Svijet
Dramatična situacija: Krenule su ozbiljne nestašice lijekova
Krenule su ozbiljne nestašice lijekova. Samo u jednoj ljekarni nedostaje gotovo 300 preparata, na popisu su i lijekovi za najosjetljivije skupine populacije, djecu. Nema antibiotika i lijekova za snižavanje temperature u sirupu, a mala djeca ne znaju i ne mogu piti tablete. Situacija je dramatična već tjednima.
Ovo se ne zbiva u Hrvatskoj, ali zato se događa u jednoj od najrazvijenijih zemalja Europe, u Njemačkoj, i pitanje je dana kad ćemo sličan scenarij vidjeti u hrvatskim ljekarnama i bolnicama.
Razlog je vrlo jednostavan, praksa kontinuiranog snižavanja cijena generičkih lijekova, koja se provodi od strane zdravstvenih vlasti u većini europskih zemalja s ciljem rezanja troškova sve skupljeg liječenja, nekako je funkcionirala u normalnim okolnostima i godinama.
Situacija nije održiva
No sad više nije održiva, zbog inflacije i drastičnog rasta cijena svega, od transporta do potrošnog materijala i sirovina, i strogo kontrolirane cijene lijekova na recept toliko su niske da je njihova proizvodnja postala ne neprofitna, već neodrživa, piše Poslovni.hr.
Domaći proizvođači lijekova mjesecima na to upozoravaju i razgovaraju s predstavnicima Vlade, sluha navodno ima, no zasad bez konkretnih rješenja. Štoviše, održivost sustava formiranja cijena generičkih lijekova bila je upitna i prije ove krize.
“Regulatornim odlukama cijene lijekova su od 2012. do 2022. automatizmom snižene 40,83 posto, dok istodobno troškovi njihove proizvodnje rastu. Kao posljedica ovog nesrazmjera, u posljednjih je pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s hrvatskog tržišta, što znači da je povučeno oko 1500 lijekova.
Kombinacija je to izvanrednih okolnosti u kojima, kao i u ostatku EU i u drugim industrijama, posluju proizvođači lijekova u Hrvatskoj i njihove nemogućnosti da utječu na formiranje cijene lijeka”, pojašnjavaju u Udruzi proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca.
Troškovi snažno porasli
A samo u zadnjih godinu dana troškovi transporta članicama Udruge porasli su i do 160 posto, troškovi sirovina do 118 posto, a troškovi energije čak do 330 posto. Dok druge industrije povećavaju vlastite izlazne cijene kako bi preživjele, s generičkim lijekovima obrnuta je situacija, i dalje su na snazi pravila prema kojima cijena svakog novog lijeka na listi mora biti niža od ostalih.
Tako je prosječna cijena terapije trenutno 33,3 kune. U odnosu na prosječnu usporednu cijenu (PUC), cijene terapije u Hrvatskoj niže su 60-80 posto za antibiotske terapije i 40-50 posto za kardiološke i neurološke terapije. Pritom generički lijekovi čine samo 4% troška uz 60 posto udjela u volumenu lijekova, piše Poslovni.hr.
Ovaj su problem predsjednici uprava najjačih farmaceutskih kompanija u zemlji istaknuli i u magazinu “Poslovna 2023” o gospodarskim očekivanjima od godine koja je pred nama.
“Većina zemalja u ovom trenutku intenzivno radi na pronalaženju modela prilagodbe cijena njihovim troškovima proizvodnje u izvanrednoj situaciji”, poručio je u svojoj kolumni Jerko Jakšić, predsjednik UPL HUP te predsjednik uprave PharmaSa.
U Hrvatskoj generičkim lijekovima možete liječiti bolesnika s visokim tlakom za manje od sedam kuna mjesečno, ili upalu pluća za 11 kuna, a sustav i nadalje kontinuirano vrši pritisak na daljnje snižavanje tih cijena”, precizirao je pritom Jakšić.
Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive, podsjetio je kako mnoge EU zemlje već rade na novim cjenovnim politikama generičkih i biosličnih lijekova.
“Smatramo kako je vrlo važno da, radeći zajedno sa svim ključnim dionicima, pronađemo način da osiguramo dostupnost ključnih terapija te zaštitimo strateške i gospodarske interese”, kazao je Furjan.
Moguća rješenja
Članice HUP UPL-a Ministarstvu zdravstva dale su konkretne prijedloge. Prije svega traže automatsku indeksaciju, odnosno usklađivanje s inflacijom, gdje proizvođač usklađuje cijenu lijekova prema stopi inflacije, štiteći ekonomsku održivost.
“Uvođenje indeksacije je hitna mjera s ciljem spašavanja najšire skupine lijekova, i to bi državu koštalo 400 milijuna kuna, što je razina troška jednog lijeka u jednom onkološkom sijelu”, pojašnjavaju proizvođači.
Usto predlažu još neka rješenja koja su se pokazala učinkovitima u drugim zemljama članicama. Prvo je uvažavanje generičke i bioslične terapije kao ključne, jer osim što osigurava bolje ishode liječenja, dovodi do višestrukih ušteda u zdravstvenim sustavima.
S tim je vezana i brzina dolaska generičkih i biosličnih lijekova na listu, to i dalje u Hrvatskoj ide presporo. Idući prijedlog je pametna javna nabava lijekova kroz “multiwinning” sustav nabave, ustaljen u EU – on podržava tržišnu utakmicu i stimulira ostanak većine proizvođača u zdravstvenom sustavu, a primjer je u biološkim lijekovima.
Optimistične vijesti ovog tjedna stižu iz Njemačke, iz koje je upravo spomenut primjer nestašica o kojima izvještava Deutsche Welle. Oni su pronašli ljekarnika u Berlinu, koji se požalio da im nedostaju antibiotici, lijekovi protiv bolova i za snižavanje krvnog tlaka, ali i lijekovi za oboljele od raka ili protiv želučanih tegoba.
U njegovoj ljekarni u Berlinu trenutno nedostaje 274 preparata, uključujući i već navedene sirupe za djecu. U Njemačkoj se naime svake godine proda više od 10 milijuna takvih sirupa, ali trenutno su police u apotekama uglavnom prazne.
Kreću protumjere
Andreas Burkhardt, generalni direktor farmaceutske kompanije Teva za Njemačku i Austriju u istom članku pojašnjava kako je eksplozija cijena proizvodnje uz zamrznute prodajne cijene, dovela do toga da se lijekovi poput sirupa proizvode s gubitkom, što nijedna kompanija dugoročno ne može izdržati.
Teva je ujedno i posljednji veliki proizvođač sirupa paracetamola u Njemačkoj, prije 12 godina bilo ih je jedanaest, i sada bi taj jedan proizvođač trebao zadovoljiti 90 posto potražnje u Njemačkoj, po neodrživim cijenama.
No, stvari bi se mogle mijenjati, a Njemačka bi bila prva europska zemlja koja bi pokrenula opsežnu reformu sustava propisivanja generike. U utorak je njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach predstavio ključne točke za Zakona o generičkim lijekovima planiran za 2023. godinu.
Prilikom predstavljanja prijedloga Zakona, pojasnio je kako je utrka za najnižom mogućom cijenom generičkih lijekova destabilizirala opskrbu i dovodi do uskih grla. Cilj njemačke Vlade je poduzeti protumjere i ublažiti ekstremni pritisak na troškove u nekim područjima, uključujući pedijatrijske lijekove.
Ministarstvo također želi osigurati veću diverzifikaciju dobavljača i opskrbnih lanaca za neke djelatne tvari. Po prvi put bi se uvele strukturne prilagodbe sustava cijena/naknade, uključujući reviziju sustava rabatnih ugovora. Sve to bi moglo smanjiti pritisak na cijene i povećati atraktivnost tržišta selektivnih generičkih lijekova.
Svijet
Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi
Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.
Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.
Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).
Glasnogovornik HSE-a rekao je:
„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.
Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“
Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.
Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.
Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.
Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.
Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.
HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.
Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.
Rani znakovi uključuju:
bolove u tijelu
curenje nosa, kihanje i kašalj
bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo
temperaturu od 38 °C ili višu
umor i gubitak apetita
male sivo-bijele mrlje unutar usta
Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.
Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.
HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.
Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.
Svijet
Srbija upozorila građane da ne putuju u Hrvatsku: “Samo u slučaju krajnje potrebe”
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.
Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.
Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.
Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.
Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.
Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.
Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu.
Svijet
RATNA KRIZA / Svijet suočen s najvećim kaosom u zračnom prometu od pandemije Covida, otkazuju se stotine letova
Stotine tisuća putnika i dalje su zaglavljene, dok su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak su otkazane nove stotine letova
Velike zračne luke na Bliskom istoku, uključujući Dubai – najprometnije međunarodno čvorište na svijetu – zatvorene su treći uzastopni dan, u najtežem šoku za zrakoplovnu industriju od pandemije Covida-19 koja je paralizirala sektor.
Letovi diljem Bliskog istoka otkazani su, što je do sada poremetilo tisuće linija, dok su međunarodni prijevoznici nastavili obustavljati svoje usluge, javljaThe Guardian.
Rano u ponedjeljak već je bilo otkazano 1.239 letova. Emirates Airlines sa sjedištem u Dubaiju, Etihad Airways sa sjedištem u Abu Dhabiju i Qatar Airways sa sjedištem u Dohi zajedno su otkazali stotine letova.
I drugi prijevoznici otkazali su usluge u regiji. Air India je u nedjelju otkazala letove iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema velikim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi.
Putnici blokirani od Frankfurta do Balija
Gotovo 2.800 letova otkazano je u subotu, a 3.156 u nedjelju, prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware.
“Za putnike, nema načina da se ovo uljepša”, rekao je Henry Harteveldt, analitičar zrakoplovne industrije i predsjednik Atmosphere Research Groupa. “Trebali biste se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja tijekom sljedećih nekoliko dana dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe.”
Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bio je i u ponedjeljak praktički prazan, prema internetskoj stranici Flightradar24.
Utjecaj se proširio daleko izvan Bliskog istoka, s putnicima blokiranima od Balija do Frankfurta.
Dionice vodećih zrakoplovnih kompanija našle su se pod pritiskom nakon višednevnih poremećaja, dok je Donald Trump naznačio da bi američka vojna akcija mogla potrajati još četiri tjedna.
Posade i piloti sada su raspršeni diljem svijeta, što dodatno otežava nastavak letova kad se zračni prostor ponovno otvori.
Bijeg iz regije samo preko Saudijske Arabije
Dok su mnogi putnici pokušavali doći do informacija o statusu planiranih putovanja, okupljajući se u nekim od najprometnijih svjetskih zračnih luka usred općih kašnjenja i otkazivanja, najbogatiji su pronašli alternativan izlaz s Bliskog istoka.
“Saudijska Arabija trenutačno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti regiju”, rekao je Ameerh Naran, izvršni direktor brokerske kuće za privatne zrakoplove Vimana Private, za Semafor, navodeći da cijena privatnog leta iz Rijada prema Europi može doseći i 350.000 dolara.
Skok cijena nafte i za zrakoplovne kompanije
Regija i njezine zrakoplovne kompanije navikle su na poremećaje u putovanjima posljednjih godina, ali ovako dugotrajno zatvaranje neba – više od 24 sata – i gašenje sva tri velika zaljevska tranzitna čvorišta bez presedana je, kažu analitičari.
Zrakoplovne kompanije diljem svijeta suočavaju se i s višim cijenama nafte nakon što je cijena sirove nafte Brent skočila i do 13 %, dosegnuvši 80 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi mogla narasti i do 100 dolara.
Zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku sada suzbijaju zrakoplovne kompanije u užim koridorima, a borbe između Pakistana i Afganistana predstavljaju dodatni rizik, istaknuo je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24. “Rizik od dugotrajnih poremećaja glavna je briga iz perspektive komercijalnog zrakoplovstva”, rekao je.






