Connect with us

Hrvatska

SVE VIŠE STRANIH STUDENATA U HRVATSKOJ Najpopularnija Medicina, najbrojniji Francuzi i Nijemci

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Stranih studenata koji su upisali hrvatske fakultete ima 1715 što je porast od 20 posto u odnosu na lani, premda se hrvatska sveučilišta nisu proslavila i nazaduju na najobuhvatnijoj ljestvici svjetskih sveučilišta. 

Times Higher Education (THE) ljestvica obuhvaća 1600 svjetskih sveučilišta u 99 zemalja, pri čemu su splitsko i zagrebačko sveučilište na njoj su rangirani između 1001. i 1200. mjesta, a Sveučilište u Rijeci nalazi se iza 1200. mjesta.

Prema podacima Sveučilišnog računskog centra (SRCE) na visoka učilišta u Hrvatskoj upisano je 1715 stranih studenata.

Tu je brojku Hini dostavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), a ona obuhvaća isključivo studente stranog državljanstva koji redovno upisuju i pohađaju fakultet u Hrvatskoj.

Ukupan broj studenata pada

Za njih nije evidentirana dolazna mobilnost na 114 visokih učilišta koja koriste Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), što se tumači kao da su studenti u Hrvatskoj, kazalo je Hini Srce.

Prethodne akademske godine, 2021./2022., bilo je 1427 takvih studenata, od kojih je 1311 imalo samo strano državljanstvo, dok ih je 116 imalo dvojno državljanstvo – uglavnom hrvatsko i još jedno. Tako se broj upisanih stranih studenata na hrvatskim sveučilištima u godinu dana povećao za 20 posto.

Što se tiče studenata u Hrvatskoj ukupno, u akademskoj godini 2020./2021. bilo ih je 161.077 – barem prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) koje obrađuje Agencija za znanost i visoko obrazovanje. To je najniži broj studenata još od 2013. kada ih je bilo 166.061, što znači da se studentska populacija tijekom sedam godina smanjila za tri posto.

Medicina najpopularnija

Na službenim stranicama MZO-a navedeno je 116 studijskih programa na engleskom jeziku. U to su uključeni programi državnih i privatnih sveučilišta i visokih učilišta. U Zagrebu je dostupno 67 takvih programa, u Splitu 20, u Rijeci 14, u Dubrovniku sedam te u Osijeku šest.

Na Medicinski fakultet u Splitu upisano je najviše stranih studenata u Hrvatskoj, njih 247, a iza njega slijede medicinski fakulteti u Rijeci, 219, i u Zagrebu, 186. Veterinarski fakultet u Zagrebu broji 148 aktivnih upisa.

Između 50 i 90 studenata upisano je na RIT Croatia u Dubrovniku, Medicinski fakultet u Osijeku i Ekonomski fakultet u Splitu, zagrebačko Sveučilište VERN i Visoko učilište Algebra te Zagrebačku škola ekonomije i managementa, s pravom javnosti i Stomatološki fakultet u Zagrebu.

Najbrojniji Nijemci i Francuzi

Nijemci su najbrojniji stranci na našim fakultetima. Njih 473 aktivno studira u Hrvatskoj, a slijede ih Francuzi i Slovenci sa 132 upisana studenta. To je gotovo polovica ukupnih stranih studenata na našim fakultetima. Uz njih su najbrojniji državljani Bosne i Hercegovine, njih 119, te Izraela, 93, i Crne Gore, 66. Od susjeda nam također dolazi i 37 studenata iz Srbije te njih 15 iz Mađarske.

Iz EU-a dolaze i 54 Talijana, 50 Španjolaca te 37 Norvežana, dok je po 30 upisanih studenata iz SAD-a i Velike Britanije te njih 22 iz Rusije.

“Teška prilagodba, profesori susretljivi”

Nepalac Rajesh Rimal nedavno je završio magisterij iz Automobilskog računarstva i komunikacija na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) u Osijeku. “Iskreno, nisam uopće razmišljao o studiranju u Hrvatskoj” priznao je Rajesh Hini.

Početni mu je plan bio nastaviti svoj studij strojarstva u inozemstvu. Iako je bio svjestan ranga hrvatskih sveučilišta, na dolazak ovdje odlučio se naišavši za vrijeme pandemije koronavirusa na FERIT-ov kolegij koji ga je zainteresirao. “Pretraživanje i proučavanje opsega ovog studija potaknuli su me da se prijavim”, dodaje Rajesh.

Kako ne govori hrvatski jezik, najveći mu je problem predstavljalo to što je većina dostupnih resursa za kolegije bila na hrvatskom – iako je smjer koji je studirao bio na engleskom jeziku. Prilagodba je bila teška, ali profesori su bili na raspolaganju te su ga motivirali i poticali. To mu je pomoglo da kolegije položi u roku i s dobrim ocjenama.

“Nije bila prvi izbor, ali nije ni skupa”

Hrvatska nije bila prvi izbor ni Brazilcu Nicholasu Andradeu Mulleru da Silvi, studentu Razvoja računalnih igra na Algebri.

Područje za koje se specijalizira nije česta pojava, ali našao ga je na Algebri, a za Hrvatsku se odlučio i jer je to unutar njegovih ekonomskih mogućnosti. “Nije skupo za one koji dolaze iz siromašnijih zemalja te da je dosta sigurna zemlja i nudi se mnogo studentskih poslova”, rekao je Hini Nicholas koji razmišlja i o upisivanju doktorata.

“Za Split sam znao od prije”

Za razliku od Rajesha i Nicholasa, Norvežanin Casper Venstad upisao je medicinu u Splitu jer je za Split znao od prije.

Kvote za upis na studijima medicine u Norveškoj dosta su male pa puno Norvežana medicinu studira vani. “Ugled splitskog sveučilišta raste iz godine u godinu”, kazao je Hini Casper objašnjavajući zašto je umjesto Norvežanima bliskijima Poljske, Češke i Mađarske odabrao baš hrvatsko sveučilište. “Uspoređujući iskustva s kolegama iz različitih sveučilišta i zemalja, spoznao sam da naše Sveučilište dobro stoji”, dodao je.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše

Objavljeno

-

By

Screenshot / X @severweatherEU

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.

Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.

Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša

Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.

U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.

Kad slijedi promjena vremena?

U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.

Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.

Nastavi čitati

Hrvatska

Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne

Objavljeno

-

By

Pixabay

Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.

Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.

To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.

Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.

Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.

Nastavi čitati

Hrvatska

DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka

Objavljeno

-

By

Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.

Delta Logistic International

Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.

Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.

Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.

Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama

Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.

Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.

Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna

Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.

General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu