Connect with us

Hrvatska

Krize kao da nema: Hrvati pohrlili na skijališta, evo koliko moraju izdvojiti

Objavljeno

-

Dok su temperature u zraku u Hrvatskoj visoke i o snijegu možemo samo sanjati, skijaši su već u niskom startu i “sele” na Alpe na omiljenu zimsku aktivnost. Svjedoče to i rezervacije koje su planule, iako porast troškova i energetska kriza u Europi dižu cijene sedmodnevnog uživanja u snježnim radostima.

Bruse se skije, a skijaška odijela isprobavaju i početnici. Sezona na skijalištima počinje bez ikakvih ograničenja.

“Do 16 izbrusim do 70 pari skija da bi ih stroj mogao završiti”, kaže Mihael Kotarski, zaposlenik u skijaškom servisu.

Traži se puna oprema za najam – od skija, pancerica, kaciga do štapova. Unatoč neizvjesnoj zimi i nikad paprenijim cijenama, ljubitelje snježnog pokrivača ništa ne može omesti da praznike ne iskoriste na jurnjavu skijama.

Pavel Spirovski s društvom je otišao na skijanje. “Na pet dana idem. Koliko dođe, dođe, nisu bitni novci. Družba je najbitnija.”

Hit destinacije

Ljubitelji skijanja ponovno će okupirati europska skijališta. Hrvatima su hit snježne destinacije Italija, Francuska, Austrija i Slovenija. U Skijaškom servisu u Samoboru iznajmljeno je više od dvije tisuće pari opreme. No ovogodišnji najam skijaše će koštati više nego lani.

“Naši vanjski dobavljači poskupljuju po 40-50% više, mi smo minimalno podigli 15 posto, ali za sada se ljudi ne žale na to jer smo još uvijek daleko konkurentiniji tipa od servisa, iznajmljivanja po stranim državama”, objašnjava Ivica Franjko, vlasnik skijaškog servisa i bivši pomoćni trener i serviser Ivice Kostelića.

Putničke agencije zadovoljno trljaju ruke. Tvrde da bi ova sezona mogla biti bolja nego rekordne 2019.. Procjene su da će se na skijališta više od sto tisuća Hrvata, a mnogi će zimsku idilu plaćati na rate.

“Oko 60 posto je plaćanje na mjesečne rate dok ostalih 40 posto pada na bankovne doznake odnosno na gotovinu. Ljudi prije 1.1. možda imaju kune u čarapi i jednostavno dođu u agenciju i žele platiti, potrošiti taj dio kuna da ne moraju konvertirati u eure”, rekao je Dalibor Čanaglić, voditelj odjela skijanja u turističkoj agenciji.

Trošak za četveročlanu obitelj

Četveročlanu obitelj tjedan dana skijana u hotelu s tri zvijezdice s doručkom i večerom košta 1.400 eura, kad na tu cijenu dodate najam skijaške opreme, cijena skijaškog dijela i ski passa, sedmodnevno uživanje se penje do vrtoglavih 4.000 eura.

Prvi put zbog ulaska u Schengen nepreglednih gužvi na granicama ne bi trebalo biti. Ali za mnoge to ništa ne znači, jer skijanje je skup pa time i teško priuštiv sport.

“Pogotovo zato što sam Dalmatinka, mi nismo baš sposobni”, kaže Silvana kroz šalu pa dodaje: “Neki jesu, ja nisam. Preskupo je, znam da je uvijek bilo preskupo.”

“Kako kome, nekome nije skupo nekome je”, dodaje Silvano.

Iako postoji veliki interes za skijanje na Jahorini u Bosni i Hercegovinu, Hrvatima koji su tamo rezervirali svoje zimovanje crno se piše. Na stazama Jahorine snijega trenutno nema.

“Gubici su veliki za nas, preko sedam milijuna maraka prihoda smo očekivali u prosincu. Očekujemo bar tu temperaturu da možemo proizvoditi snijeg kad već nema padalina”, navodi Dejan Ljevnaić, direktor Olimpijskog centra Jahorina.

“Primjetno je otkazivanje sigurno jer ovo vrijeme je neobično za ovo doba godine. Prošle godine je to bilo okovano snijegom, a sad proljetno vrijeme”, dodaje Veljko Golijanin, vlasnik Ski-centra u BiH.

Bijele pahulje nisu ni na vidiku u Zagrebu. Ipak, Međunarodna skijaška federacija dala je zeleno svjetlo za održavanje slaloma 4. i 5. siječnja 2023. na Sljemenu. Nakon utrke, na Sljeme će moći i građani.

“Skijalište je do daljnjega zatvoreno za skijanje. U tijeku je izrada staza, priprema za ski sezonu. Obavijest o otvaranju skijališta objavit ćemo naknadno”, priopćili su iz skijališta.

Iako su najtraženiji termini za skijanje u siječnju, skijaška sezona traje od ožujka. I dok će neki Hrvati posegnuti u džep, peglati kartice na zimovanje i uživati na skijalištima drugi se nadaju da barem snijeg imaju prilike očistiti ispred kućnog praga.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu