Ničim izazvanom invazijom na susjednu Ukrajinu ruski lider Vladimir Putin okrenuo je Zapad protiv sebe, a dosad je više puta u javnost izjavio da će vratiti “multipolarnost”. Da bi se izborio s “američkom hegemonijom”, Putin je pokušao stvoriti koaliciju zemalja koje su se spremne usprotiviti Zapadu.

No, unatoč ambicijama ruskog čelnika, pokazalo se da oni koje je smatrao saveznicima ipak nisu podržali rat kako je on mislio da hoće. Ipak, devet zemalja se još uvijek može smatrati Putinovim saveznikom, ako ne zbog podržavanja rata, onda barem iz razlog što nisu osudili rusku agresiju na Ukrajinu.

Kazahstan

Kazahstanski predsjednik Tokajev, kojeg je podržala Moskva, postao je jedan od najvećih kritičara Kremlja.

Odbio je poslati trupe u pomoć Rusiji, a sada sve više gleda prema Kini i Turskoj kao na svoje buduće gospodarske i sigurnosne partnere, piše portal 1945. Isto tako, druge srednjoazijske nacije pod ruskom sferom nisu ni prstom maknule da pomognu tijekom rata.

Sirija

Iako je priznala rusku aneksiju Krima i lažne referendume, sirijski diktator Bashar al-Assad nije vojno podržao Rusiju.

Dogodilo se upravo suprotno – Rusija je povuka svoje najviše časnike iz Sirije u Ukrajinu i sustave protuzračne obrane koji su potrebni Assadu protiv njegovih rivala Turske i Izraela.

Izvorni izvještaji o slanju sirijskih dobrovoljaca u Ukrajinu prošlog proljeća su pali u vodu, jer će Damask trebati ljudstvo nakon turskih prijetnji novom vojnom operacijom ako mirovni pregovori propadnu. Ako Putinov režim padne, Assad bi bio jedan od prvih koji će osjetiti posljedice toga.

Armenija

Unatoč tome što je nekada ovisila o Rusiji zbog svoje sigurnosti zbog izoliranosti od Zapada i teške geografske pozicije (smještena je između neprijateljskih nacija), odnosi između Armenije i Rusije su poprilično zahladili.

U prethodne tri godine vidjelo se da Azerbejdžan ima jaku podršku u dugom sukobu s Armenijom. Čak i kada je zemlja aktivirala članke CTSO, Rusija nije odgovorila. To je uzrokovalo da Armenija podršku traži drugdje, ali i prosvjedima kojim se traži da se ruske snage istjeraju iz nacije radi multinacionalne mirovne misije koju vodi EU.

Indija

Iako Indija i Rusija stotinama godina njeguju odnose, New Delhi nije vojno podržao Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Umjesto toga, Indija je iskoristila snižene cijene nafte. S obzirom na to da Kina jača svoj utjecaj u Moskvi, Indija se našla u neizvjesnoj situaciji zbog razmirica s Kinom.

Indijski premijer Modi izjavio je da “sada nije doba za rat”, signalizirajući njihovo nezadovoljstvo sukobom unatoč tome što su bili suzdržani u više rezolucija UN-a.

Kina

Uzurpirajući Rusiju u gospodarskom napretku i povećavajući svoju vojnu moć, Putin se oslanjao na novčanu pomoć Kine kako bi održao svoje gospodarstvo u ratu.

Kina do sada nije vojno podržavala Moskvu u ratu.

No, nakon ruskih nuklearnih prijetnji, Kina potiho odustaje od potpore. Trenutno u demografskoj krizi, gospodarskom padu i napetosti oko Tajvana, Kina je odbila priznati bilo kakve aneksije i usredotočit će se na smirivanje vlastitih unutarnjih problema.

Srbija

Rusko Carstvo pomoglo je Srbiji da stekne neovisnost od Osmanlija, ali u 21. stoljeću bliski odnosi između Rusije i Srbije se nalaze na raskrižju. Iako mnogi građani Srbije podržavaju Rusiju, posebno krajnja desnica, došlo je do razmirica nakon što su se pojavili navodi da grupa Wagner regrutira ljude u Srbiji.

Predsjednik Aleksandar Vučić nedavno je zatražio da Wagnerovi plaćenici napuste Srbiju, a vlada je poslala generatore u Ukrajinu. Odbili su priznati ruske aneksije jer to utječe na sudbinu Kosova koji je još uvijek interes Srbije.

Iran

Iran se prometnuo u jednog od najvećih ruskih saveznika u ovom ratu protiv Ukrajine. Ova država uvelike vojno pomaže Rusiji slanjem dronova Shahed, a spominjalo se i moguće slanje balističkih projektila. Iako na ovaj način podržava ruske ratne napore, Iran je odbio priznati ruske aneksije i izjavio je da neće priznati ni u budućnosti.

Suočavajući se s raznim separatističkim pokretima, Iran nije u poziciji priznati nezakonito otimanje zemlje. Njihova vojna potpora primarno je borbeno testiranje njihovog oružja.

Sjeverna Koreja

Izolirana Sjeverna Koreja podržala je “otcijepljenje države u Donbasu”, no, s obzirom na to da je ova država dalje izolirana od međunarodne zajednice s jednom od najgorih ekonomija na svijetu, njihova podrška malo znači u sukobu.

Bjelorusija

Aleksandar Lukašenko, diktator Bjelorusije, dopustio je Kremlju ulazak na teritorij Bjelorusije s kojeg su ruske snage pokretale napade.

Unatoč logističkoj podršci, Lukašenko je bio oprezan s formalnom intervencijom.

Znajući za mogućnost pobune civila ili vojne pobune ako se Bjelorusija formalno pridruži ratu, budući da je Lukašenko vrlo nepopularan među vlastitim narodom, autokrat si je pokušao kupiti malo vremena. Umjesto da intervenira u rat, on je dozvolio ruskoj vojsci da iz bjeloruskih baza pokrene raketne napade na Ukrajinu. Ako Putinov režim padne, Lukašenko zna da će biti sljedeći koji će pasti.