ocjenjivanjima maslinovih ulja.
Čestitamo! Priznanja laureatima bit će uručena 28. travnja na svečanosti otvaranja 25. međunarodnih Dana masline
u Zadru u Gradskoj loži, Narodni trg 1 s početkom u 11,00 sati.
Benito Pucar, Predsjednik Oganizacijskog odbora
i Nedjeljko Jusup, Predsjednik Ocjenjivačkog suda za godišnja priznanja Dana masline
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





