Connect with us

Hrvatska

Duhan, hrana, lijekovi… Što se dogodi s robom koja se zaplijeni na granici?

Objavljeno

-

Pravila za granice se mijenjaju, pa tako neke stvari danas nije dozvoljeno prenositi preko graničnog prijelaza ili ih nije dozvoljeno prenositi u istoj količini kao nekada. Primjerice, godinama unazad smo iz susjedne BiH u Hrvatsku mogli prenijeti dvije šteke cigareta. Danas je dozvoljeno unijeti tek dvije kutije.

Treba napomenuti da je važno i iz koje zemlje stižete u Hrvatsku – za zemlje članice EU-a ne vrijede ista pravila kao za one izvan Unije.

I kazne za unos nedozvoljene robe ili prekoračenje dozvoljene količine postaju sve oštrije. Koliku kaznu ćete dobiti ovisi o tome što i koliko ste toga pokušali prošvercati.

Primjerice, nedavno je spriječen pokušaj krijumčarenja 1026 kilograma duhanske melase na graničnom prijelazu Tovarnik. Protiv vozača je podnesena kaznena prijava, a kao mjera mjera osiguranja naplate trošarinskog duga u iznosu od 117.117,90 eura oduzeti su kamion i poluprikolica.

Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2000 do 50.0000 kn. Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3000 do 100.000 kn.

Treba naglasiti da, u slučaju da ste pokušali nešto prošvercati, ta roba može biti zaplijenjena. No, što se točno događa s tom robom u takvim slučajevima? Iz Carinske uprave za N1 objašnjavaju da imaju ovlast “privremenog oduzimanja predmeta koji su predmet prekršaja ili kaznenog djela”.

“Prilikom otkrivanja prekršaja ili kaznenih djela privremeno se oduzima i roba, različite vrste, opisa i karaktera namjene. Kao najčešći razlog oduzimanja robe je pokušaj nezakonitog unosa robe u carinsko područje Unije, te netočna prijava elemenata deklariranja robe kako bi se prijevarno izbjegavalo plaćanja carine i drugih javnih davanja (PDV, trošarina i dr.); povreda prava intelektualnog vlasništva, itd.”, pojašnjavaju iz Carinske uprave.

Oduzeta strana roba je ona koja nema status robe EU-a i u takvim slučajevima carina postupa sukladno zakonodavstvu Europske unije i s njima povezanim nacionalnim provedbenim propisima, odnosno sukladno odredbama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije i Pravilnika o postupanju s oduzetom i ustupljenom robom.

Što se događa sa stranom oduzetom robom?

Iz Carinske uprave pojašnjavaju da se tim Pravilnikom određuje hoće li se oduzeta roba dalje prodati putem javne ili neposredne prodaje ili će pak besplatno dodijeliti.

“Iznimno, a sukladno članku 39. navedenog Pravilnika, posebne kategorije robe kao što su životinje, biljke, hrana, druga lako pokvarljiva roba i roba kojoj je propisom ograničen rok uporabe, područni carinski ured može odmah i neposredno prodati ili besplatno dodijeliti”, objašnjavaju iz Carinske uprave za N1.

Vlada provodi besplatnu dodjelu strane robe i ona odlučuje kojim ustanovama ili pravnim osobama odnosno tijelima državne ili lokalne uprave, a koje apliciraju za dodjelu, roba može biti dodijeljena.

Takva roba nije oslobođenja plaćanja carinskih davanja jer se radi o stranoj robi i ista samo plaćanjem carine i poreza na dodanu vrijednost može postati domaća roba.

“Obveza plaćanja davanja je na primatelju robe. Isto tako, za robu za koju je potrebno provesti neki prethodni pregled ili provjeru – sanitarni ili veterinarski pregled, homologaciju za vozilo i slično, primatelj robe prije stavljanja u uporabu dužan je isto provesti o vlastitom trošku”, dodaju.

Što se događa s domaćom oduzetom robom?

Kada je u pitanju domaća oduzeta roba, postupa se sukladno Pravilniku o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske.

Iz Carinske uprave naglašavaju da se oduzeti predmeti mogu besplatno dodijeliti, ako je to u javnom interesu:

1. tijelima državne vlasti ako su ti predmeti pogodni za obavljanje njihove djelatnosti,

2. jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i neprofitnim organizacijama koje obavljanju odgovarajuću djelatnost ako su ti predmeti koji predstavljaju predmete povijesne, arheološke, etnografske, kulturne, umjetničke ili znanstvene vrijednosti ili su pogodni za obavljanje humanitarne, socijalne, druge društvene ili općekorisne djelatnosti.

“Odluku o besplatnoj dodjeli domaće robe donosi imenovano Povjerenstvo područnog carinskog ureda. I kod ove vrste besplatne dodjele primatelj robe dužan je o svome trošku provesti, ako je to potrebno prije stavljanja u uporabu same robe, neke od potrebnih pregleda i ispravnosti (sanitarni, zdravstveni ili veterinarski)”, dodaju iz Carinske uprave.

Kome idu hrana, lijekovi…?

Zaplijenjena hrana najčešće se besplatno dodjeljuje dodjeljuje raznim humanitarnim i dobrotvornim organizacijama i udrugama: Hrvatskom Crvenom križu, Caritasu, pučkim kuhinjama, domovima za starije i nemoćne.

“Međutim, vrlo često, a s obzirom na to da je za istu robu potrebno provesti dodatne sanitarne ili fitosanitarne odnosno veterinarske preglede, nije moguće robu dugotrajnije čuvati da bi se ista dodijelila u humanitarne svrhe već se ista mora što žurnije zbrinuti, odnosno istu preuzima zbog ekološkog zbrinjavanja, odnosno uništenja, za to određena pravna specijalizirana tvrtka”, ističu iz Carinske uprave.

lijekovima je nešto drugačija situacija nego s hranom. “Kod oduzetih lijekova, posebice lijekova koje sadrže narkotike, isti se ne mogu dodjeljivati, nego se moraju žurno i pod nadzorom propisno uskladištiti i sigurno uništiti sukladno posebnim propisima”, navode iz Carinske uprave u odgovoru za N1.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu