Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP Plenkoviću popularnost raste, Milanoviću pada. HDZ i dalje u značajnoj prednosti

Objavljeno

-

Među najpozitivcima jedini HDZ-ovac osim premijera je Oleg Butković, no s tek nešto više od jedan posto podrške.

Nakon afere s dopisivanjem premijerovih suradnika oko zapošljavanja, spominjanja AP-a i izjava predsjednik Republike kojima oduševljava Ruse i Srbe, stigli su rezultati CRO Demoskopa kojeg je za RTL izradila Promocija plus.

Vladajućoj stranci naštetila je najnovija afera, a predsjedniku Milanoviću najnovije izjave, ipak, ništa značajno.

Kako stoje stranke?

Vladajuća stranka ostala je prvi izbor sa značajnom prednošću. Oni su na 25,5 posto, bilježe pad manji od jednog postotnog boda (veljača 25,5 posto – siječanj 26,4 posto). SDP i nije profitirao od nove afere, uz zanemariv rast (veljača 15 posto – siječanj 14,8 posto), u veljači su na 15 posto. Štrajk su spriječili najavom dizanja cijena komunalija, no uz blagi pad Možemo! ostaje treći izbor (veljača 9,7 posto – siječanj 10,1 posto).

U stopu ih prati stranka desnog centra Most (veljača 9,1 posto – siječanj 9,1 posto), a onda još jedna stranka desnice, Domovinski pokret (veljača 6,3 posto – siječanj 6,1 posto). Svi ostali su dalje. Centar na tri posto, pa manje od dva posto Socijaldemokrati (1,6 posto).

Isti niski rejting imaju: HSS (1,4 posto), Fokus (1,4 posto), Radnička fronta (1,4 posto). Još niži su Hrvatski suverenisti (1,1 posto).

S tek jedan posto slijede IDS, HSU, HNS i golemi bazen neodlučnih birača i buduća meta političara za pridobivanje: neodlučni kojih je više od 16 posto (16,4 posto).

Najpozitivac

S druge strane dva predsjednika i glavna rivala – nikad bliže. Osim Rusa, slave ga i u Srbiji nakon što je proglasio da im je Kosovo oteto, a i dalje je najpozitivac u zemlji u kojoj je predsjednik. Zoran Milanović ostaje prvi izbor, no s manje od 16 posto (15,8 posto) bilježi pad u odnosu na siječanj (16,4 posto). Rejting predsjednika Vlade koji ima ambicije uređivati medije blago raste pa je, vidimo, to zaostajanje sve manje (veljača 15,4 posto – siječanj 15 posto). I onda dugo nitko pa zagrebački gradonačelnik koji ostaje treći izbor (veljača 5,3 posto- siječanj 4,9 posto).

Svi su ostali dalje: Ivan Penava (3,4 posto), pa još niže Peđa Grbin (1,8 posto), pa Sandra Benčić (1,7 posto), onda Nikola Grmoja (1,6 posto).

Slijedi Dalija Orešković (1,3 posto), onda jedini HDZ-ovac osim premijera u top deset – Oleg Butković (1,3 posto), a tu je i Karolina Vidović Krišto (1,2 posto). Nitko je i dalje kao armirani beton (26 posto). Uvjerljivo najčešći izbor među biračima!

Najnegativci

Nitko ne želi biti na ljestvici najnegativaca koju predvodi isti predsjednički duo, a uvjerljivi prvi izbor je premijer s više od 27 posto (27,5 posto). Iako je nešto smanjio negativni doživljaj ovo je za njega sigurno ‘ne-tema’. Negativni doživljaj od siječnja je povećao predsjednik Republike (veljača 17 posto – siječanj 15,5 posto) koji je za premijera po novome poglavica iz gliba. Onda velika rupa, pa pojačanje u vladajućim redovima – Hrvoje Zekanović (3,8 posto).

U top deset su i predsjednik Sabora (2,4 posto), pa Milorad Pupovac (1,9 posto), Nikola Grmoja (1,9 posto), a tu je i Gabrijela Žalac (1,3 posto) koja je, znamo, s Josipom Rimac spominjala AP u porukama.

Slijede ministri: obrane (1,2 posto), pa vanjskih poslova (1,2 posto), onda i zagrebački gradonačelnik (1,1 posto). Da su negativni svi političari stav je gotovo 15 posto ispitanika (14,9 posto).

Dovoljan i dobar za predsjednika RH, Vlade i Sabora

Idemo i na ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora. Dvije dvojke i jedna trojka za Pantovčak, no ovo je najniži prosjek od početka Milanovićevog mandata (veljača 2,70 – siječanj 2,89). Vlada je na istom kao u siječnju (veljača 2,28 – siječanj 2,28), a na dovoljan dva ostao je i Parlament no s nešto boljim prosjekom (veljača 2,16 – siječanj 2,12).

Pesimizam među građanima

Za kraj smo tražili optimizam među građanima, no bez većeg uspjeha. Da je smjer kretanja države pogrešan misli vas više od 72 posto (72,1 posto), da je dobar tek nešto više od 17 posto (17,4 posto). U odnosu na početak godine vidimo raste postotak pesimističnih, a pada optimističnih.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 3. veljače, na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Želite ugraditi solarnu elektranu? Možete dobiti poticaj i do 12.000 eura, no postoje određeni uvjeti

Objavljeno

-

By

Sve više ljudi razmišlja o ugradnji solarnih panela, a državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca.

Tportal je provjerio koliki poticaji se mogu dobiti za gradnju kućne fotonaposnke elektrane i koje uvjete treba ispuniti.

O ugradnji solara razmišlja sve više ljudi, Zagreb je prije dvije godine predstavio aplikaciju koja građanima olakšava konačni izračun investicije, a od prošloga tjedna preko nje moguće je i podnijeti zahtjev HEP-u.

Poticaje za solarne elektrane na nacionalnoj razini omogućuje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a postoje različiti modeli subvencija koje nude gradovi i županije putem svojih lokalne ustanova i institucija.

Nacionalni fond raspisuje natječaj jednom godišnje, a ove je godine sufinanciranje ugradnje solarnih panela ponuđeno u sklopu natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Natječaj privremeno zatvoren

Ove godine je za program energetske obnove osigurano 120 milijuna eura. Nakon prijave 12.000 zainteresiranih korisnika natječaj je zatvoren 14. ožujka do završetka obrade zahtjeva.

Iz fonda su izvijestili kako očekuju da će, s obzirom na veliki broj zahtjeva, obrada potrajati nekoliko mjeseci.

Kako je poziv samo privremeno zatvoren, otvorena je mogućnost da će najesen biti i drugi krug prijava, ako ne budu iskorištena sva predviđena sredstva za trenutno prijavljene potencijalne korisnike subvencija.

Bespovratna potpora za 50 posto troškova

(Su)vlasnicima obiteljskih kuća fond sufinancira postavljanje nove fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

Građanima koji odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, mogu dobiti poticaj i za kućnu punionicu.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se u visini 50 posto opravdanih troškova. Konkretna subvencija ovisi o snazi elektrane, a iznosi 600 eura po kilovatu odnosno maksimalno 12.000 eura.

Uvjeti za dobivanje poticaja

Da bi kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto njene površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili maksimalno tri stambene jedinice.

Vlasnici ili suvlasnici u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan.

Prilikom prijave za sufinanciranje fotonaponske elektrane potrebno je dostaviti glavni projekt i dokaz o mogućnosti priključenja na energetsku mrežu.

Povrat investicije za četiri do pet godina

Prosječno kućanstvo koje se ne grije na struju troši otprilike 4500 kilovatsati struje na godinu. Za takvo kućanstvo potrebno je izdvojiti oko 6500 eura za nabavu i postavljanje sunčane elektrane.

Sa subvencijom od 50 posto, povrat sredstava je četiri do pet godina uzimajući u obzir očekivanu uštedu troškova električne energije.

Zagrepčanima na raspolaganju aplikacija za procjenu isplativosti

Građanima Zagreba odnedavno je na raspolaganju aplikacija pomoću koje mogu jednostavno procijeniti isplativost ulaganja u solarnu elektranu. Alat povlači podatke od Državne geodetske uprave koja je 3D mapirala zgrade u Zagrebu te izračunava solarni potencijal krova.

Taj digitalni alat omogućuje i izradu idejnog rješenje za solarnu elektranu te podnošenje dokumentacije HEP-u radi priključenja elektrane.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu