Pravila za granice se mijenjaju, pa tako neke stvari danas nije dozvoljeno prenositi preko graničnog prijelaza ili ih nije dozvoljeno prenositi u istoj količini kao nekada. Primjerice, godinama unazad smo iz susjedne BiH u Hrvatsku mogli prenijeti dvije šteke cigareta. Danas je dozvoljeno unijeti tek dvije kutije.

Treba napomenuti da je važno i iz koje zemlje stižete u Hrvatsku – za zemlje članice EU-a ne vrijede ista pravila kao za one izvan Unije.

I kazne za unos nedozvoljene robe ili prekoračenje dozvoljene količine postaju sve oštrije. Koliku kaznu ćete dobiti ovisi o tome što i koliko ste toga pokušali prošvercati.

Primjerice, nedavno je spriječen pokušaj krijumčarenja 1026 kilograma duhanske melase na graničnom prijelazu Tovarnik. Protiv vozača je podnesena kaznena prijava, a kao mjera mjera osiguranja naplate trošarinskog duga u iznosu od 117.117,90 eura oduzeti su kamion i poluprikolica.

Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2000 do 50.0000 kn. Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3000 do 100.000 kn.

Treba naglasiti da, u slučaju da ste pokušali nešto prošvercati, ta roba može biti zaplijenjena. No, što se točno događa s tom robom u takvim slučajevima? Iz Carinske uprave za N1 objašnjavaju da imaju ovlast “privremenog oduzimanja predmeta koji su predmet prekršaja ili kaznenog djela”.

“Prilikom otkrivanja prekršaja ili kaznenih djela privremeno se oduzima i roba, različite vrste, opisa i karaktera namjene. Kao najčešći razlog oduzimanja robe je pokušaj nezakonitog unosa robe u carinsko područje Unije, te netočna prijava elemenata deklariranja robe kako bi se prijevarno izbjegavalo plaćanja carine i drugih javnih davanja (PDV, trošarina i dr.); povreda prava intelektualnog vlasništva, itd.”, pojašnjavaju iz Carinske uprave.

Oduzeta strana roba je ona koja nema status robe EU-a i u takvim slučajevima carina postupa sukladno zakonodavstvu Europske unije i s njima povezanim nacionalnim provedbenim propisima, odnosno sukladno odredbama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije i Pravilnika o postupanju s oduzetom i ustupljenom robom.

Što se događa sa stranom oduzetom robom?

Iz Carinske uprave pojašnjavaju da se tim Pravilnikom određuje hoće li se oduzeta roba dalje prodati putem javne ili neposredne prodaje ili će pak besplatno dodijeliti.

“Iznimno, a sukladno članku 39. navedenog Pravilnika, posebne kategorije robe kao što su životinje, biljke, hrana, druga lako pokvarljiva roba i roba kojoj je propisom ograničen rok uporabe, područni carinski ured može odmah i neposredno prodati ili besplatno dodijeliti”, objašnjavaju iz Carinske uprave za N1.

Vlada provodi besplatnu dodjelu strane robe i ona odlučuje kojim ustanovama ili pravnim osobama odnosno tijelima državne ili lokalne uprave, a koje apliciraju za dodjelu, roba može biti dodijeljena.

Takva roba nije oslobođenja plaćanja carinskih davanja jer se radi o stranoj robi i ista samo plaćanjem carine i poreza na dodanu vrijednost može postati domaća roba.

“Obveza plaćanja davanja je na primatelju robe. Isto tako, za robu za koju je potrebno provesti neki prethodni pregled ili provjeru – sanitarni ili veterinarski pregled, homologaciju za vozilo i slično, primatelj robe prije stavljanja u uporabu dužan je isto provesti o vlastitom trošku”, dodaju.

Što se događa s domaćom oduzetom robom?

Kada je u pitanju domaća oduzeta roba, postupa se sukladno Pravilniku o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske.

Iz Carinske uprave naglašavaju da se oduzeti predmeti mogu besplatno dodijeliti, ako je to u javnom interesu:

1. tijelima državne vlasti ako su ti predmeti pogodni za obavljanje njihove djelatnosti,

2. jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i neprofitnim organizacijama koje obavljanju odgovarajuću djelatnost ako su ti predmeti koji predstavljaju predmete povijesne, arheološke, etnografske, kulturne, umjetničke ili znanstvene vrijednosti ili su pogodni za obavljanje humanitarne, socijalne, druge društvene ili općekorisne djelatnosti.

“Odluku o besplatnoj dodjeli domaće robe donosi imenovano Povjerenstvo područnog carinskog ureda. I kod ove vrste besplatne dodjele primatelj robe dužan je o svome trošku provesti, ako je to potrebno prije stavljanja u uporabu same robe, neke od potrebnih pregleda i ispravnosti (sanitarni, zdravstveni ili veterinarski)”, dodaju iz Carinske uprave.

Kome idu hrana, lijekovi…?

Zaplijenjena hrana najčešće se besplatno dodjeljuje dodjeljuje raznim humanitarnim i dobrotvornim organizacijama i udrugama: Hrvatskom Crvenom križu, Caritasu, pučkim kuhinjama, domovima za starije i nemoćne.

“Međutim, vrlo često, a s obzirom na to da je za istu robu potrebno provesti dodatne sanitarne ili fitosanitarne odnosno veterinarske preglede, nije moguće robu dugotrajnije čuvati da bi se ista dodijelila u humanitarne svrhe već se ista mora što žurnije zbrinuti, odnosno istu preuzima zbog ekološkog zbrinjavanja, odnosno uništenja, za to određena pravna specijalizirana tvrtka”, ističu iz Carinske uprave.

S lijekovima je nešto drugačija situacija nego s hranom. “Kod oduzetih lijekova, posebice lijekova koje sadrže narkotike, isti se ne mogu dodjeljivati, nego se moraju žurno i pod nadzorom propisno uskladištiti i sigurno uništiti sukladno posebnim propisima”, navode iz Carinske uprave u odgovoru za N1.