Hrvatska
Hara “trostruka epidemija”: Kada se javiti liječniku?
Zamjenica ravnatelja i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a, Ivana Pavić Šimetin, bila je gošća Novog dana N1 televizije.
Posljednjh dana zabilježen je velik broj ljudi s virusnim respiratornim infekcijama. “Što se tiče covida, situacija je stabilna. Imamo malo povećanje brojki od kraja jedanaestog mjeseca, ali su mnogo niže nego prošle i pretprošle godine. Situacija je stabilna. Povećanje je posljedica dolaska zime, koja je inače dobra prilika za širenje respiratornih infekcija, ovo je vijeme kad se ljudi više okupljaju, druže… To su sve prilike za širenje respiratornih infekcija. Što se tiče covida, nema potrebe za nikakvim posebnim epidemiološkim mjerama, osim savjeta da kad se okuplja veći broj ljudi, da stave masku, otvore prozor…”
Imamo 716 slučajeva gripe, od toga 490 u posljednjem tjednu, govori Pavić Šimetin. “Možemo reći da je počela sezona gripe. Očekujemo porast broja novooboljelih. Na gripu testiramo i one koji imaju druge respiratorne infekcije.”
Ona upozorava na važnost ostanka kući i izbjegavanja kontakta s drugim ljudima u slučaju da je osoba pozitivna na covid. “To su naši građani već i naučili. Velika je učestalost samotestiranja. Što se tiče ostalih infekacija, treba skidati povišenu temperaturu, piti puno tekućine… Liječničku pomoć treba zatražiti kad se ne uspijeva skinuti temperatura, kad je osoba klonula, iscrpljena, osjeća se loše, ako se gubi tekućina i na druge način, a ne samo visokom temperaturom, ako se gubi apetit… Ima se vremena za to… Prvo se može javiti liječniku obiteljske medicine ili pedijatru, a ako je opće zdravstveno stanje jače narušeno, tu je i bolničko liječenje”, govori.
Na pitanje ima li zdravstveni sustav dovoljno resursa da zbrine sve kojima treba pomoć, ona kaže kako su liječnici uvijek opterećeni u sezoni gripe, ali da resursa ima dovoljno i da je potrebno samo malo strpljenja.
Virusne infekcije
Pavić Šimetin kaže kako HZJZ ima dovoljno lijekova za liječenje virusnih infekcija, ali da postoji jasan kriterij za primanje lijekova. “Bolnički uvjeti i teže zdravstveno stanje, kao i druge kronične bolesti. Ima dosta kriterija za davanje takvih lijekova”, objašnjava.
Trenutno se protiv covida cijepi oko 300 ljudi dnevno, uglasnom su u pitanju docjepne doze. Riječ je o trećoj i četvrtoj dozi cjepiva, kaže Pavić Šimetin. “Imamo i preporuku za petu dozu, za starije osobe koje su bolesne. Ako prođe više od tri mjeseca od preboljenja ili cijepljenja, onda je dobro cijepiti se”, govori.
“Naši ljudi nisu dovoljno spremni cijepiti se. Trebalo bi se više cijepiti, pogotovo starije osobe i osobe koje imaju druge bolesti. Cijepljenje neće zaštititi od zaraze, ali će zaštititi od teške bolesti i hospitalijezacije”, govori.
Što se tiče cijepljenja protiv gripe, Pavić Šimetin kaže kako je nabavljeno 600 tisuća, a dosad potrošeno 268 tisuća doza cjepiva. “Cjepiva ima, treba se cijepiti protiv gripe. Kategorije koje pozivamo na cijepljenje protiv gripe su iste kao i one koje pozivamo na cijepljenje protiv covida. Može se istovremeno primiti cjepivo za covid i gripu, to je možda najpraktičnije.”
Streptokok
“Uvijek se grupira u vrtićima i školama. Praznici će sad malo pomoći da se smanji širenje, djeca su ipak kod kuće. On je isto karatkterističan za zimske mjesece. Nemamo mi tu neko silno pogoršanje u odnosu na prethodne godine. Za razliku od virusnih bolesti, streptokok se može razlikovati u simptomima koje osoba ima. Upaljeno grlo, crvenilo lica… Ako se radi o šarlahu, onda je to sitni točkasti osip po tijelu… To su znakovi po kojima liječnik može prepoznati da se radi o streptokoku i uvesti antibiotik bez da čeka nalaz”, govori.
Na pitanje o “trostrukoj epidemiji”, Pavić Šimetin govori: “Prioritet nam je covid jer je smrtnost daleko veća nego od gripe. To se odnosi na stariju populaciju. Što se tiče djece, uvijek treba liječiti streptokok, bila pandemija koronavirusa ili gripe, jer ona može sama po sebi biti teška, čak i smrtnonosna bolest, a može ostaviti i teške posljedice na organizam. Mora se liječiti antibiotikom i mora terapija trajati dovoljno dugo. Ne možemo nikad reći da streptokok nije ozbiljna infekcija, treba liječenje i to antibiotsko liječenje.”
Što se tiče covida, omikron je još uvijek dominantan soj. “BA.5 podvarijanta je u 97 posto slučajeva.”
Novi val u Kini
Na pitanje o novom valu širenja covida u Kini, Pavić Šimetin kaže kako su se Kinezi cijepili mnogo manje od nas, a i oni koji su se cijepili su cijepljeni kineskim cjepivima koja su manje učinkovita od onih koja su korištena u Europi. Oni su, takđer, imali strategiju nulte tolerancije na zarazu i brojne lockdowne. “Oni nisu prokuženi, nemaju 1,2 milijuna registriranih da su preboljeli i 2,3 milijuna onih koji su cijepljeni, kao mi. Cijelo je naše stanovništo bilo u kontaktu s antigenom virusa, bilo preboljenjem bilo cijepljenjem. Oni nisu imuni na koronavirus. Oni su pokazali da se ne može zaustaviti širenje omikrona zatvaranjem”, objašnjava.
Čak i u slučaju da se pojavi neka nova varijanta koronavirusa, Pavić Šimetin smatra kako bi građani bili zaštićeni cjepivima koje su primili dosad. Upozorava da i neka naoko bezazlena stanja mogu biti uzrok razvoja teškog oblika bolesti i poziva građane da dođu cijepiti se.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




