Hrvatska

Duhan, hrana, lijekovi… Što se dogodi s robom koja se zaplijeni na granici?

Objavljeno

3 godine prije

22. siječnja 2023.

Pravila za granice se mijenjaju, pa tako neke stvari danas nije dozvoljeno prenositi preko graničnog prijelaza ili ih nije dozvoljeno prenositi u istoj količini kao nekada. Primjerice, godinama unazad smo iz susjedne BiH u Hrvatsku mogli prenijeti dvije šteke cigareta. Danas je dozvoljeno unijeti tek dvije kutije.

Treba napomenuti da je važno i iz koje zemlje stižete u Hrvatsku – za zemlje članice EU-a ne vrijede ista pravila kao za one izvan Unije.

I kazne za unos nedozvoljene robe ili prekoračenje dozvoljene količine postaju sve oštrije. Koliku kaznu ćete dobiti ovisi o tome što i koliko ste toga pokušali prošvercati.

Primjerice, nedavno je spriječen pokušaj krijumčarenja 1026 kilograma duhanske melase na graničnom prijelazu Tovarnik. Protiv vozača je podnesena kaznena prijava, a kao mjera mjera osiguranja naplate trošarinskog duga u iznosu od 117.117,90 eura oduzeti su kamion i poluprikolica.

Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2000 do 50.0000 kn. Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3000 do 100.000 kn.

Treba naglasiti da, u slučaju da ste pokušali nešto prošvercati, ta roba može biti zaplijenjena. No, što se točno događa s tom robom u takvim slučajevima? Iz Carinske uprave za N1 objašnjavaju da imaju ovlast “privremenog oduzimanja predmeta koji su predmet prekršaja ili kaznenog djela”.

“Prilikom otkrivanja prekršaja ili kaznenih djela privremeno se oduzima i roba, različite vrste, opisa i karaktera namjene. Kao najčešći razlog oduzimanja robe je pokušaj nezakonitog unosa robe u carinsko područje Unije, te netočna prijava elemenata deklariranja robe kako bi se prijevarno izbjegavalo plaćanja carine i drugih javnih davanja (PDV, trošarina i dr.); povreda prava intelektualnog vlasništva, itd.”, pojašnjavaju iz Carinske uprave.

Oduzeta strana roba je ona koja nema status robe EU-a i u takvim slučajevima carina postupa sukladno zakonodavstvu Europske unije i s njima povezanim nacionalnim provedbenim propisima, odnosno sukladno odredbama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije i Pravilnika o postupanju s oduzetom i ustupljenom robom.

Što se događa sa stranom oduzetom robom?

Iz Carinske uprave pojašnjavaju da se tim Pravilnikom određuje hoće li se oduzeta roba dalje prodati putem javne ili neposredne prodaje ili će pak besplatno dodijeliti.

“Iznimno, a sukladno članku 39. navedenog Pravilnika, posebne kategorije robe kao što su životinje, biljke, hrana, druga lako pokvarljiva roba i roba kojoj je propisom ograničen rok uporabe, područni carinski ured može odmah i neposredno prodati ili besplatno dodijeliti”, objašnjavaju iz Carinske uprave za N1.

Vlada provodi besplatnu dodjelu strane robe i ona odlučuje kojim ustanovama ili pravnim osobama odnosno tijelima državne ili lokalne uprave, a koje apliciraju za dodjelu, roba može biti dodijeljena.

Takva roba nije oslobođenja plaćanja carinskih davanja jer se radi o stranoj robi i ista samo plaćanjem carine i poreza na dodanu vrijednost može postati domaća roba.

“Obveza plaćanja davanja je na primatelju robe. Isto tako, za robu za koju je potrebno provesti neki prethodni pregled ili provjeru – sanitarni ili veterinarski pregled, homologaciju za vozilo i slično, primatelj robe prije stavljanja u uporabu dužan je isto provesti o vlastitom trošku”, dodaju.

Što se događa s domaćom oduzetom robom?

Kada je u pitanju domaća oduzeta roba, postupa se sukladno Pravilniku o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske.

Iz Carinske uprave naglašavaju da se oduzeti predmeti mogu besplatno dodijeliti, ako je to u javnom interesu:

1. tijelima državne vlasti ako su ti predmeti pogodni za obavljanje njihove djelatnosti,

2. jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i neprofitnim organizacijama koje obavljanju odgovarajuću djelatnost ako su ti predmeti koji predstavljaju predmete povijesne, arheološke, etnografske, kulturne, umjetničke ili znanstvene vrijednosti ili su pogodni za obavljanje humanitarne, socijalne, druge društvene ili općekorisne djelatnosti.

“Odluku o besplatnoj dodjeli domaće robe donosi imenovano Povjerenstvo područnog carinskog ureda. I kod ove vrste besplatne dodjele primatelj robe dužan je o svome trošku provesti, ako je to potrebno prije stavljanja u uporabu same robe, neke od potrebnih pregleda i ispravnosti (sanitarni, zdravstveni ili veterinarski)”, dodaju iz Carinske uprave.

Kome idu hrana, lijekovi…?

Zaplijenjena hrana najčešće se besplatno dodjeljuje dodjeljuje raznim humanitarnim i dobrotvornim organizacijama i udrugama: Hrvatskom Crvenom križu, Caritasu, pučkim kuhinjama, domovima za starije i nemoćne.

“Međutim, vrlo često, a s obzirom na to da je za istu robu potrebno provesti dodatne sanitarne ili fitosanitarne odnosno veterinarske preglede, nije moguće robu dugotrajnije čuvati da bi se ista dodijelila u humanitarne svrhe već se ista mora što žurnije zbrinuti, odnosno istu preuzima zbog ekološkog zbrinjavanja, odnosno uništenja, za to određena pravna specijalizirana tvrtka”, ističu iz Carinske uprave.

S lijekovima je nešto drugačija situacija nego s hranom. “Kod oduzetih lijekova, posebice lijekova koje sadrže narkotike, isti se ne mogu dodjeljivati, nego se moraju žurno i pod nadzorom propisno uskladištiti i sigurno uništiti sukladno posebnim propisima”, navode iz Carinske uprave u odgovoru za N1.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :carina Featured

Up Next

Ministar Primorac o kamatnim stopama: Građani, budite oprezni kod zaduživanja

Ne propustite

HGSS ZATRPAN POZIVIMA U POMOĆ Apeliraju: “Pazite na sebe, a i nas. Ne upuštajte se u nepotrebne rizike!”

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže jače pogoršanje, danima će kišiti, snijeg već pada na Zavižanu

Objavljeno

15 sati prije

3. veljače 2026.

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, mjestimice ima i magle. Kiša pada u dijelu unutrašnjosti kao i na dijelu obale, stoga se u mnogim mjestima vozi po mokrim kolnicima. Na Zavižanu pada slab snijeg.

U nastavku utorka oborina će se intenzivirati, osobito tijekom večeri, padat će u većini krajeva Hrvatske. Puhat će jako jugo, čak i olujno na moru, u gorju će biti pojačanog jugoistočnjaka. Na kišovite i vjetrovite prilike upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Srijeda također donosi čestu oborinu, kišu i pljuskove, mjestimice i grmljavinu. Oborina će lokalno biti obilnija duž Jadrana i uz Jadran. Bit će i vjetrovito, puhat će olujno jugo, vjetar će biti pojačan i u Gorskoj i istočnoj Hrvatskoj.

Nestabilno će biti i tijekom četvrtka, osobito ujutro će još oborina biti česta, mjestimice i obilna duž Jadrana i uz Jadran. U gorju treba računati na snijeg.

U petak će stići novi val obilnije oborine.

Nestabilno će biti i za vikend, mjestimice s kišom i pljuskovima, u gorju i snijegom.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska vapi za ovim zanimanjima, popis je podugačak

Objavljeno

15 sati prije

3. veljače 2026.

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Hrvatskoj kronično nedostaje građevinara i konobara, dok je primjerice – poslovnih ekonomista ili frizera previše.

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Kojih zanimanja najviše nedostaje?

Mesari su među zanimanjima koja bi se, prema preporukama HZZ-a – trebala više upisivati. U četiri najveća grada, prema analizama, nedostaju strukovnjaci – zidari, krovopokrivači, stolari, bravari, pekari-slastičari. Treba nam i više liječnika, medicinskih sestara i tehničara, logopeda, inženjera strojarstva, stručnjaka STEM područja.

“Deficitarna zanimanja se već godinama ne mijenjaju mnogo, ono što se mijenja je njihov broj, a to je da raste. Ta neusklađenost tržišta rada između potreba tržišta rada i poslodavaca i onog što nudi obrazovni sektor, vidimo da ta razlika postaje sve veća”, objasnila je za Dnevnik Nove TV zamjenica ravnatelja HZZ-a Ivana Mehle.

Sve više nedostaje kuhara i konobara, traže se i na obali i u unutrašnjosti. U zadarskoj turističkoj školi kvote se, kažu, brzo popune.

“Dva razreda kuhara, svake godine, jedan razred konobara i jedan razred slastičara. Imamo dobru suradnju s poslodavcima, svim restoranima, hotelima gdje naša djeca idu na praktičnu nastavu, ali kažem vam – život nosi svoje, možda rade godinu, dvije, tri pa se prekvalificiraju pa se opet vrate”, rekla je Diana Radić Škara, ravnateljica Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar.

A kojih je zanimanja previše?

Prema preporukama, na tržištu je trenutačno previše poslovnih ekonomista, marketinških stručnjaka, sociologa, dizajnera.

“To su zaista samo preporuke, koliko će biti uvažene, ovisi o kapacitetima, infrastrukturi, mogućnosti organizacije samih obrazovnih ustanova, uzimaju u obzir tamo gdje mogu naše preporuke”, poručila je Mehle.

Ima i onih koji su u dijelu zemlje višak, u drugom manjak, poput frizera i kozmetičara.

Na jedno upisno mjesto frizera u Obrtničkoj školi za osobne usluge prijavilo se šest učenika.

“Mi imamo pozive poslodavaca koji traže radnu snagu tijekom cijele godine, sad već polako pripremaju teren za ovu završnu godinu – zovu imamo li nekog, zovu ih na sezone tako da nema straha da neće naći posao oni koji to žele”, rekla je Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge.

Posao koji žele i koji se traži danas doslovno zlata vrijedi.

Nastavi čitati

Hrvatska

MERCEDES, AUDI, BMW… / Prodaju se vozila u državnom vlasništvu – provjerite što se prodaje i po kojoj cijeni

Objavljeno

1 dan prije

2. veljače 2026.

Z NET

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je javni poziv za kupnju 51 vozila u vlasništvu Republike Hrvatske. Detaljan popis vozila, početne cijene, troškovi procjene i iznosi jamčevine dostupni su u tekstu javnog poziva objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva. Ponude se zaprimaju do 6. ožujka 2025. godine do 10:00 sati.

Najjeftinije vozilo koje se nudi jest Honda Civic 1.4 LS s početnom cijeno od 151,71 EUR, dok je najskuplje vozilo Mercedes S 500 Coupe s početnom cijenom od 47.000,00 EUR.

Na natječaju su dostupna i vozila drugih marki s početnim cijenama u rasponu od 155,35 EUR (Opel Astra 1.4 Club) do 22.500,00 EUR (Mercedes SL 280), uključujući vozila registrirana u Republici Hrvatskoj, na području EU-a i izvan EU-a.

Ponuda vozila uključuje dva motocikla – Kawasaki Ninja ZX-7R 750 (1.507,06 EUR) i Triumph Tiger 800 XCA (8.500,00 EUR) te nekoliko kombi vozila – Fiat Ducato 2.3 JTD Panorama (1.671,98 EUR), Ford Transit FT350L 2.2 TDCi (247,65 EUR), Peugeot Boxer 335 L3H2 2.2 HDi (2.050,29 EUR), Mercedes Vito ( 215,15 EUR – 239,20 EUR). Popis svih vozila dostupan je OVDJE.

Podnošenje ponuda i pregled vozila

Ponude se podnose u urudžbeni zapisnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na adresi Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb ili putem pošte na istu adresu do 6. ožujka 2026. godine do 10:00 sati. Ponuda i prilozi uz ponudu dostavljaju se za svaku pokretninu pojedinačno u zatvorenoj omotnici.

Na prednjoj strani i poleđini omotnice obvezno je navesti redni broj pokretnine iz oglasa uz upozorenje „Ponuda za kupnju pokretnina – ne otvarati“.

Ponuda i cjelokupna dokumentacija moraju biti numerirane (npr. 1/3, 2/3, 3/3) i uvezane u cjelinu, na način da su prošivene i spojene vrpcom te jamstvenikom, tako da nije moguće naknadno vađenje ili umetanje listova i dijelova ponude. Ponude koje nisu numerirane i uvezane na ispravan način neće se razmatrati.

Vozila se mogu pogledati 16. veljače 2026. godine na dvije lokacije u Zagrebu, u dva vremenska termina. Detalji su dostupni u tekstu javnog poziva.

Javno otvaranje ponuda održat će se u prostoru garaže Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Novska ulica bb, 6. ožujka 2026. godine u 11:30 sati. Na javnom otvaranju ponuda mogu biti nazočni ponuditelji, od njih ovlaštene osobe i javnost.

Vozila se prodaju u zatečenom stanju „VIĐENO – KUPLJENO“.

Sve dodatne informacije vezane uz javni natječaj dostupne su putem e-pošte prodaja.pokretnina@mpgi.hr ili telefona 099/160-9936, 099/160-9923.

Kompletan natječaj, obrazac ponude te opisi vozila s cijenama i pripadajućim fotografijama nalaze se OVDJE.