Ambivert je osoba koja se, u spektru osobnosti, nalazi između introverta i ekstroverta. Zbog toga što imaju karakteristike i jedne i druge skupine, ambiverti u društvu rade savršen balans.Osobnost je ono što određuje način na koji komuniciramo sa svijetom oko sebe i kako reagiramo na njega te se ona može okarakterizirati na brojne načine.

Jedna od najčešćih podjela vezanih za osobnost je ona na introverte, ekstroverte i ambiverte.

Ekstroverti su osobe koje svoju energiju dobivaju iz druženja i komuniciranja s ljudima dok su introverti one osobe koje najviše vole biti same ili se družiti u vrlo malim skupinama ljudi i to na kratko.

No, u ‘zlatnoj sredini’ između ekstroverata i introverata nalaze se ambiverti koji dijele karakteristike i jedne i druge skupine.

Karakteristike ambiverta

S obzirom na to da se ambivert nalazi između introverta i ekstroverta, njegove su karakteristike također kombinacija prve dvije osobnosti. Upravo zato, ambiverte se smatra odličnim slušaocima i komunikatorima.

Oni za razliku od ekstroverta koji puno pričaju i malo slušaju te introverta koji puno promatraju i slušaju, a malo pričaju, pronalaze balans i znaju kada treba slušati, a kada komunicirati.

Ambiverti su, također, empatični i znaju funkcionirati u gotovo svakoj situaciji jer imaju odličnu sposobnost analiziranja ljudi i njihovog ponašanja te se mogu prilagoditi okolnostima.

Zbog toga su i vrlo vrijedni članovi svake grupe u kojoj se nađu jer rade balans između ekstroverata koji puno pričaju i razgovaraju s bilo kim te introverata kojima će olakšati uključivanje u razgovor.

Kako znati jeste li ambivert?

Ako niste sigurni kojoj osobnosti vi pripadate i jeste li možda ambivert, razmislite o tome koje se tvrdnje odnose na vas. Ako većinu tvrdnji za sebe smatrate točnima, onda ste ambivert.

1. Volim se družiti i biti s ljudima, ali mi je brzo potreban vlastiti mir.

2. Zanimljivo mi je kada sam u centru pažnje, ali ne volim da to predugo traje.

3. Svejedno mi je obavljam li određene zadatke u skupini ili sam.

4. Volim svoje slobodno vrijeme, ali ako ga ima previše, postaje mi dosadno.

5. Kada je riječ o vjerovanju drugima, ponekad sam skeptičan, a ponekad odmah stvorim povjerenje.

7. Ako provedem previše vremena sam, postane mi dosadno, ali ako sam predugo s ljudima, to me iscrpi.

8. Neki ljudi za mene smatraju da sam previše povučen dok drugi misle da sam previše društven.

Idealna zanimanja za ambiverta

Idealno zanimanje za ambiverta je ono u kojoj postoji balans između suradnje s ljudima i samostalnog rada jer u takvom okruženju mogu ugoditi i svojoj ekstrovertnoj strani i svojoj introvertnoj strani. Stoga, najbolja zanimanja za ambiverta bi bila:

– prodaja

– voditelj projekta

– producent na radiju, televiziji, filmu i slično

– dizajner interijera

– učitelj

Zaključak

Ambivert je karakteristika osobnosti koja se nalazi između ekstroverta koji energiju crpe iz društvenih događanja i druženja s ljudima te introverta koji najviše vremena vole provoditi sami te biti minimalno okruženi ljudima.

Ambiverti su, zbog toga što su ‘pokupili’ karakteristike i od introverata i ekstroverata, odlični slušaoci i komunikatori, iznimno su empatični te se odlično snalaze u gotovo svakoj situaciji. S obzirom na to da se vole družiti, ali i da cijene svoj mir, idealna zanimanja za ambiverta su učitelj, dizajner interijera, prodaja i slično.

VOLITE jesti plodove mora? Nakon ovoga mogli biste dvaput razmisliti, jer novo je istraživanje pokazalo da neki naši omiljeni plodovi mora mogu sadržavati opasne kemikalije.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Dartmouth utvrdilo je da, iako konzumacija plodova mora ima dokazane zdravstvene dobrobiti, plodovi mora mogu sadržavati kemikalije koje su potencijalno opasne za naše zdravlje.

Objavljeno u časopisu Exposure and Health, ovo je istraživanje ispitalo 1829 stanovnika New Hampshirea o njihovom unosu morskih plodova kako bi se analizirao utjecaj na njihovo zdravlje, a do ovih su zaključaka došli.

Najviše vječnih kemikalija u školjkama, škampima i jastozima

Ispitanici su rekli da od morskih plodova i riba najčešće konzumiraju losos, bakalar, škampe i konzerviranu tunu, a znanstvenici su u njima pronašli čak 26 različitih oblika “vječnih kemikalija” (PFAS). Otkrili su i da školjke, škampi i jastozi imaju veće koncentracije PFAS-a od ribe.

Znanstvenici su otkrili da stanovnici New Hampshirea konzumiraju više plodova mora od prosječnog Amerikanca pa bi mogli biti izloženi većem riziku od vječnih kemikalija, a istraživanje je došlo do sličnog zaključka kao i jedno o kojemu smo prethodno pisali, a to je da je puno bolje jesti manje ribe.

Jesti poput lososa puno je bolje i zdravije nego jesti losos, pokazalo je to istraživanje, o kojemu smo pisali ovdje. Naime, male ribe kojima se divlji lososi hrane žive kraće, a one se hrane biljkama i algama i manje su izložene vodenim toksinima i vječnim kemikalijama.

Vječne kemikalije u vodi i hrani kao velik problem

Vječne kemikalije štetne su za naše zdravlje, a mnoga su istraživanja pokazala da mogu poremetiti hormone, oslabiti kosti ili povećati rizik od nekih bolesti. Također su povezane s rakom, urođenim manama, bolestima bubrega i drugim ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Poznate su kao vječne kemikalije jer im je potrebno jako puno vremena da se razgrade i nevjerojatno je teško riješiti ih se. Mnoga prethodna istraživanja usredotočila su se na njihovu prisutnost u vodi, ali znanstvenici kažu da je hrana kontaminirana ovim kemikalijama vjerojatno najveća prijetnja ljudskom zdravlju.

Premda se proljeće često smatra najljepšim godišnjim dobom, mnogi su zbog alergija na pelud uskraćeni za uživanje u ovim mjesecima.

Ove godine cvijeće i drveće cvate mnogo ranije nego prijašnjih godina pa je i sezona peludne hunjavice i ostalih peludnih alergija počela ranije. Začepljen nos, ponekad praćen svrabom, otežano disanje i kihanje problemi su koji muče mnoge. U nekim slučajevima, uz opisane simptome, može se pojaviti svrab očiju ili ušiju, čak i grla. Kod nekih se javlja osjećaj kao da imaju pijesak u očima, crvenilo i suze.

Alergena pelud pojavljuje se u zraku u četiri vremenska vala:

– Prvi val javlja se zimi, u toplom siječnju, a obično u veljači s lijeskom i johom.

– Drugi val javlja se krajem ožujka i u travnju. Donosi pelud s breze i drugih stabala srodnih brezi (crni i bijeli grab, hrast, bukva).

– Treći val u svibnju obilježavaju trave. Traje do sredine kolovoza.

– Četvrti val sadrži pelud pelina i ambrozije i traje od kolovoza do listopada.

Kako se objašnjava na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u razvijenim zemljama. Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve, već uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu.

Osnovno je obilježje polinoza godišnja periodičnost, tj. pojavljivanje simptoma u vrijeme polinacije biljaka. Epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazale su da je 25% svjetske populacije alergično, s tendencijom povećanja bez obzira na dob, rasu i socijalni status.

Pojavnost simptoma alergijske reakcije ovisi o stupnju alergenosti peluda i njihovoj koncentraciji u zraku. Obzirom da izloženost određenim razinama peluda kod osjetljivih osoba ne razvija iste simptome alergijske reakcije, napravljena je tablica raspona koncentracija za pojedine skupine peluda: pelud drveća, korova i trava.

Nadolazeće zahlađenje donosi olakšanje

Biljke počinju ispuštati pelud već ujutro. Kako se zrak ujutro zagrijava, zrna se uzdižu s toplim zrakom. U kasnim poslijepodnevnim satima, kada se zrak ohladi, oni se talože s hladnijim zrakom. Tijekom sezone cvatnje biljaka za lijepog vremena i slabog vjetra, onečišćenje zraka peludi je veliko. U vlažnom, kišnom vremenu i jakom vjetru opterećenja su mala i obično ne uzrokuju zdravstvene probleme. Nadolazeće zahlađenje i oborine tako će donijeti privremeno olakšanje alergičnima na pelud.

Što učiniti da smanjimo unos peludi u organizam?

Informirajte se o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi (pratite alergijski semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirajte dnevne aktivnosti, savjetuje NZJZ.

Izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena.

Izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peludi trava.

Za odlazak u prirodu izaberite razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže.

Nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite.

Ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvjetanja biljaka koje vam izazivaju tegobe te za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku.

Zatvorite prozore u vrijeme najintenzivnije polinacije/produkcije peludi.

Nosite sunčane naočale tijekom dana.

Četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud.

Ako je moguće, boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima.

Redovito uređujte svoje okućnice i travnjake.

Ako ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice.

Izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine.

Planirajte odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje.

Redovito uzimajte terapiju propisanu od liječnika.

Alergijski semafor

Svakodnevna praćenja dinamike pojavljivanja alergenog peluda u zraku od primarne su važnosti liječnicima i osobama osjetljivim na određenu pelud. Podaci o dnevnim kretanjima koncentracija peluda značajniji su u procjeni izloženosti alergenu te se prezentiraju u obliku alergijskog semafora i peludne prognoze za određeno vremensko razdoblje.

Alergijski semafor način je dnevnog izvještavanja o koncentraciji peludnih zrnaca u zraku određenog područja. Temeljem mjerenja koncentracije peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora: zelena, žuta i crvena.

Peludni kalendar predstavlja grafički prikaz peludnog spektra u zraku istraživanog područja tijekom promatranog vremena, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana. Zbog različitosti biljnih vrsta i početka njihove cvatnje izrađuje se za svako biogeografsko područje. Peludni kalendar prikazuje informaciju o početku, trajanju i kraju polinacije pojedine biljne vrste na određenom području.

Kako biste se detaljno informirali kakvo je stanje s peludi u vašem mjestu stanovanja, odaberite grad i otkrijte što kaže peludna prognoza. Detalje pronađite OVDJE.

U Zagrebu je trenutno visoka koncentracija peludi hrasta i breze, a umjerena koncentracija bora, koprive, oraha i trave.

U Splitu je visoka koncentracija peludi graba, čempresa, crkvine i jasena, a umjerena hrasta crnike i trave.

Rijeka bilježi visoke konencentracije peludi drveća (čempres, grab, hrast i bor) i korova, a niske koncentracije peludi trave.

U Osijeku je, primjerice, izmjerena visoka koncentracija peludi hrasta i breze, umjerena koprive, oraha i čempresa, a niska koncentracija peludi trave.

Kolika je koncentracija peludi u vašem gradu, pronađite OVDJE.