Hrvatska
Zadnji detalji o uvođenju eura: “Neke usluge neće raditi, pripremite gotovinu”
Održana je sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
“Došli smo nadomak do velikog strateškog cilja, uz Schengen, uvođenje eura je konačni korak Hrvatske s obje noge u najdublju integraciju EU čime ostvarujemo strateški program Vlade i ispunjujemo preuzetu obvezu kada smo pregovarali članstvo u EU-u. Trebalo nam je pet godina intenzivnog rada, želim svima zahvaliti koji su doprinijeli ovom procesu. Mislim da možemo biti itekako zadovoljni, ostvarili smo cilj brže nego neke druge zemlje koje su krenule prije nas. Postajemo 20. članica europodručja. Mi ćemo uvođenjem eura biti znatno zaštićeniji u krizama s kojima se suočavamo”, rekao je na uvodu sjednice premijer Andrej Plenković.
Primorac i Vujčić dignut će prve eure
Premijer je najavio da će prelazak s kune na euro obilježiti iza ponoći 1. siječnja kada će ministar Primorac i guverner Vujčić na bankomatu blizu HNB-a podići prve eure.
1. siječnja povodom članstva Hrvatske u Schengenu u Zagreb stiže predsjednica Europske komisije s kojom će predstavnici Vlade posjetiti GP Breganu. Dočekat će ih slovenska predsjednica s kojom će razgovarati o novom režimu bezgraničnih kontrola. Potom će s Ursulom von der Leyen na Trgu bana Josipa Jelačića popit kavu koju će platiti eurokovanicama.
“Simbolično i bez velikih fešti i troškova. Ovo je opipljiva promjena za sve građane. Mislim da je u ovim okolnostima ovo primjeren način obilježavanja”, poručio je.
Izmijenjeno 70 zakona
Ministar financija Marko Primorac rekao je kako je zbog uvođenja eura izmijenjeno 70 zakona, a usklađivanje zakonodavstva nastavlja se i u 2023. godini. Poseban naglasak je, rekao je ministar, na zaštititi potrošača. Od 5. rujna je stupilo na snagu obvezno dvojno iskazivanje cijena s ciljem informiranja kupaca.
“Predstavili smo po prvi put i proračun u eurima. Iako se najveća bojazan odnosila na potencijalne inflatorne pritiske, oni su u Hrvatskoj minimalni, kao što su bili i u drugim državama koje su uvodile eure. Naravno da je razina općeg porasta cijena nešto veća i to je u skladu s očekivanjima”, rekao je, prenosi Index.
O bankomatima
U ovom tjednu je i finalna faza opskrbe gotovim novcem eura. “Ukupno je 1,2 milijuna komada početnih paketa eurokovanica distribuirano institucijama”, rekao je. Od 1. siječnja počinje razdoblje dvojnog optjecaja, gdje se uz kune koristi i euro. Građani će moći plaćati proizvode i usluge u kunama, a povrat će dobivati u eurima.
Od 4000 bankomata, 1300 bankomata će do 31. prosinca isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja će 2700 bankomata biti spremno za isplatu eura.
Građani će imati godinu dana za zamjenu kuna u eure. U slučaju da to ne obave u tom periodu, moći će to obaviti neograničeno u HNB-u kada se radi o novčanicama, a kovanice će moći mijenjati još naredne dvije godine. “Dobrobiti od eura će biti vidljive, značajne i trajne. Sigurno je da eurom stječemo instrument koji će Hrvatskoj omogućiti da bude ekonomski jača i otpornija na ovu i sve buduće krize”, poručio je Primorac.
Iz Fine su rekli da će najvažnije biti osposobiti bankomate budući da očekuju da će građani u prvim danima Nove godine koristiti najviše upravo bankomate.
Vujčić: Pripremite gotovinu
Guverner Boris Vujčić rekao je da su sve novčanice eura nabavljene i distribuiraju se prema gotovinskim centrima i bankama, kao što će kasnije i prema poduzećima. Što se tiče procesa kovanja eurokovanica, Vujčić je rekao da se i on uspješno provodi kraju.
“Uspjeli smo iskovati 400 milijuna komada hrvatskih kovanica, a ovaj tjedan očekujemo da će otkovati još 5 milijuna komada, što će biti ukupno 96,4 posto od ukupne planirane količine kovanica. Predopskrba banaka počela je u listopadu i uspješno je realizirana, naglasio je guverner.
“Predopskrba poduzeća koja je započela u prosincu do sada se odvijala sporom dinamikom. Nadam se da će se u idućim danima intenzivirati. Pozivam poduzetnike da pripreme potrebne količine eura za poslovanje na vrijeme”, rekao je. Početni paketi eura za građane mogu se kupiti u bankama, Pošti i Fini. Do sada je prodano 682 tisuće početnih paketa, odnosno približno 60 posto od ukupnog broja paketa.
Od sredine kolovoza do sada vrijednost kuna u opticaju je smanjena za preko 16 milijardi kuna, s 35,2 milijarde kuna na 18,9 milijardi kuna. “Građani su nas poslušali. To će olakšati pritisak na konverziju gotovine u siječnju”, rekao je Vujčić.
Guverner je rekao kako su se banke dobro pripremile i da se ne očekuju nikakva neugodna iznenađenja. “Dio usluga tijekom novogodišnjeg vikenda će biti ograničeno dostupan ili nedostupan te je dobro imati kod sebe nešto gotovine”, poručio je Vujčić.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




