Hrvatska
Zadnji detalji o uvođenju eura: “Neke usluge neće raditi, pripremite gotovinu”
Održana je sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
“Došli smo nadomak do velikog strateškog cilja, uz Schengen, uvođenje eura je konačni korak Hrvatske s obje noge u najdublju integraciju EU čime ostvarujemo strateški program Vlade i ispunjujemo preuzetu obvezu kada smo pregovarali članstvo u EU-u. Trebalo nam je pet godina intenzivnog rada, želim svima zahvaliti koji su doprinijeli ovom procesu. Mislim da možemo biti itekako zadovoljni, ostvarili smo cilj brže nego neke druge zemlje koje su krenule prije nas. Postajemo 20. članica europodručja. Mi ćemo uvođenjem eura biti znatno zaštićeniji u krizama s kojima se suočavamo”, rekao je na uvodu sjednice premijer Andrej Plenković.
Primorac i Vujčić dignut će prve eure
Premijer je najavio da će prelazak s kune na euro obilježiti iza ponoći 1. siječnja kada će ministar Primorac i guverner Vujčić na bankomatu blizu HNB-a podići prve eure.
1. siječnja povodom članstva Hrvatske u Schengenu u Zagreb stiže predsjednica Europske komisije s kojom će predstavnici Vlade posjetiti GP Breganu. Dočekat će ih slovenska predsjednica s kojom će razgovarati o novom režimu bezgraničnih kontrola. Potom će s Ursulom von der Leyen na Trgu bana Josipa Jelačića popit kavu koju će platiti eurokovanicama.
“Simbolično i bez velikih fešti i troškova. Ovo je opipljiva promjena za sve građane. Mislim da je u ovim okolnostima ovo primjeren način obilježavanja”, poručio je.
Izmijenjeno 70 zakona
Ministar financija Marko Primorac rekao je kako je zbog uvođenja eura izmijenjeno 70 zakona, a usklađivanje zakonodavstva nastavlja se i u 2023. godini. Poseban naglasak je, rekao je ministar, na zaštititi potrošača. Od 5. rujna je stupilo na snagu obvezno dvojno iskazivanje cijena s ciljem informiranja kupaca.
“Predstavili smo po prvi put i proračun u eurima. Iako se najveća bojazan odnosila na potencijalne inflatorne pritiske, oni su u Hrvatskoj minimalni, kao što su bili i u drugim državama koje su uvodile eure. Naravno da je razina općeg porasta cijena nešto veća i to je u skladu s očekivanjima”, rekao je, prenosi Index.
O bankomatima
U ovom tjednu je i finalna faza opskrbe gotovim novcem eura. “Ukupno je 1,2 milijuna komada početnih paketa eurokovanica distribuirano institucijama”, rekao je. Od 1. siječnja počinje razdoblje dvojnog optjecaja, gdje se uz kune koristi i euro. Građani će moći plaćati proizvode i usluge u kunama, a povrat će dobivati u eurima.
Od 4000 bankomata, 1300 bankomata će do 31. prosinca isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja će 2700 bankomata biti spremno za isplatu eura.
Građani će imati godinu dana za zamjenu kuna u eure. U slučaju da to ne obave u tom periodu, moći će to obaviti neograničeno u HNB-u kada se radi o novčanicama, a kovanice će moći mijenjati još naredne dvije godine. “Dobrobiti od eura će biti vidljive, značajne i trajne. Sigurno je da eurom stječemo instrument koji će Hrvatskoj omogućiti da bude ekonomski jača i otpornija na ovu i sve buduće krize”, poručio je Primorac.
Iz Fine su rekli da će najvažnije biti osposobiti bankomate budući da očekuju da će građani u prvim danima Nove godine koristiti najviše upravo bankomate.
Vujčić: Pripremite gotovinu
Guverner Boris Vujčić rekao je da su sve novčanice eura nabavljene i distribuiraju se prema gotovinskim centrima i bankama, kao što će kasnije i prema poduzećima. Što se tiče procesa kovanja eurokovanica, Vujčić je rekao da se i on uspješno provodi kraju.
“Uspjeli smo iskovati 400 milijuna komada hrvatskih kovanica, a ovaj tjedan očekujemo da će otkovati još 5 milijuna komada, što će biti ukupno 96,4 posto od ukupne planirane količine kovanica. Predopskrba banaka počela je u listopadu i uspješno je realizirana, naglasio je guverner.
“Predopskrba poduzeća koja je započela u prosincu do sada se odvijala sporom dinamikom. Nadam se da će se u idućim danima intenzivirati. Pozivam poduzetnike da pripreme potrebne količine eura za poslovanje na vrijeme”, rekao je. Početni paketi eura za građane mogu se kupiti u bankama, Pošti i Fini. Do sada je prodano 682 tisuće početnih paketa, odnosno približno 60 posto od ukupnog broja paketa.
Od sredine kolovoza do sada vrijednost kuna u opticaju je smanjena za preko 16 milijardi kuna, s 35,2 milijarde kuna na 18,9 milijardi kuna. “Građani su nas poslušali. To će olakšati pritisak na konverziju gotovine u siječnju”, rekao je Vujčić.
Guverner je rekao kako su se banke dobro pripremile i da se ne očekuju nikakva neugodna iznenađenja. “Dio usluga tijekom novogodišnjeg vikenda će biti ograničeno dostupan ili nedostupan te je dobro imati kod sebe nešto gotovine”, poručio je Vujčić.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




