Stranih studenata koji su upisali hrvatske fakultete ima 1715 što je porast od 20 posto u odnosu na lani, premda se hrvatska sveučilišta nisu proslavila i nazaduju na najobuhvatnijoj ljestvici svjetskih sveučilišta. 

Times Higher Education (THE) ljestvica obuhvaća 1600 svjetskih sveučilišta u 99 zemalja, pri čemu su splitsko i zagrebačko sveučilište na njoj su rangirani između 1001. i 1200. mjesta, a Sveučilište u Rijeci nalazi se iza 1200. mjesta.

Prema podacima Sveučilišnog računskog centra (SRCE) na visoka učilišta u Hrvatskoj upisano je 1715 stranih studenata.

Tu je brojku Hini dostavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), a ona obuhvaća isključivo studente stranog državljanstva koji redovno upisuju i pohađaju fakultet u Hrvatskoj.

Ukupan broj studenata pada

Za njih nije evidentirana dolazna mobilnost na 114 visokih učilišta koja koriste Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), što se tumači kao da su studenti u Hrvatskoj, kazalo je Hini Srce.

Prethodne akademske godine, 2021./2022., bilo je 1427 takvih studenata, od kojih je 1311 imalo samo strano državljanstvo, dok ih je 116 imalo dvojno državljanstvo – uglavnom hrvatsko i još jedno. Tako se broj upisanih stranih studenata na hrvatskim sveučilištima u godinu dana povećao za 20 posto.

Što se tiče studenata u Hrvatskoj ukupno, u akademskoj godini 2020./2021. bilo ih je 161.077 – barem prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) koje obrađuje Agencija za znanost i visoko obrazovanje. To je najniži broj studenata još od 2013. kada ih je bilo 166.061, što znači da se studentska populacija tijekom sedam godina smanjila za tri posto.

Medicina najpopularnija

Na službenim stranicama MZO-a navedeno je 116 studijskih programa na engleskom jeziku. U to su uključeni programi državnih i privatnih sveučilišta i visokih učilišta. U Zagrebu je dostupno 67 takvih programa, u Splitu 20, u Rijeci 14, u Dubrovniku sedam te u Osijeku šest.

Na Medicinski fakultet u Splitu upisano je najviše stranih studenata u Hrvatskoj, njih 247, a iza njega slijede medicinski fakulteti u Rijeci, 219, i u Zagrebu, 186. Veterinarski fakultet u Zagrebu broji 148 aktivnih upisa.

Između 50 i 90 studenata upisano je na RIT Croatia u Dubrovniku, Medicinski fakultet u Osijeku i Ekonomski fakultet u Splitu, zagrebačko Sveučilište VERN i Visoko učilište Algebra te Zagrebačku škola ekonomije i managementa, s pravom javnosti i Stomatološki fakultet u Zagrebu.

Najbrojniji Nijemci i Francuzi

Nijemci su najbrojniji stranci na našim fakultetima. Njih 473 aktivno studira u Hrvatskoj, a slijede ih Francuzi i Slovenci sa 132 upisana studenta. To je gotovo polovica ukupnih stranih studenata na našim fakultetima. Uz njih su najbrojniji državljani Bosne i Hercegovine, njih 119, te Izraela, 93, i Crne Gore, 66. Od susjeda nam također dolazi i 37 studenata iz Srbije te njih 15 iz Mađarske.

Iz EU-a dolaze i 54 Talijana, 50 Španjolaca te 37 Norvežana, dok je po 30 upisanih studenata iz SAD-a i Velike Britanije te njih 22 iz Rusije.

“Teška prilagodba, profesori susretljivi”

Nepalac Rajesh Rimal nedavno je završio magisterij iz Automobilskog računarstva i komunikacija na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) u Osijeku. “Iskreno, nisam uopće razmišljao o studiranju u Hrvatskoj” priznao je Rajesh Hini.

Početni mu je plan bio nastaviti svoj studij strojarstva u inozemstvu. Iako je bio svjestan ranga hrvatskih sveučilišta, na dolazak ovdje odlučio se naišavši za vrijeme pandemije koronavirusa na FERIT-ov kolegij koji ga je zainteresirao. “Pretraživanje i proučavanje opsega ovog studija potaknuli su me da se prijavim”, dodaje Rajesh.

Kako ne govori hrvatski jezik, najveći mu je problem predstavljalo to što je većina dostupnih resursa za kolegije bila na hrvatskom – iako je smjer koji je studirao bio na engleskom jeziku. Prilagodba je bila teška, ali profesori su bili na raspolaganju te su ga motivirali i poticali. To mu je pomoglo da kolegije položi u roku i s dobrim ocjenama.

“Nije bila prvi izbor, ali nije ni skupa”

Hrvatska nije bila prvi izbor ni Brazilcu Nicholasu Andradeu Mulleru da Silvi, studentu Razvoja računalnih igra na Algebri.

Područje za koje se specijalizira nije česta pojava, ali našao ga je na Algebri, a za Hrvatsku se odlučio i jer je to unutar njegovih ekonomskih mogućnosti. “Nije skupo za one koji dolaze iz siromašnijih zemalja te da je dosta sigurna zemlja i nudi se mnogo studentskih poslova”, rekao je Hini Nicholas koji razmišlja i o upisivanju doktorata.

“Za Split sam znao od prije”

Za razliku od Rajesha i Nicholasa, Norvežanin Casper Venstad upisao je medicinu u Splitu jer je za Split znao od prije.

Kvote za upis na studijima medicine u Norveškoj dosta su male pa puno Norvežana medicinu studira vani. “Ugled splitskog sveučilišta raste iz godine u godinu”, kazao je Hini Casper objašnjavajući zašto je umjesto Norvežanima bliskijima Poljske, Češke i Mađarske odabrao baš hrvatsko sveučilište. “Uspoređujući iskustva s kolegama iz različitih sveučilišta i zemalja, spoznao sam da naše Sveučilište dobro stoji”, dodao je.