Hrvatska
USUSRET NOVOJ AKADEMSKOJ GODINI / Koliki su kapaciteti i cijene smještaja u studentskim domovima u devet gradova u Hrvatskoj?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenima početkom kolovoza, u Hrvatskoj je 147.454 studenata. Toliko ih je, naime, bilo upisano u zimskom semestru prošle akademske godine. Od toga ih je 83,3 posto bilo na fakultetima, 14,9 posto na veleučilištima, 1,7 posto na umjetničkim akademijama, a samo 0,1 posto na visokim školama.
No tek nešto manje od 10 posto studenata ima smještaj u studentskim domovima. Prema podacima DZS-a iz srpnja ove godine, u Hrvatskoj su 24 studentska doma u kojima je u prošloj akademskoj godini bilo smješteno 14.060 studenata, dok je onih koji su se prijavili za taj smještaj ali ga nisu dobili bilo 5.121.
Uoči nove akademske godine, provjerili smo koliki su kapaciteti i cijene smještaja u studentskim domovima u devet sveučilišnih gradova u Hrvatskoj.
Zagreb: od 35 do 120 eura
Gotovo polovica od ukupnog broja studenata u Hrvatskoj, njih oko 70 tisuća (lani ih je bilo 68.935) studenti su Sveučilišta u Zagrebu. Velik dio njih su Zagrepčani kojima ne treba smještaj u domovima. Studentski centar (SC) Zagreb nudi smještaj u studentskim domovima Stjepan Radić, Cvjetno naselje, Lašćina i Dr. Ante Starčević. Ukupan kapacitet sva četiri doma je 7.490 ležajeva, od čega se 6.880 dodjeljuje studentima putem natječaja za subvencionirani smještaj, a preostalih 610 mjesta dijelom je namijenjeno studentima koji dolaze na razmjenu preko programa Erasmus, a dijelom raspolaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Za 6.880 mjesta u zagrebačkim studentskim domovima ove akademske godine prijavilo se 9.756 studenata, što znači da ih je oko tri tisuće ostalo bez tog smještaja pa će morati potražiti znatno skuplji privatni smještaj. Nedavno smo pisali o cijenama najma manjih (‘studentskih’) stanova u Zagrebu. U prosjeku su cijene najma garsonijera oko 550 eura, a stanova od pedesetak kvadrata 700 do 800 eura. To je znatno više od subvencionirane cijene smještaja u studentskim domovima koje se kreću od 35 do najviše 120 eura mjesečno.
Najpovoljniji je smještaj u Studentskom naselju Lašćina – 35 eura, odnosno 45 eura u skupljem I. paviljonu. U studentskom domu Dr. Ante Starčević cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 50 eura mjesečno, a u jednokrevetnoj sobi 72 eura. U SD Cvjetno naselje cijene su 77 eura za smještaj u dvokrevetnoj sobi i 102 eura u jednokrevetnoj. U najvećem studentskom domu Stjepan Radić s oko 4.000 kreveta, smještaj u dvama najstarijim paviljonima je 40 eura, u sedam relativno novijih 62 eura, dok je u dvama novim paviljonima cijena 99 eura za dvokrevetnu sobu i 120 eura za jednokrevetnu. Cijene su već drugu godinu zaredom povećane – od neznatnog poskupljenja od pet eura u SD Lašćina, preko poskupljenja od 17 eura za jednokrevetnu sobu na Cvjetnom pa do 20 eura skupljeg smještaja u jednokrevetnoj sobi u onim dvama novim paviljonima na ‘Savi’. No i dalje je to barem pet puta jeftinije od privatnog smještaja.
Split: od 70 do dvjestotinjak eura
Drugo najveće u Hrvatskoj, Sveučilište u Splitu pohađa oko 17.500 redovnih i izvanrednih studenata. Smještaj je na trima lokacijama: u Kampusu Dr. Franjo Tuđman sa šestotinjak mjesta, Studentskom domu Bruno Bušić s 465 mjesta te u Hostelu Spinut s 223 mjesta. Za smještaj u predstojećoj akademskoj godini osigurano je 1193 mjesta, a sredinom kolovoza Studentski centar Split objavio je podatak da se na natječaj za subvencionirani smještaj u domovima javilo dvaput više studenata od raspoloživih mjesta, odnosno da ih je oko 1200 ostalo bez smještaja. Cijene nisu rasle u odnosu na prošlu akademsku godinu. Puna troškovna cijena smještaja u SD Dr. Franjo Tuđman iznosi 240 eura, u Spinutu 200 eura, a u SD Bruno Bušić 175 eura. No studenti s pravom na subvenciju Ministarstva znanosti plaćaju punu troškovnu cijenu umanjenu za subvenciju koja iznosi 31,85 eura. Svi ostali studenti s pravom na subvencionirani smještaj plaćaju jednokrevetnu sobu 118 eura, dvokrevetnu sobu 110 eura ili 100 eura u dvokrevetnim sobama s krevetima na kat, dok je cijena smještaja u trokrevetnoj sobi 70 eura.
Rijeka: od 51 do 74 eura
Sveučilište u Rijeci broji oko 14.300 studenata. U dvama studentskim naseljima ima mjesta za 1428 studenata – 754 kreveta u Studentskom naselju Trsat i 674 kreveta u Studentskom naselju Ivan Goran Kovačić. Na ovogodišnji natječaj za subvencionirani smještaj javilo se 2.167 studenata, što znači da 739 studenata nije ‘dobilo dom’. Budući da na stranicama Studentskog centra Rijeka nisu objavljeni novi cjenici, vrijede lanjske cijene.
U SN Ivan Goran Kovačić u Objektu 1 mjesečna cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je je 51,10 eura, a u preostala četiri paviljona 51,76 eura. Cijena jednokrevetne sobe je 53,09 eura, dok studenti iz posebnih socijalnih kategorija plaćaju 33,18 eura. U studentskom naselju Trsat cijene su nešto više. Smještaj u dvokrevetnoj sobi je 73,99 eura, a studenti iz posebnih socijalnih skupina plaćaju 39,82 eura mjesečno.
Osijek: od 70 do 130 eura
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku broji oko 14 tisuća studenata. U trima studentskim domovima ima mjesta za 1.366 studenata, a na natječaj za subvencionirani smještaj ljetos je stiglo 2.265 prijava. Najveći studentski dom u Osijeku, ujedno i najveći studentski paviljon u Hrvatskoj, je SD Lavoslav Ružička sa 796 kreveta u 404 sobe.
Cijene smještaja nisu rasle od 2022.godine, a iste su za sva tri studentska doma: u jednokrevetnoj sobi 130 eura, u dvokrevetnoj 99 eura, a u trokrevetnoj sobi 70 eura mjesečno. Studenti iz posebnih socijalnih skupina plaćaju 50 eura mjesečno.
Zadar: od 60 do 110 eura
Sveučilište u Zadru pohađa oko 4.400 studenata. Ondje su dva studentska doma s ukupno 454 kreveta. U Studentskom domu dr. Franje Tuđmana ima mjesta za 170 studenata, a u Studentskom domu Put Stanova 284 mjesta. Subvencionirane cijene smještaja iste su kao i lani.
U SD-u Put Stanova u jednokrevetnoj sobi za osobe sa smanjenom pokretljivošću cijena je 80 eura, u dvokrevetnoj sobi 110 eura, a u trokrevetnoj 90 eura. U SD Dr. Franje Tuđmana cijena smještaja je 60 eura. Na natječaj za smještaj u studentskim domovima u Zadru za ovu se akademsku godinu javilo 739 studenata, 285 više od raspoloživog broja mjesta.
Varaždin: od 88 do 139 eura
Čak 1.300 studenata javilo se na natječaj za subvencionirani smještaj u dvama studentskim domovima u Varaždinu ukupnog kapaciteta 811 mjesta. Riječ je o starijem Domu A i novijem Domu B. Upravno vijeće Studentskog centra u Varaždinu od 1. rujna je povećalo cijene smještaja za 3,5 posto.
U Domu A najskuplji je smještaj u jednokrevetnoj sobi – 127 eura mjesečno, a u maloj jednokrevetnoj sobi 114 eura. Cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 107 eura, odnosno 96 eura u sobama s krevetom na kat. Smještaj u trokrevetnoj sobi je 88 eura. U novijem Domu B cijena smještaja u jednokrevetnoj sobi je 139 eura mjesečno, u dvokrevetnoj sobi 116 eura, a u trokrevetnoj 88 eura.
Pula: malo manje od 100 eura
Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli studira oko tri tisuće studenata. U sklopu tamošnjeg Studentskog centra studentski je dom s tri paviljona u kojima ima mjesta za 384 studenata. Potkraj kolovoza objavljeno je da je na natječaj za subvencionirano stanovanje redovnih studenata u predstojećoj akademskoj godini pristigla 531 prijava.
Cijena smještaja u Studentskom domu u Puli za studente s pravom na subvencionirano stanovanje je 99,54 eura, a za studente iz posebnih socijalnih kategorija 66,36 eura.
Slavonski Brod: 38 i 65 eura
Sveučilište u Slavonskom Brodu ima oko 1.900 studenata. U sklopu Studentskog centra je studentski dom s tri paviljona i mogućnošću smještaja stotinu studenata. Na natječaj za smještaj u novoj akademskoj godini javilo se njih 107.
Cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 65,03 eura, a u trokrevetnoj sobi 38,49 eura.
Dubrovnik: 115 i 125 eura
Na Sveučilištu u Dubrovniku studira oko 1.100 studenata, a u tamošnjem Studentskom domu ima mjesta za njih 503. No na natječaj se javilo upola manje, njih 248, a 204 je ostvarilo pravo na subvencionirani smještaj.
Sam smještaj poskupio je u odnosu na prošlu godinu pa mjesečna cijena dvokrevetne sobe u studentskom domu umjesto 119 sada iznosi 125 eura, dok je za studente u nepovoljnijem položaju umjesto dosadašnjih 112 eura sada 115 eura.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




