Connect with us

Hrvatska

Očekuje nas nestašica jaja, a cijena bi mogla skočiti i više od 40 posto

Objavljeno

-

Proizvodnja jaja u Europskoj uniji znatno se smanjila, pogotovo jaja iz slobodnog uzgoja, a osim općenito manje proizvodnje i posljedica energetske krize koja je nastala kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu, okidač za to bila je i ptičja gripa. Gotovo 50 milijuna peradi stradalo je ove godine u Europi zbog opasnosti od ptičje gripe i usmrćivanja divljih i domaćih ptica. Visoka razina bolesti kod divljih ptica dovodi do povećanja broja slučajeva na komercijalnim farmama, a ne nazire se rješenje koje bi taj problem stavilo pod kontrolu.

U Hrvatskoj su od prošlog utorka na snazi oštre mjere za sprječavanje pojave i širenja influence ptica u cijeloj zemlji, nakon nekoliko potvrđenih slučajeva ptičje gripe i određivanja zona ograničenja. Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da se sva perad i ptice moraju držati “u zatočeništvu u zatvorenim nastambama” kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama.

Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.

“Blage zime pridonose sve većem broju zaraženih divljih ptica i ove godine se prvi puta virus širio čitave godine, čak i u srpnju i kolovozu”, kaže Dražen Čurila, vlasnik i suosnivač farme jaja Luneta u Svetom Đurđu kod Ludbrega, jedan od najvećih hrvatskih izvoznika konzumnih jaja, za tportal.

Zbog ptičje gripe dolazi i do velike nestašice jaja, a to je tržište ionako u krizi uslijed ogromnog porasta troškova proizvodnje, zbog čega je velik broj proizvođača smanjio ili potpuno prekinuo proizvodnju. “Teško je prognozirati kako će se dalje situacija razvijati, ali nestašica jaja će svakako potrajati barem do Uskrsa, ako ne i dulje”, smatra Čurila.

Nekoliko je čimbenika koji utječu na ukupni rast cijena jaja, zbog čega je teško reći koji je glavni, no stabilizaciji cijena u prilog zasigurno ne ide ptičja gripa. Usto je Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno procijenio da će cijena konzumnih jaja rasti za čak 43 posto, svinja za 28,4 posto, goveda za 18,3 posto, peradi za 13,5 posto, a mlijeka za 20 posto.

“Kako se radi o živim organizmima, puno je bolesti i nametnika koji uništavaju poljoprivredni potencijal, neke farme u Hrvatskoj su zbog toga zatvorene. No poljoprivrednom proizvođaču može se pomoći jer nisu oni krivi što se te bolesti periodično pojavljuju.

Država u tim situacijama uz mjere iz Programa ruralnog razvoja nudi dodatne mogućnosti pomoći jer je riječ o izvanrednim okolnostima i slučajevima, a u to se može uključiti i lokalna zajednica. Vjerujem da farme pilića neće ostati prazne, ali potrajat će dok se to ne riješi”, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu te vlasnica tvrtke Geja savjetovanje.

Inputi rasli gotovo 50 posto

Osvrnula se pritom i na slučaj farme za proizvodnju i prodaju jaja Lukač koja zbog salmonele mora usmrtiti 150.000 kokoši. Blažić kaže da budućnost farme ovisi o tome je li ona osigurana te je li gospodarstvo u mogućnosti nastaviti poslovanje. Dodaje i da se osim mjera iz Programa ruralnog razvoja mogu dobiti sredstva iz EU fondova za ruralni razvoj ako je ukupni ili dio poljoprirednog potencijala uništen.

“Taj je natječaj gotovo stalno otvoren jer je puno sličnih situacija s obzirom na situaciju u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Cijene jaja najviše rastu, uz žitarice koje su dio stočne hrane, što opet utječe na samu cijenu mesa općenito, tako i pilećeg, a samim time i na jaja. Možemo sigurno očekivati daljnji rast cijena. Poljoprivrednici se nalaze u u jako teškoj poziciji jer su im inputi rasli skoro 50 posto, od čega je samo gnojivo naraslo više nego dvostruko. Stočna hrana je rasla 30 posto, energija je naglo išla gore… U takvim uvjetima su rasle i cijene jaja, ali ne u mjeri u kojoj su rasle cijene uvoznih sirovina”, kaže Blažić. Podsjetila je i na vremenske (ne)prilike i klimatske ekstreme koji su utjecali na poljoprivrednike koji su, kaže, stalno suočeni s rizicima.

Proizvođači jaja i peradari još su prije Uskrsa ove godine poručili da bi zbog rekordnih troškova proizvodnje, otkupnih cijena jaja i aktualne krize mogli staviti ključ u bravu. Problemi u sektoru su brojni, a daleko najveći je skupa hrana za perad, čija se cijena formira na svjetskim burzama iako je proizvedena prije aktualnih kriza, piše tportal.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

NOVI CROBAROMETAR: HDZ i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika. SDP ima 13,9 posto podrške

Objavljeno

-

By

Novi Crobarometar otkriva: promjena ima, ali ne i tektonskih. Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.

Uspije li, međutim, oporba zadržati ovakav trend, u izbornu bi utrku mogla ući s bitno boljih startnih pozicija nego što je i sama vjerovala prije samo nekoliko mjeseci.

HDZ je i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika, što je neznatno manje nego prošli mjesec. Na drugom mjestu je SDP sa 13,9 posto podrške, što je i dalje znatno manje od HDZ-a, ali je veljača bila i četvrti mjesec zaredom u kojem je SDP-u rejting bio u porastu.

Raste i platforma Možemo! i ovog je mjeseca na trećem mjestu sa 7,6 posto podrške. Na četvrtom je mjestu i ravno sedam posto podrške za Most – i oni uz pozitivan trend – a na petom je Domovinski pokret sa 6,9 posto podrške i negativnim trendom. Male su to ipak razlike, bitka za treće mjesto i dalje je neizvjesna.

Od svih ostalih stranaka u Hrvatskoj, niti jedna nema podršku veću od 1,5 posto a zanimljivo je da se malo smanjio i postotak neodlučnih, kojih je u veljači bilo neznatno više od 18 posto.

Inače, da se ovih dana održavaju izbori, na njih bi vjerojatno ili sigurno izašlo 69 posto ispitanica i ispitanika; 28 posto sigurno ili vjerojatno ne bi, a tri posto – ne zna.

No, možda i najzanimljiviji podatak iz ovomjesečnog istraživanja tiče se smjera u kojem ide Hrvatska: postotak građana koji vjeruju da država ide u pogrešnom smjeru je naglo porastao – gotovo tri četvrtine građana, odnosno 74 posto ispitanih, je uvjereno u to – a to je čak pet postotnih bodova više nego u prošlom mjesecu. Na ovoj razini nezadovoljstvo je prošli put bilo početkom ljeta, kada je pravosuđe bilo u štrajku, a HEP prodavao plin za cent.

Još jedna mala podudarnost: iako najgore ocijenjen od svih institucija, i rejting Sabora je u veljači bio na razini iz tog vremena – malo bolje od dovoljan – pa možda građani ipak vide kakav takav smisao u parlamentarnim okršajima kad se afere razotkrivaju.

Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske, a objavio ga je Dnevnik Nove T.

Pojedinačna popularnost političara i ovaj mjesec bez pretjerano značajnih promjena. Zoran Milanović je i dalje najpopularniji političar u Hrvatskoj, na njega pozitivno reagira 50 posto ispitanih. Drugi je Božo Petrov na kojeg od svih ispitanih pozitivno reagira 40 posto. Tomislav Tomašević i Ivan Penava jedan su blizu drugog, jedan je pozitivac za 36, a drugi za 34 posto ispitanih. Peto mjesto najpopularnijih dijele Karolina Vidović Krišto i Dalija Orešković, 32 posto ispitanika ih doživljava kao pozitivke.

Najveći negativac i dalje je uporno Milorad Pupovac, gotovo tri četvrtine ispitanih ga tako doživljava. Loše stoji i Andrej Plenković, za 62 posto ispitanih on je ovog mjeseca bio negativac. Treći je Gordan Jandroković s 58 posto lošeg dojma, četvrti je šef oporbe Peđa Grbin, a peti Hrvoje Zekanović – jedan s 55 posto negativnog dojma, drugi s 52 posto.

Kad govorimo o neto dojmu – onome što ostaje kada od pozitivnog dojma oduzmemo negativni – u plusu je samo Zoran Milanović, i to za 6 posto. Božo Petrov je drugi, ali već je i on u laganom minusu od dva posto, baš kao i Karolina Vidović Krišto. Slijedi Davorko Vidović s -5, te Ivana Kekin sa – 7 posto neto omjera.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska postaje sve popularnija destinacija za ove turiste…

Objavljeno

-

By

Na najvećem turističkom sajmu u Mađarskoj, budimpeštanskom Utazasu ovog se tjedna uz mnoge zemlje svijeta predstavlja i Hrvatska, za koju rastu interes i potražnja mađarskih turista kojih je do sada ove godine došlo 20 posto više nego lani, izvijestio je u petak HTZ.

Na sajmu u Budimpešti od 22. do 25. veljače hrvatsku ponudu predstavlja predstavništvo HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice) u Mađarskoj, čija je direktorica Ivana Herceg poručila da je to idealna prilika za daljnje jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije na tom tržištu.

Veliko zanimanje mađarskih turista

“Već prvog dana sajma održali smo brojne sastanke s različitim partnerima, a i mnogi predstavnici medija iskazali su veliki interes za studijska putovanja u Hrvatsku. Takve informacije dokazuju da zanimanje za hrvatskim destinacijama i dalje jača”, dodala je Herceg.

Veliko zanimanje mađarskih turista za putovanja u Hrvatsku uz ostalo dokazuju i rezultati do sada ove godine, prema kojima ih je došlo više od sedam tisuća ili 20 posto više nego u isto vrijeme 2023., a još viši porast, od čak 64 posto – ostvarili su s gotovo 30 tisuća noćenja.

“Tijekom sajma Utazas moći ćemo dodatno procijeniti stanje na tržištu Mađarske koje se tradicionalno nalazi među najvažnijima za hrvatski turizam. Vesele dosadašnji trendovi i pokazatelji po kojima Hrvatska postaje sve popularnija destinacija Mađara i za putovanja izvan glavne ljetne sezone”, ocijenila je Herceg.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Cijena ovog povrća nezaustavljivo raste: Kilogram čak 12,5 eura!

Objavljeno

-

By

Unatoč usporavanju inflacije, cijena jedne važne prehrambene namirnice u Hrvatskoj i dalje raste.

Protekli tjedan cijena češnjaka na tržnicama u prosjeku je iznosila 7,36 eura za kilogram, što je 1,5 posto više nego prethodni tjedan. Na tržnici u Požegi češnjak se prodavao za čak 12,5 eura!

Na tržnicama u Zagrebu prosječna je cijena prošli tjedan bila 7 eura, Bjelovaru 6,5 eura, Koprivnici 7,5 eura, Čakovcu 8 eura, a Varaždinu 10 eura za kilogram, piše Danica.hr.

Cijena češnjaka već godinama kontinuirano raste, i to zbog drastičnog pada domaće proizvodnje. U odnosu na isti tjedan lani kilogram češnjaka na tržnicama u prosjeku je skuplji za 17 posto, a u odnosu na predlani za 24 posto.

Najviše češnjaka dolazi iz Kine

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, tijekom 2008. godine – zadnje prije ulaska u EU – Hrvatska je proizvela oko 36.000 tona češnjaka, a predlani manje od 17.000 tona. Riječ je o padu od nevjerojatnih 53 posto.

Najviše češnjaka, očekivano, na naše tržište dolazi iz Kine koja je uvjerljivo najjači svjetski proizvođač tog povrća. Prema posljednjim podacima, Kina drži čak 70 posto svjetske proizvodnje luka i češnjaka.

Uvozni je češnjak u dućanima jeftiniji od domaćeg na tržnicama. Kilogram češnjaka iz Kine u Konzumu se danas, primjerice, prodaje za 5,99 eura. To je oko 20 posto jeftinije od prosječne cijene na tržnicama prošli tjedan.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu