Connect with us

Hrvatska

Psiholog: Kad dođe prva plaća u eurima osjećat ćemo se siromašnije, ali…

Objavljeno

-

Psiholog Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji se bavi područjem psihologije novca, za N1 je komentirao s kojim će se sve psihološkim izazovima građani susretati nakon što je euro postao službena hrvatska valuta.

“Prvi problem je onaj koji svi sad osjećamo, a to je da nam je kupovina teža. Teže je procijeniti cijene i snaći se u tome koliko što vrijedi. To je normalna stvar kod prilagodbe. Drugi psihološki problem je vezan uz percepciju našeg bogatstva ili siromaštva. Naše plaće su niske. Medijalna plaća u Hrvatskoj je 850-860 eura, puno bolje to zvuči kad izražavamo u kunama – 6500. Kad sjedne prva plaća u eurima svi ćemo se osjetiti znatno siromašnije. Za neke od nas će to biti troznamenkasti iznosi. Naše siromaštvo će biti problem. Bit će teže kupovati, teže procjenjivati vrijednosti… Osjećat ćemo se značajno siromašnije”, rekao je Galić te dodao:

“Jedan od razloga je to što nam je usporedba s drugim zemljama Europske unije sada lakša. Sad je evidentna razlika u plaćama, mirovinama i cijenama. Ljudi kad procjenjuju koliko dobro prolaze u životu uspoređuju se s drugima. Usporedba se dosad gubila u konverzijama, a sad nam je jasno da su plaće manje, a cijene iste ili čak veće.”

Ipak, Galić vjeruje da je uvođenje eura u hrvatsko društvo i ekonomiju vjerojatno pozitivna stvar.

“Ima negativne i pozitivne aspekte. Kratkoročno prevladavaju negativni, dugoročno pozitivni. Temeljni pozitivni je lakoća života i poslovanja. Firme koje posluju nemaju više problema s konverzijama, naša putovanja i boravci u inozemstvu bit će puno lakši. Za očekivati je da će se činjenica tog lakšeg poslovanja prenijeti i na naš standard jer je tako bilo i u drugim zemljama”, kaže Galić.

Osjećaj pripadnosti

“Europska unija i euro kao valuta su ipak dio svijeta, klub kojem je poželjno pripadati. A ljudi često zadovoljstvo sobom i životom vuku iz klubova kojima pripadaju. Relativno lako smo se odrekli kune jer ljudi percipiraju da prelazimo na nešto bolje”, objašnjava Galić.

Nažalost, negativne aspekte najviše će osjetiti oni najsiromašniji i slabije obrazovani koji teže žive. “Njima će ti negativni aspekti biti istaknutiji, ali oni bi trebali biti kratkoročni. Ali nakon što izdržimo taj početni pritisak, trebao bi se vidjeti pozitivan učinak na standard.”

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu