Još nas samo tri dana dijele od zamjene kuna eurima. Boris Vujčić, guverner HNB-a rekao je da euro znači da će kamatne stope rasti, ali manje nego što bi rasle da ne ulazimo u eurozonu.

“Ako usporedimo kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj sa zemljama EU-a koje ne ulaze u eurozonu – Mađarska, Češka, Poljska, tamo su kamatne stope značajno porasle, nalaze se između 7 – 11 posto, dok su u RH 3.5 posto, rekao je Boris Vujčić na HTV-u.

Brojni benefiti ulaska u eurozonu
Ministar financija Marko Primorac rekao je da su brojni benefiti ulaska u eurozonu.

“Ulaskom u eurozonu doći će do eliminacije valutnih rizika. Bitno je naglasiti da je većina našeg javnog duga, preko 70 posto, bilo denominirano u euro. Prihvaćanjem eura taj valutni rizik bit će otklonjen. Kreditni rizik, svi instrumenti zaduživanja bit će niži i to će se posljedično odraziti i na troškove zaduživanja svih subjekata u državi”, istaknuo je.

“Ako je nešto najbolje ne znači da je savršeno. Nakon ulaska u EU imao sam priliku i čast da budem član europskog gospodarskog socijalnog vijeća i radeći u tom tijelu uočio sam koliko puno stvari nije završeno i koliko je puno stvari na staklenim nogama. Jedna od najnesigurnijih stvari je eurozona. To je poluizgrađena kuća koja nema izgrađene institucije za pomoć državama kada upadnu u krizu”, rekao je.

“Eurozona ovakva kakva je bez osiguranja bankarskih depozita, bez većeg proračuna, bez političke unije, bez fiskalne i kapitalne unije…, svi ti elementi nedostaju da bi EU mogla uskočiti onim zemljama kada upadnu u krizu. U vrijeme financijske krize od 2008.-2015. najbolje se vidjelo na primjerima Finske koja je imala probleme s izvozom, Irske, Grčke, Portugala, Španjolske – EK-a i EU-a nije bilo nigdje kada su se navedene zemlje suočavale sa zastrašujućim padom zapošljavanja. Kod nas je ta situacija i više pogoršana jer imamo efekt useljavanja”, istaknuo je.

Ministar Primorac rekao je da se ne bi složio da EU ne pruža mehanizam za zaštitu država u poteškoćama. “Hrvatska će uskoro postati članica europskog stabilizacijskog mehanizma koji pruža dodatnu financijsku pomoć i mogućnost povoljnog financiranja za države koje se nađu u poteškoćama. Iz toga su se financirale i navedene države, među njima i Grčka”, rekao je.

“Maloprodajni lanci i veliki trgovački centri spremni”
Irena Weber, glavna direktorica HUP-a rekla je kako se veliki maloprodajni lanci i veliki trgovački centri više od godinu dana pripremaju za uvođenje eura i da su spremni.

“Oni su kontinuirano provodili edukacije zaposlenika, prilagođavali softversku podlogu kako bi mogli što je moguće prije i ažurnije provoditi konverziju na blagajničkom mjestu. Oni su spremni i neće biti problema. Što se tiče manjih i srednjih obrtnika postoje objektivne okolnosti u sljedećih nekoliko dana koji će se tolerirati dok se stvari ne uhodaju. To znači da će u prvih par dana moći vraćati i kune”, rekla je istaknuvši da su svi spremni i da ne očekuju nikakve dramatične situacije.

Mijenjanje kuna u eure
Guverner Vujčić rekao je da će građani moći cijelu 2023. godinu mijenjati kune u eure u financijskim institucijama, a nakon toga u HNB-u. “Novčanice ćete moći mijenjati zauvijek, a kovanice samo sljedeće tri godine”.

Na pitanje što će biti s kunama, rekao je kako je to bio veliki logistički problem.

“Mi skupljamo kovanice i imat ćemo oko 1.1 milijardu kovanica, što je težina 124 zagrebačka tramvaja. Morali smo pronaći mjesto gdje ćemo ih pohraniti jer ne postoji sef u koji se može pospremiti 124 zagrebačka tramvaja, pa smo u dogovoru s vojskom izgradili objekt na području vojarne gdje će se čuvati te kovanice tri godine, a onda ćemo ih prodati kao sirovinu”, rekao je Vujčić.