Hrvatska
Pogledajte kolike su najviše mirovine u Hrvatskoj
Najviše mirovine u prosjeku iznose gotovo 1.500 eura, prima ih više od 1.600 umirovljenika, a u zadnjih deset godina rasle su za čak 680 eura
Najviši iznos mirovinskih primanja u Hrvatskoj limitiran je Zakonom o najvišoj mirovini. S druge strane postoje najniže moguće zakonske mirovine pa je riječ o dva svojevrsna antipoda. Laički rečeno, najniže mirovine veće su od zarađenih prema godinama staža i plaća, dok su one najviše manje od ta dva parametra. Dok najniže mirovine u prosjeku ne dosežu ni 400 eura, one najviše iznose prosječnih gotovo 1.500 eura.
Kako rastu plaće, tako se postavlja pitanje opravdanosti ovog instituta, posebice za one koji su isključivo kroz staž i visoke plaće zaradili i visoke mirovine, ali samo do granice koju je omogućila država. Time se, zapravo, želi spriječiti pretjerana nejednakost u sustavu međugeneracijske solidarnosti, piše mirovina.hr.
Zavod za mirovinsko osiguranje u statistici bilježi razliku između stvarne i najniže mirovine koja u prosjeku iznosi oko 120 eura u korist umirovljenika. Ipak, taj podatak ne otkriva kada je riječ o korisnicima najviše mirovine pa nije poznato kolika je razlika između njihove stvarne i dobivene mirovine.
‘Službena statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne vodi zasebno podatke o novim korisnicima mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o najvišoj mirovini. U prosincu 2024. evidentirano je 1.688 korisnika najviše mirovine, dok je u svibnju ona isplaćena za 1.691 korisnika. Nemamo podatak koliko je takvim korisnicima u prosjeku mirovina manja u odnosu na iznos koji bi dobili bez ograničenja, odnosno iznos koji prelazi svotu određenu prema spomenutom Zakonu’, rekli su iz HZMO-a.
Prema Zakonu o najvišoj mirovini, ona se računa tako da se ukupni staž pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom. Svota najviše mirovine ne smije biti veća od dva iznosa najviše mirovine za 40 godina staža.
Najvišu mirovinu u travnju je primilo 1.689 umirovljenika. Mirovina im iznosi u prosjeku 1.489 eura. Ovi su korisnici ostvarili više od 37 godina staža. Kada gledamo po vrstama, starosna mirovina iznosom se penje na prosječnih 1.626 eura za 865 korisnika. Gotovo podjednako je obiteljskih najviših mirovina, njih 798 od 1.348 eura, uz 26 invalidskih od 1.279 eura.
Broj najviših mirovina prema općim propisima stagnira te se posljednjih deset godina kreće oko 1.600. Međutim, mijenja se njihova struktura u korist obiteljskih mirovina, što znači da je sve manje takvih mirovina koje se ostvaruju, a više onih koje se nasljeđuju. Tako je prije pet godina bila svega 331 obiteljska najviša mirovina, dakle više nego upola manje nego danas.
Ono što se mijenja je, naglašava mirovina.hr, i iznos obiteljske mirovine koji je u posljednjih deset godina gotovo udvostručen. Naime, 2015. godine najviša mirovina iznosila je, preračunato iz tadašnjih kuna u eure, 809 eura, dok je 2020. iznosila 966 eura da bi danas skočila na gotovo 1.500 eura, čemu je najviše pridonio rast plaća te redovna polugodišnja usklađivanja prema rastu cijena i plaća.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




