Hrvatska

CRO DEMOSKOP Plenkoviću popularnost raste, Milanoviću pada. HDZ i dalje u značajnoj prednosti

Objavljeno

2 mjeseca prije

6. veljače 2023.

Među najpozitivcima jedini HDZ-ovac osim premijera je Oleg Butković, no s tek nešto više od jedan posto podrške.

Nakon afere s dopisivanjem premijerovih suradnika oko zapošljavanja, spominjanja AP-a i izjava predsjednik Republike kojima oduševljava Ruse i Srbe, stigli su rezultati CRO Demoskopa kojeg je za RTL izradila Promocija plus.

Vladajućoj stranci naštetila je najnovija afera, a predsjedniku Milanoviću najnovije izjave, ipak, ništa značajno.

Kako stoje stranke?

Vladajuća stranka ostala je prvi izbor sa značajnom prednošću. Oni su na 25,5 posto, bilježe pad manji od jednog postotnog boda (veljača 25,5 posto – siječanj 26,4 posto). SDP i nije profitirao od nove afere, uz zanemariv rast (veljača 15 posto – siječanj 14,8 posto), u veljači su na 15 posto. Štrajk su spriječili najavom dizanja cijena komunalija, no uz blagi pad Možemo! ostaje treći izbor (veljača 9,7 posto – siječanj 10,1 posto).

U stopu ih prati stranka desnog centra Most (veljača 9,1 posto – siječanj 9,1 posto), a onda još jedna stranka desnice, Domovinski pokret (veljača 6,3 posto – siječanj 6,1 posto). Svi ostali su dalje. Centar na tri posto, pa manje od dva posto Socijaldemokrati (1,6 posto).

Isti niski rejting imaju: HSS (1,4 posto), Fokus (1,4 posto), Radnička fronta (1,4 posto). Još niži su Hrvatski suverenisti (1,1 posto).

S tek jedan posto slijede IDS, HSU, HNS i golemi bazen neodlučnih birača i buduća meta političara za pridobivanje: neodlučni kojih je više od 16 posto (16,4 posto).

Najpozitivac

S druge strane dva predsjednika i glavna rivala – nikad bliže. Osim Rusa, slave ga i u Srbiji nakon što je proglasio da im je Kosovo oteto, a i dalje je najpozitivac u zemlji u kojoj je predsjednik. Zoran Milanović ostaje prvi izbor, no s manje od 16 posto (15,8 posto) bilježi pad u odnosu na siječanj (16,4 posto). Rejting predsjednika Vlade koji ima ambicije uređivati medije blago raste pa je, vidimo, to zaostajanje sve manje (veljača 15,4 posto – siječanj 15 posto). I onda dugo nitko pa zagrebački gradonačelnik koji ostaje treći izbor (veljača 5,3 posto- siječanj 4,9 posto).

Svi su ostali dalje: Ivan Penava (3,4 posto), pa još niže Peđa Grbin (1,8 posto), pa Sandra Benčić (1,7 posto), onda Nikola Grmoja (1,6 posto).

Slijedi Dalija Orešković (1,3 posto), onda jedini HDZ-ovac osim premijera u top deset – Oleg Butković (1,3 posto), a tu je i Karolina Vidović Krišto (1,2 posto). Nitko je i dalje kao armirani beton (26 posto). Uvjerljivo najčešći izbor među biračima!

Najnegativci

Nitko ne želi biti na ljestvici najnegativaca koju predvodi isti predsjednički duo, a uvjerljivi prvi izbor je premijer s više od 27 posto (27,5 posto). Iako je nešto smanjio negativni doživljaj ovo je za njega sigurno ‘ne-tema’. Negativni doživljaj od siječnja je povećao predsjednik Republike (veljača 17 posto – siječanj 15,5 posto) koji je za premijera po novome poglavica iz gliba. Onda velika rupa, pa pojačanje u vladajućim redovima – Hrvoje Zekanović (3,8 posto).

U top deset su i predsjednik Sabora (2,4 posto), pa Milorad Pupovac (1,9 posto), Nikola Grmoja (1,9 posto), a tu je i Gabrijela Žalac (1,3 posto) koja je, znamo, s Josipom Rimac spominjala AP u porukama.

Slijede ministri: obrane (1,2 posto), pa vanjskih poslova (1,2 posto), onda i zagrebački gradonačelnik (1,1 posto). Da su negativni svi političari stav je gotovo 15 posto ispitanika (14,9 posto).

Dovoljan i dobar za predsjednika RH, Vlade i Sabora

Idemo i na ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora. Dvije dvojke i jedna trojka za Pantovčak, no ovo je najniži prosjek od početka Milanovićevog mandata (veljača 2,70 – siječanj 2,89). Vlada je na istom kao u siječnju (veljača 2,28 – siječanj 2,28), a na dovoljan dva ostao je i Parlament no s nešto boljim prosjekom (veljača 2,16 – siječanj 2,12).

Pesimizam među građanima

Za kraj smo tražili optimizam među građanima, no bez većeg uspjeha. Da je smjer kretanja države pogrešan misli vas više od 72 posto (72,1 posto), da je dobar tek nešto više od 17 posto (17,4 posto). U odnosu na početak godine vidimo raste postotak pesimističnih, a pada optimističnih.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 3. veljače, na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.

Up Next

Lidl kreće u akciju: Velike promjene od 1. ožujka

Ne propustite

ODOBRENJE EUROPSKE KOMISIJE Brašno od kukaca može se kupiti i u Hrvatskoj

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena

Objavljeno

11 sati prije

23. ožujka 2023.

Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena. U noći na nedjelju kazaljke na satu pomiču se za jedan sat unaprijed, s dva na tri sata.

Tako je određeno Vladinom Uredbom o ljetnom računanju vremena u kojoj stoji: “Ljetno računanje vremena u 2023. godini počinje 26. ožujka 2023. u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.”

Ova Uredba navodi i kako će se vrijeme regulirati sve do kraja 2026. godine.

Europska unija prije nekoliko godina je najavila da će ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno. To se još uvijek nije dogodilo, a prema zadnjim preporukama iz EU-a, svaka država članica može odlučiti za sebe. Kako je većina članica ostala neodlučna oko toga, a među njima i Hrvatska, kazaljke ćemo micati i ove godine.

Otkud uopće ova praksa? Prvi put se ljetno i zimsko računanje vremena počelo prakticirati tijekom Prvog svjetskog rata. Tada se od ove prakse brzo odustalo. Benefiti koji su tada spominjani, spominju se i danas, ali nisu baš tako veliki kao što se to ističe. Iako na ovaj način štedimo struju, što je i bio prvotni plan, trošimo više goriva.

Znanstvenici upozoravaju i da ljetno računanje vremena nije prirodno za naš organizam.

Na naš organizam u mnogim stvarima utječe količina sunčeve svjetlosti koju primamo i količina sna. Ako se te dvije stvari mijenjaju, mijenjaju se i procesi u našem tijelu, uglavnom ne na bolje.

Primijećeno je da su ljudi depresivniji, da imaju više problema sa zdravljem, a zanimljiv podatak je i onaj da zbog nedostatka sna, prvog dana nakon pomicanja kazaljki na ljetno vrijeme raste broj ozljeda na poslu…

Nastavi čitati

Hrvatska

Na ceste stižu kamere koje će prepoznati pijane vozače i odmah javljati policiji

Objavljeno

12 sati prije

23. ožujka 2023.

Tvrtka iz Melbournea Acusensus surađuje s australskim Saveznim uredom za sigurnost cestovnog prometa i Sveučilištem Griffith na razvoju tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji koja će mjeriti vozačevu pozornost, vrijeme reakcije, kontrolu i određivati razine oštećenja, sve u stvarnom vremenu, piše CarExpert.

Koristeći obrasce ponašanja vozača kod prebrze vožnje, obrazaca putanje i bočna kretanja unutar voznih traka, tehnologija je u mogućnosti poslati informacije lokalnim policijskim službenicima kako bi poduzeli daljnje radnje.

Tijekom razvoja, tvrtka je za 7News rekla da koristi simulator koji prikazuje računalno generirane verzije stvarnih cesta u više australskih gradova kako bi se naučilo ponašanje vozača koji su trijezni ili pijani. Vozači se testiraju u simulatoru pod utjecajem alkohola kako bi se prikupili podaci o njihovim obrascima vožnje, piše Revija HAK.

Podaci tek trebaju biti implementirani u hardver kamere, no tvrtka kaže da to planira učiniti nakon što podaci budu ispravno analizirani. U stvarnoj implementaciji, hardver se može postaviti bilo gdje u bilo koje vrijeme, ali će se prvo testirati u nepomičnoj prikolici nekoliko stotina metara od policijskih patrolnih automobila, dok će softver koristiti proces u četiri koraka: implementacija, snimanje, automatizirana analiza i pregled.

Umjetna inteligencija protiv pijanih vozača

Na vrlo visokoj razini, softver će snimati slike vozila u prolazu kroz brojne kamere, infracrvenu bljeskalicu, leće i sustav filtriranja, a zatim ih unijeti u softver temeljen na umjetnoj inteligenciji koji će otkriti potencijalne vozače pod utjecajem…

Sustav će zatim pregledati i poslati slike policijskim službenicima na osobnu provjeru kako bi se utvrdilo moraju li policajci zaustaviti i testirati određenog vozača.

Cilj ove tehnologije značajno je smanjiti broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju vozačima pod utjecajem droga ili alkohola. Tvrtka ističe da je otkako je uveden program kamera za otkrivanje mobilnih telefona u državi New South Wales (Australija), došlo do šesterostrukog smanjenja u prijestupima otkrivenim kamerama na mobilnim telefonima i više od 20 posto u broju smrtnih slučajeva na cestama.

Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže velika promjena kod razvoda braka?

Objavljeno

15 sati prije

23. ožujka 2023.

Unsplash

Hrvatski sabor danas će raspraviti zakonski prijedlog koji bi javnim bilježnicima omogućio da postupaju u određenim, nespornim izvanparničnim postupcima, među kojima je i sporazumni razvod braka.

Dogovore li se bračni partneri o sporazumnom raskidu braka, za ozakonjenje tog čina više neće morati ići na sud, nego će to moći riješiti kod javnog bilježnika.

Predviđeno je to novim Zakonom o izvanparničnom postupku po kojem će se javni bilježnici moći baviti i postupanjem kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te pri uređenju međa.

Novi se zakon, objašnjava Vlada koja ga je predložila, donosi jer se u Hrvatskoj primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. Puno njegovih odredbi danas je neprimjenjivo, a smisao i svrhu izgubile su i stalne derogacije posebnim zakonima, pri čemu heterogenost pravnih pravila dovodi do pravne nesigurnosti te može rezultirati različitim pravnim rješenjima o istoj pravnoj stvari.

„Svrha novog zakona stoga je urediti pravila izvanparničnog postupka kojima bi se taj postupak osuvremenio i građanima te poslovnim subjektima zajamčilo kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu i pravnu sigurnost“, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Sabor će u četvrtak raspraviti i zakonski prijedlog o nadzoru robe s dvojnom namjenom te Godišnje izvješće o državnim potporama za 2021. godinu.

Državne potpore dodijeljene u toj godini iznosile su 20,2 milijarde kuna ili 4,68 posto BDP-a, što je blago smanjenje u odnosu na 2020. godinu (za 4,2 posto). Potpore u industriji i uslugama iznosile su 12,6 milijardi kuna, a potpore za poljoprivredu i ribarstvo 7,6 milijardi kuna.

Nastavi čitati