Connect with us

Svijet

Posljednji prijatelji: Ovih devet zemalja još uvijek podržava Putina

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Ničim izazvanom invazijom na susjednu Ukrajinu ruski lider Vladimir Putin okrenuo je Zapad protiv sebe, a dosad je više puta u javnost izjavio da će vratiti “multipolarnost”. Da bi se izborio s “američkom hegemonijom”, Putin je pokušao stvoriti koaliciju zemalja koje su se spremne usprotiviti Zapadu.

No, unatoč ambicijama ruskog čelnika, pokazalo se da oni koje je smatrao saveznicima ipak nisu podržali rat kako je on mislio da hoće. Ipak, devet zemalja se još uvijek može smatrati Putinovim saveznikom, ako ne zbog podržavanja rata, onda barem iz razlog što nisu osudili rusku agresiju na Ukrajinu.

Kazahstan

Kazahstanski predsjednik Tokajev, kojeg je podržala Moskva, postao je jedan od najvećih kritičara Kremlja.

Odbio je poslati trupe u pomoć Rusiji, a sada sve više gleda prema Kini i Turskoj kao na svoje buduće gospodarske i sigurnosne partnere, piše portal 1945. Isto tako, druge srednjoazijske nacije pod ruskom sferom nisu ni prstom maknule da pomognu tijekom rata.

Sirija

Iako je priznala rusku aneksiju Krima i lažne referendume, sirijski diktator Bashar al-Assad nije vojno podržao Rusiju.

Dogodilo se upravo suprotno – Rusija je povuka svoje najviše časnike iz Sirije u Ukrajinu i sustave protuzračne obrane koji su potrebni Assadu protiv njegovih rivala Turske i Izraela.

Izvorni izvještaji o slanju sirijskih dobrovoljaca u Ukrajinu prošlog proljeća su pali u vodu, jer će Damask trebati ljudstvo nakon turskih prijetnji novom vojnom operacijom ako mirovni pregovori propadnu. Ako Putinov režim padne, Assad bi bio jedan od prvih koji će osjetiti posljedice toga.

Armenija

Unatoč tome što je nekada ovisila o Rusiji zbog svoje sigurnosti zbog izoliranosti od Zapada i teške geografske pozicije (smještena je između neprijateljskih nacija), odnosi između Armenije i Rusije su poprilično zahladili.

U prethodne tri godine vidjelo se da Azerbejdžan ima jaku podršku u dugom sukobu s Armenijom. Čak i kada je zemlja aktivirala članke CTSO, Rusija nije odgovorila. To je uzrokovalo da Armenija podršku traži drugdje, ali i prosvjedima kojim se traži da se ruske snage istjeraju iz nacije radi multinacionalne mirovne misije koju vodi EU.

Indija

Iako Indija i Rusija stotinama godina njeguju odnose, New Delhi nije vojno podržao Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Umjesto toga, Indija je iskoristila snižene cijene nafte. S obzirom na to da Kina jača svoj utjecaj u Moskvi, Indija se našla u neizvjesnoj situaciji zbog razmirica s Kinom.

Indijski premijer Modi izjavio je da “sada nije doba za rat”, signalizirajući njihovo nezadovoljstvo sukobom unatoč tome što su bili suzdržani u više rezolucija UN-a.

Kina

Uzurpirajući Rusiju u gospodarskom napretku i povećavajući svoju vojnu moć, Putin se oslanjao na novčanu pomoć Kine kako bi održao svoje gospodarstvo u ratu.

Kina do sada nije vojno podržavala Moskvu u ratu.

No, nakon ruskih nuklearnih prijetnji, Kina potiho odustaje od potpore. Trenutno u demografskoj krizi, gospodarskom padu i napetosti oko Tajvana, Kina je odbila priznati bilo kakve aneksije i usredotočit će se na smirivanje vlastitih unutarnjih problema.

Srbija

Rusko Carstvo pomoglo je Srbiji da stekne neovisnost od Osmanlija, ali u 21. stoljeću bliski odnosi između Rusije i Srbije se nalaze na raskrižju. Iako mnogi građani Srbije podržavaju Rusiju, posebno krajnja desnica, došlo je do razmirica nakon što su se pojavili navodi da grupa Wagner regrutira ljude u Srbiji.

Predsjednik Aleksandar Vučić nedavno je zatražio da Wagnerovi plaćenici napuste Srbiju, a vlada je poslala generatore u Ukrajinu. Odbili su priznati ruske aneksije jer to utječe na sudbinu Kosova koji je još uvijek interes Srbije.

Iran

Iran se prometnuo u jednog od najvećih ruskih saveznika u ovom ratu protiv Ukrajine. Ova država uvelike vojno pomaže Rusiji slanjem dronova Shahed, a spominjalo se i moguće slanje balističkih projektila. Iako na ovaj način podržava ruske ratne napore, Iran je odbio priznati ruske aneksije i izjavio je da neće priznati ni u budućnosti.

Suočavajući se s raznim separatističkim pokretima, Iran nije u poziciji priznati nezakonito otimanje zemlje. Njihova vojna potpora primarno je borbeno testiranje njihovog oružja.

Sjeverna Koreja

Izolirana Sjeverna Koreja podržala je “otcijepljenje države u Donbasu”, no, s obzirom na to da je ova država dalje izolirana od međunarodne zajednice s jednom od najgorih ekonomija na svijetu, njihova podrška malo znači u sukobu.

Bjelorusija

Aleksandar Lukašenko, diktator Bjelorusije, dopustio je Kremlju ulazak na teritorij Bjelorusije s kojeg su ruske snage pokretale napade.

Unatoč logističkoj podršci, Lukašenko je bio oprezan s formalnom intervencijom.

Znajući za mogućnost pobune civila ili vojne pobune ako se Bjelorusija formalno pridruži ratu, budući da je Lukašenko vrlo nepopularan među vlastitim narodom, autokrat si je pokušao kupiti malo vremena. Umjesto da intervenira u rat, on je dozvolio ruskoj vojsci da iz bjeloruskih baza pokrene raketne napade na Ukrajinu. Ako Putinov režim padne, Lukašenko zna da će biti sljedeći koji će pasti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Cijene hrane mogle bi rasti svake godine: Stručnjaci otkrili razloge

Objavljeno

-

By

Znanstvenici upozoravaju da će cijene hrane od sada rasti svake godine. Klimatske promjene, a posebno rastuće temperature, mogu uzrokovati povećanje cijena hrane za 3,2 posto godišnje, prema novoj studiji u Njemačkoj.

Kako se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, inflacija cijena dovodi do toga da sve više ljudi diljem svijeta nema raznoliku i zdravu prehranu ili jednostavno nema dovoljno hrane.

Nova analiza pokazuje da bi globalno zatopljenje moglo uzrokovati povećanje cijena hrane za između 0,9 i 3,2 postotna boda godišnje do 2035. Isto zatopljenje uzrokovat će manji porast ukupne inflacije, dakle veći udio prihoda kućanstva potrošit će se na kupnju hrane.

Taj učinak osjetit će se u cijelom svijetu, kako u zemljama s visokim tako i u zemljama s niskim dohotkom, ali nigdje više nego na globalnom jugu. Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najgore pogođena unatoč tome što malo pridonosi njihovim uzrocima, piše ScienceAlert.

Inflacija hrane povezana s klimom može se raščlaniti na dva međusobno povezana problema.

Promjena godišnjih doba, štetnika i bolesti

Prvi je da isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju dohvat hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomicanje dugo uspostavljenih i predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako mogu spriječiti proizvodnju usjeva.

Ostale posljedice mogu uključivati više izbijanja štetočina i bolesti koje iscrpljuju stoku i zalihe hrane, te još gore što će otežati pristup ruralnim zajednicama.

Svi ovi čimbenici guraju cijene naviše i smanjuju kupovnu moć pogođenih kućanstava. Pokretači inflacije hrane već pogoršavaju sigurnost hrane.

Rast inflacije

Drugi dio ovog problema je rast same inflacije. Povećanje cijena od 3 posto godišnje značilo bi da su kućanstva manje u mogućnosti kupiti ono što im je potrebno.

Vjerojatno bi morali napraviti kompromis i izabrati između kvalitete i cijene. To zauzvrat čini ljude osjetljivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Pothranjenost je vodeći uzrok imunodeficijencije u svijetu.

Vjerojatnije je da će se oni bez ikakvog obrazovanja baviti zanimanjima koja su osjetljiva na klimu, kao što je poljoprivreda, i tako će biti neposrednije izloženi. Podučavanje ljudi o klimatskim promjenama moglo bi omogućiti određenu sposobnost prilagodbe na njih, a time i povećati sigurnost hrane.

Prilagodba i obrazovanje

Promjene u klimi multiplikator su rizika od gladi za one populacije s ukorijenjenom ranjivošću. U svjetlu toga, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sustava u svoje klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u svjetlu klimatskih promjena.

Istraživači koji stoje iza nove studije sugeriraju da bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ograničiti sve utjecaje na globalno gospodarstvo. Također predlažemo da bi diverzifikacija gospodarstva poslužila kao zaštita za one zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu i za hranu i za prihod.

Državna intervencija također bi mogla osigurati financijsku zaštitu i pomoć u prehrani za one koji bi mogli ostati zarobljeni u ciklusu siromaštva zbog inflacije i smanjene dostupnosti hrane.

 
Nastavi čitati

Svijet

Jedna osoba umrla, a deseci u bolnici zbog tableta: Povučene su iz prodaje, sve se istražuje

Objavljeno

-

By

Pexels

Veliki japanski proizvođač lijekova rekao je da istražuje smrt i desetke hospitalizacija koji bi mogli biti povezani s njegovim pilulama od crvene riže.

Najmanje 76 ljudi primljeno je u bolnicu nakon što su uzeli “beni kōji” proizvode od fermentirane riže. Kobayashi Pharmaceutical izvijestio je o bolestima nakon što je prošlog tjedna dobrovoljno povukao pet proizvoda te je pozvao kupce da prestanu koristiti spomenute pilule, koje su reklamirane kao dodaci za snižavanje kolesterola.

Kako su poručili iz kompanije, sumnjaju da je problem možda nastao zbog prethodno neotkrivenih otrovnih tvari u kalupima koji se koriste u proizvodnji.

“Beni kōji” je riža fermentirana s monascus purpureus, vrstom crvenkasto-ljubičaste plijesni te se reklamirala kao dodatak prehrani za visoki kolesterol i krvni tlak. Isto tako koristi se i kao tradicionalna boja za prehrambene proizvode.

Kupci prijavili simptome

Poručili su da su primili poruku ožalošćene obitelji u kojoj stoji da je jedan njihov član umro od bolesti bubrega te da je posljednje tri godine koristio proizvod Red Yeast Cholesterol Help.

“Naša je tvrtka uvijek zdravlje naših kupaca stavljala na prvo mjesto i iskreno se ispričavamo zbog ove situacije. Još potvrđujemo činjenice i uzročne veze”, poručili su, piše BBC.

Kupci su prijavili su simptome kao što su promjena boje urina, oticanja te umora. Nakon toga je započeta istragu nakon što ih je liječnik upozorio na prijavljene zdravstvene probleme u siječnju. Od tada je Kobayashi uspostavio telefonsku liniju za korisnike.

Proizvod “Red Yeast Cholesterol Help” pojavio se na policama u veljači 2021. Tvrtka je do sada prodala više od milijun paketa, izvijestili su japanski mediji, prenosi Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Svijet

Sve je više dokaza da covid-19 ostavlja trajne posljedice na jednom od najvažnijih sustava u tijelu

Objavljeno

-

By

Unsplash

Brojne studije sugeriraju da virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19, nije samo respiratorni virus već napada i druge sustave u tijelu.

Iako je pandemija covida okončana, virus je i dalje prisutan među ljudima, ali u slabijem obliku. No nešto više od četiri godine od njegova otkrića znanstvenici još uvijek nisu u potpunosti sigurni kakve točno posljedice ostavlja u tijelu.

Analiza koju je proveo klinički epidemiolog Ziyad Al-Aly, a koja je objavljena na The Conversionalu i u Scientific Americanu, obuhvatila je brojne studije u kojima se opisuje “neizbrisiv trag” koji covid ostavlja na ljudskom tijelu. Ponajprije na zdravlju mozga.

Kognitivni nedostaci

Al-Aly ističe kako su velike epidemiološke analize pokazale da su ljudi koji su imali covid bili izloženi povećanom riziku od kognitivnih nedostataka, uključujući i probleme s pamćenjem. Kod pacijenata koji su imali blagi do umjereni oblik koronavirusa otkrivene su dugotrajne upale mozga i promjene koje ukazuju na to da je njihov mozak ostario sedam godina u odnosu na vrijeme prije bolesti, piše ZIMO.

Također je citirao nekoliko studija koje su pokazale da su pacijenti nakon preboljelog covida imali smanjen volumen i promijenjenu strukturu mozga. S druge strane, oni kojima je trebala intenzivna njega nakon bolesti imali su oštećenja mozga koja ukazuju na starenje mozga od čak 20 godina.

Razvoj nove demencije

Analizirajući podatke iz 11 studija, Al-Aly je otkrio kako je covid povećao rizik za razvoj nove demencije kod osoba starijih od 60 godina. Podaci koji su prikupljeni tijekom obdukcija osoba koje su preminule od covida, ali i nekoliko mjeseci nakon infekcije, otkrivaju da je virus i dalje bio prisutan u moždanom tkivu. To sugerira da virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19, nije samo respiratorni virus već napada i druge sustave u tijelu.

Studije pokazuju i da virus može poremetiti krvno-moždanu barijeru, koja štiti živčani sustav. Studija objavljena 29. veljače 2024. pokazala je da je kod ljudi koji su imali covid zabilježen značajan nedostatak u pamćenju i izvršavanju zadataka. Zabrinjava otkriće da su osobe zaražene covid-19 imale kognitivni pad ekvivalentan gubitku IQ-a za čak tri boda. Još je gora situacija kod onih koji imaju dugotrajni covid. Kod njih je zabilježen pad od šest bodova, a oni koji su završili na bolničkom liječenju na odjelu intenzivne njege izgubili su i do devet bodova IQ-a.

Promatramo li sve zajedno, ove studije pokazuju da covid-19 predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje mozga, čak i u blagim slučajevima. Učinci se tek sad otkrivaju na razini populacije. Sve veći broj istraživanja pokazuje da bi se covid-19 trebao smatrati virusom sa značajnim utjecajem na mozak, zaključuje u svom eseju Al-Aly te dodaje: Implikacije su dalekosežne – od kognitivnih problema kod pojedinaca do potencijalnog utjecaja na cjelokupno stanovništvo i gospodarstvo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu