Hrvatska
Veliki planovi Vlade: Što nas čeka u 2023.?
Ubrzanje postupka izdavanja dozvola za rad strancima, pooštrenje sankcija za nasilje nad ženama i djecom, decentralizacija upravljanja državnom imovinom, širenje jednosmjenske nastave, revitalizacija Imunološkog zavoda, neke su od mjera koje Vlada najavljuje za 2023. godinu.
Priprema izmjena i dopuna Zakona o strancima jedan je od prioriteta rada MUP-a, a donose se radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU vezano uz ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te pojednostavljenje i ubrzanje postupka izdavanja dozvola za boravak i rad.
U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje očekuje se nadogradnja postojeće aplikacije u cilju učinkovitijeg rješavanja dozvola za boravak i rad, ističu iz MUP-a.
Oštrije sankcije za nasilje nad ženama i djecom
Ministarstvo pravosuđa i uprave trebalo bi u prvom kvartalu pripremiti paket zakonskih izmjena kojima će se pooštriti sankcije za nasilje nad ženama, posebno kod kršenja mjera opreza, te povećati prava žena – žrtava nasilja, uz proširenje sustava podrške žrtvama i svjedocima.
Za prvi je kvartal previđena i izrada Zakona o lobiranju kojim će se prvi puta u Hrvatskoj urediti područje lobiranja kao legitimne i legalne profesije s visokim etičkim standardima, a uredit će se i pitanja transparentnosti rada lobista.
Za zadnji kvartal predviđena je izrada novog Zakona o zaštiti djece od nasilja, a obuhvatit će sankcioniranje svih oblika nasilja nad djecom, posebno kada je riječ o seksualnom zlostavljanju i iskorištavanju djeteta.
Razmotrit će se i pitanja redefiniranja rokova za rehabilitaciju za počinjenje tih kaznenih djela i definirati pitanje korištenja podataka iz kaznene evidencije, a namjera je uvesti i dodatne mehanizme provjere, najavljuju.
Decentralizacija u upravljanju državnom imovinom
Ministarstvo radi i na Zakonu o plaćama kako bi se otklonili nerazmjeri koji postoje u sustavu plaća, kako u državnoj službi tako i u javnim službama. Novi će zakon definirati sustav plaća koji će biti pravedan i održiv, uz punu primjenu načela jednaka plaća za jednak rad, poručuju iz Ministarstva koje priprema i novi Zakon o mirenju te novi Zakon o izvanparničnom postupku.
U idućoj godini očekuje se i donošenje izmjena i dopuna zakona o upravljanju državnom imovinom, koje je pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Predviđena je djelomična decentralizacija u upravljanju državnom imovinom odnosno dio ovlasti u upravljanju prenio bi se na jedinice lokalne i regionalne samouprave.
Ministarstvo hrvatskih branitelja radi na izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima, radi usklađivanja osobne invalidnine i ostalih prava koja ovise o proračunskoj osnovici, a nisu se mijenjali od 2001. godine. Također, priprema se pravni okvir za osnivanje ustanove za dugotrajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije.
Uređenje djelatnosti otkupa i naplate potraživanja
Ministarstvo financija planira u 2023. izradu Zakona o subjektima koji se bave djelatnošću otkupa i naplate potraživanja kojim će se nastaviti usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.
Uredit će se pravila za pružatelje usluga servisiranja i kupce kredita, uključujući izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita, a nadležnim nadzornim tijelima će se dodijeliti nadzorne i istražne ovlasti uključujući i ovlasti za izricanje sankcija.
U planu je i reguliranje statusa napojnica kroz odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, čije je stupanje na snagu planirano s početkom 2024. godine radi tehničke prilagodbe.
Planirana je izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost radi daljnjeg usklađivanja sa zakonodavstvom EU, a radi potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura tijekom iduće godine planira se uputiti u zakonodavnu proceduru oko 40 zakona i 70 podzakonskih akata koji sadrže odredbe povezane s kunom.
MUP nastavlja projekt uvođenja kamera na odorama
U idućoj godini MUP među nastavlja i projekte unaprjeđenja i modernizacija rada prometne policije te uvođenja kamera na odorama policijskih službenika što će pridonijeti, ističu, poboljšanju odnosa između policije i građana u slučajevima spornih postupanja, a radi zaštite temeljnih prava i sloboda građana, ali i zaštite policijskih službenika od neosnovanih pritužbi.
Snimanje policijskog postupanja pridonijelo bi i standardizaciji policijskog postupanja i razvoju policijske struke, ističu, a posljedično pružanje bolje usluge građanima i razvijanje partnerstva u sprječavanju i otkrivanju nedopuštenog i kažnjivog ponašanja.
U skladu s Nacionalnim programom protuminskog djelovanja, u idućoj godini planira se potpuno razminirati područje Osječko-baranjske i Šibensko-kninske županije (ukupno 15,4 četvornih kilometara).
Revitalizacija Imunološkog zavoda
Ministarstvo branitelja i u idućoj godini nastavlja se s mjerama aktivne politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja branitelja i njihovih obitelji kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, a nastavlja se i digitalizacija arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.
Ministarstvo zdravstva radit će na projektu Revitalizacije Imunološkog zavoda te ostvarivanju preduvjeta za uspostavu hitne helikopterske medicinske službe (HEMS). U planu je i izrada nacionalnih planova probira za prevenciju i rano otkrivanje melanoma te, za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti.
Širenje kapaciteta za jednosmjensku nastavu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja za početak 2023. godine priprema poziv iz NPOO-a za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola za prelazak svih osnovnih škola u Hrvatskoj u jednosmjenski rad, a kroz NPOO-a je u tu svrhu osigurano 2,3 milijarde kuna.
Cilj uvođenja cjelodnevne škole je povećati kvalitetu poučavanja i stjecanja ishoda učenja, osobito učenika nižeg socioekonomskog statusa. Cjelodnevna škola isprva će se uvesti kao eksperimentalni program u pedesetak škola odabranih temeljem javnog poziva osnivačima.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavljuje izradu Nacionalnog plana za digitalizaciju gospodarstva i Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije te donošenje Strategije pametne specijalizacije do 2029. godine, a Ministarstvo poljoprivrede donošenje Strategije biogospodarstva budući da je biogospodarstvo prepoznato kao gospodarski model koji može osigurati bolje korištenje raspoloživih resursa te otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






