Hrvatska
Hitna medicina u Hrvatskoj pred velikim reorganizacijskim promjenama
Specijalizacijom medicinskih sestara i tehničara, Hitna medicina u Hrvatskoj pred velikim je reorganizacijskim promjenama. Izobrazbom prvih 120 djelatnika pojačat će se timovi hitne koji će na terenu spašavati živote i bez prisutnosti liječnika. U tri godine specijalizaciju bi trebalo završiti oko 380 iskusnih medicinskih sestara i tehničara za što je namijenjeno više od 100 tisuća eura.
Andrea Maček, magistra sestrinstva nakon 12 godina terenskog rada ponovno će sjesti u klupe Zdravstvenog studija u Rijeci zajedno s još dvadesetak kolega i kolegica iz triju županija.
– Za specijalizaciju sam se prijavila iz razloga što vidim mogućnost napredovanja i dodatne edukacije što se medicinskim sestrama ne pruža toliko često. Uz edukaciju i specijalizaciju steći ću nova znanja i vještine koje će mi pomoći u radu na terenu, ističe.
Mnogi se slažu da je to budućnost Hitne medicine jer će specijalizacije omogućiti spašavanje života i bez lječnika u timu.
– Ovdje će sestre i tehničari dobiti dodatne ovlasti i određeni broj lijekova koje će moći dati i ordinirati prilikom pregleda pacijenta, s time da se mora naglasiti da ova speijalizacija sestara i tehničara neće zamijeniti lječnike, naglasio je glavni tehničar Hitne medicine Primorsko-goranske županije Milan Lazarević.
Jačanje timova neophodno je i zbog manjka lječnika u Hitnoj medicini. Mladi lječnici biraju atraktivnije specijalizacije.
– Imamo velik postotak mladih i neiskusnih lječnika koji završe fakultet i 15 dana nakon toga idu u Zavod za hitnu medicinu. Iako se radi puno edukacija, smatramo da će nam edukacija medicinskih sestara i tehničara jako olakšati posao, istaknula je Slađana Srdoč, voditeljica u Zavodu za Hitnu medicinu Primorsko-goranske županije.
Većim kompetencijama djelatnika s dugogodišnjim iskustvom smanjit će se česte izmjene u timovima.
– Za vrijeme ove specijalizacije koja će trajati godinu dana i zakonski propisi će biti doneseni kako bi mogli odraditi ono za što su se školovali, ističe ravnateljica Zavoda za Hitnu medicinu Primorsko-goranske županije Senka Kajčić.
Sve to trebale bi pratiti i povećanje plaća za 25 posto.
Ovakva praksa je uobičajena u europskim zemljama no Hrvatsku tek čekaju promijene.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




