Na početku pandemije covida činilo se da se simptomi na koje treba obratiti pažnju neprestano mijenjaju i bilo ih lako zamijeniti s drugim respiratornim bolestima. Čak i sada, iako mnogo bolje razumijemo znakove upozorenja, ne postoje dva ista slučaja covida i simptomi mogu varirati od blagih do vrlo teških. Ipak, među novim slučajevima, liječnici kažu da se stalno prijavljuju dva simptoma.

Ovo su dva simptoma na koje morate obratiti pažnju.

Govoreći za Today.com, dr. William Schaffner, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt, upozorio je da je novi novi soj koronavirusa vrlo zarazan. Podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazuju da je od 25. studenoga soj HV.1 činio 31,7 posto američkih infekcija covidom.

Imajući to na umu – i s obzirom na blagdanska okupljanja pred nama – htjet ćete biti dodatno sigurni da poznajete simptome na koje biste trebali obratiti pozornost, piše Best Life.

Kao što je David Cutler, certificirani liječnik obiteljske medicine u Zdravstvenom centru Providence Saint John u Santa Monici u Kaliforniji, rekao za Parade, morate biti oprezni s grloboljom i začepljenim nosom, koji su trenutno dva najčešća simptoma covida.

Ono što čini stvari kompliciranijim je to što su to isti simptomi koje bismo povezali s običnom prehladom ili gripom, što može otežati dijagnozu, osim ako se ne podvrgnete testiranju, Linda Yancey, specijalistkinja za zarazne bolesti u kaže: “Nažalost, simptomi covida počinju nalikovati onima kod većine drugih infekcija gornjeg dišnog trakta. Gotovo svi imaju začepljen nos, kašalj i grlobolju.”

Prema Schaffneru, možda ćete moći razlikovati covid od drugih virusa zahvaljujući obrascu po kojemu se razvija bolest. “Trenutačno se covid najprije manifestira upalom grla, nakon čega slijedi začepljenost nosa, curenje nosa i osjećaj iscrpljenosti s umorom i bolovima u mišićima”, rekao je za Parade.

Schaffner je primijetio da ovo ipak nije univerzalni obrazac i da se kod nekih pacijenata svi ovi simptomi mogu pojaviti odjednom. Ako imate covid, možete očekivati da ćete se osjećati iscrpljeno oko pet do sedam dana, rekao je, a ako imate neugodan “suhi, oštri kašalj”, to bi moglo trajati dva tjedna ili više.

Ovo nije prvi put da čujemo za progresiju simptoma. Još u rujnu, liječnici su identificirali sličan obrazac, primijetivši da covid sada primarno utječe na gornje dišne puteve, počinje upalom grla i onda prelazi u začepljenje.

Ostali simptomi sada su rjeđi.

Također u rujnu, liječnici su primijetili da nisu primali toliko izvještaja o suhom kašlju ili gubitku okusa i mirisa — dva vodeća simptoma tijekom ranih dana covida.

Kako je Grace McComsey, prodekanica za klinička i translacijska istraživanja na Sveučilištu Case Western, rekla za NBC News, samo oko 10 do 20 posto njezinih pacijenata s covidom prijavilo je gubitak mirisa ili okusa, što je bio nagli pad sa 60 na 70 posto onih koji su to prijavili na početku pandemije.

Više od 700 slučajeva hripavca zabilježeno je u Ujedinjenom Kraljevstvu između srpnja i studenog. Epidemija hripavca zahvatila je i Hrvatsku pa liječnici pozivaju na cijepljenje.

Hripavac je vrlo zarazna bakterijska infekcija koja zahvaća pluća. Dr. Gayatri Amirthalingam iz britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) za Mirror je kazala da se sada od ključne važnosti da se trudnice cijepe kako bi zaštitile svoje dijete.

Poneki veliki kašalj ili hripavac zamijene za prehladu zbog sličnih simptoma. Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva upozorava da je pet ključnih simptoma na koje treba obratiti posebnu pažnju, a obično se razviju nakon otprilike tjedan dana. To su:

1. Napadaji kašlja koji traju nekoliko minuta i pogoršaju se noću

2. Kašalj koji proizvodi zvuk nalik na “hop” – a između kašlja se osoba bori za dah

3. Otežano disanje nakon kašlja, što može dovesti do plave ili sive boje kod male dojenčadi

4. Pojava guste sluzi, što može dovesti do povraćanja

5. Jako crvenilo u licu

Karakterističan hripavac mogao bi trajati nekoliko tjedana ili mjeseci, upozorio je NHS. Ako imate bebu mlađu od šest mjeseci koja je počela razvijati simptome hripavca, trebali biste razgovarati s liječnikom što je prije moguće.

Ako vam koža ili usne poprime plavu ili sivu boju ili ako imate problema s disanjem – odmah se javite liječniku.

Gospodarstvo eurozone i EU-a stagniralo je u trećem kvartalu u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a Hrvatska je zabilježila drugu najveću stopu rasta među zemljama Unije, iza Malte, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone i EU-a u trećem tromjesečju nije zabilježio promjene u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, potvrdio je europski statistički ured procjenu objavljenu sredinom studenog.

U drugom tromjesečju gospodarstvo eurozone poraslo je na godišnjoj razini za 0,6 posto, a Unije u cjelini za 0,5 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Daleko najveći rast u trećem je kvartalu ostvarila Malta, od 7,1 posto, pokazuje izvješće s podacima svih članica EU-a.

Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u trećem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za tri posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U drugom tromjesečju porastao je za 2,2 posto.

Najbliža Hrvatskoj bila je Rumunjska čije je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,9 posto.

U skupini su i Cipar i Grčka s rastom BDP-a za 2,2 odnosno za 2,1 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine.

Najviše je pak smanjena gospodarska aktivnost u Irskoj, za 5,6 posto na godišnjoj razini. Blizu je i Estonija s padom BDP-a za četiri posto u usporedbi s istim razdobljem lani.

Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, palo je za 0,4 posto.

Latvijsko gospodarstvo jedino se zadržalo na razini trećeg tromjesečja 2022. godine.

Blagi pad eurozone na kvartalnoj razini

Na tromjesečnoj razini aktivnost u 20-članom gospodarstvu smanjena je u razdoblju od srpnja do rujna za 0,1 posto kada je bilježila isti postotni rast, potvrdio je statistički ured dosadašnju procjenu.

U EU aktivnost se zadržala na razini iz prethodna tri mjeseca, potvrdili su također najnoviji izračuni. U drugom tromjesečju BDP Unije i eurozone porastao je za 0,1 posto.

Daleko najsnažniji rast BDP-a i na kvartalnoj razini zabilježila je u trećem tromjesečju Malta, od 2,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Slijede Poljska i Cipar s rastom od 1,5 odnosno 1,1 posto.

U Hrvatskoj BDP je u trećem kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1,5 posto.

Istu stopu rasta u trećem kvartalu bilježila je i Španjolska, a vrlo su blizu i Latvija i Slovačka s rastom BDP-a na kvartalnoj razini od 0,2 posto.

Najsnažnije je pak na kvartalnoj razini pao irski BDP, za 1,9 posto. Slijede Estonija i Finskka s padom aktivnosti za 1,3 odnosno za 0,9 posto.

Njemački BDP kliznuo je za 0,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje, kada je pak u istom postotku uvećan. U istom postotku smanjen je i BDP Danske, Francuske i Luksemburga.

U Grčkoj i Litvi gospodarska aktivnost zadržala na razini drugog tromjesečja, pokazuju Eurostatovi podaci.