Connect with us

Tech

Od danas u EU-u na snazi stroža pravila za Google, Facebook, Apple…

Objavljeno

-

Akt o digitalnim tržištima, koji bi trebao obuzdati dominantnu ulogu velikih internetskih platformi, stupa na snagu u utorak, a počet će se primjenjivati od početka svibnja 2023. godine.

Vijeće EU-a i Europski parlament postigli su dogovor o Aktu o digitalnim tržištima zajedno s Aktom o digitalnim uslugama u ožujku ove godine.

Riječ je o dvije važne uredbe kojima EU želi  nametnuti stroža pravila i veću odgovornost digitalnim platformami za koje tvrdi da su postale privatni regulatori.

Provedba Akta o digitalnim tržištima počinje za šest mjeseci.

Ključni pojam u Aktu je “nadzornik pristupa” digitalnom tržištu.

Nakon što se počne s primjenom Akta u svibnju sljedeće godine, potencijalni nadzornici pristupa koji dosegnu pragove utvrđene Aktom o digitalnim tržištima moraju obavijestiti Komisiju o svojim osnovnim uslugama platforme u roku od dva mjeseca, do 3. srpnja 2023.

Komisija zatim ima 45 radnih dana da procijeni je li predmetni poduzetnik dosegnuo te pragove i da mu utvrdi status nadzornika pristupa, najkasnije do 6. rujna sljedeće godine.

Pošto taj status bude utvrđen, nadzornici pristupa imat će šest mjeseci da ispune zahtjeve iz Akta o digitalnim tržištima, a najkasnije do 6. ožujka 2024.

Aktom su definirani kriteriji na temelju kojih će se određivati koje internetske platforme trebaju dobiti status nadzornika pristupa.

Riječ je o digitalnim platformama koje osiguravaju bitnu vezu između poslovnih korisnika i potrošača, a taj im položaj može omogućiti da preuzmu ulogu neke vrste zakonodavca, to jest da sami određuju pravila, zbog čega nastaju i uska grla u digitalnom gospodarstvu.

Kako bi se riješila ta pitanja, Aktom o digitalnim tržištima utvrđuje se niz obveza koje će oni morati poštovati te ponašanje koje će im biti zabranjeno.

Nadzornici pristupa u digitalnim svijetu predstavljaju ono što su u stvarnom svijetu ceste, mostovi, zračne luke.

Status nadzornika pristupa dobit će poduzeća koja upravljaju jednom ili više tzv. „osnovnih usluga platforme” navedenih u Aktu o digitalnim tržištima.

Riječ je o sljedećim uslugama: usluge internetskog posredovanja, npr. trgovine aplikacijama, internetske tražilice, usluge društvenih mreža, određene usluge slanja poruka, usluge platformi za razmjenu videozapisa, virtualni pomoćnici, internetski preglednici, usluge računalstva u oblaku, operativni sustavi, internetske platforme za trgovanje i usluge oglašavanja.

Tu je riječ uglavnom o američkim tehnološkim divovima poput Applea, Amazona, Googlea, Facebooka i Microsofta, koji su zbog svoga položaja na tržištu  praktički neizbježni.

Poduzeće će dobiti status nadzornika pristupa ako ima znatan utjecaj na unutarnje tržište, što znači ako ostvaruje godišnji prihod na razini Unije jednak ili veći od 7,5 milijardi eura tijekom svake od posljednje tri financijske godine ili ako je njegova prosječna tržišna kapitalizacija ili jednakovrijedna fer tržišna vrijednost iznosila najmanje 75 milijardi eura u posljednjoj financijskoj godini te ako pruža istu osnovnu uslugu platforme u najmanje trima državama članicama.

Potom, dobit će status nadzornika pristupa ako pruža osnovnu uslugu platforme koja je važna točka pristupa putem koje poslovni korisnici dolaze do krajnjih korisnika, odnosno ako pruža osnovnu uslugu platforme koja u posljednjoj financijskoj godini ima najmanje 45 milijuna mjesečno aktivnih krajnjih korisnika koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Uniji te najmanje 10.000 godišnje aktivnih poslovnih korisnika koji imaju poslovni nastan u Uniji.

U Aktu o digitalnim tržištima utvrđen je popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi koji će nadzornici pristupa morati primjenjivati u svakodnevnom poslovanju kako bi se osigurala pravednost i otvorenost digitalnih tržišta.

Prema Aktu o digitalnim tržištima nadzornici pristupa neće, između ostaloga, smjeti  povoljnije rangirati vlastite od sličnih proizvoda i usluga koje na njihovim platformama nude treće strane, sprječavati korisnike da izbrišu predinstalirani softver ili aplikaciju, kao ni pratiti krajnje korisnike izvan osnovne usluge platforme nadzornika pristupa u svrhu ciljanog oglašavanja ako nije dana stvarna privola.

Ako nadzornik pristupa primjenjuje prakse kao što su davanje prednosti vlastitim uslugama ili sprečavanje poslovnih korisnika njegovih usluga da dođu do potrošača, to može spriječiti tržišno natjecanje, što dovodi do manje inovacija, niže kvalitete i viših cijena.

Kad nadzornik pristupa provodi nepoštene prakse kao što su nametanje nepravednih uvjeta za pristup vlastitoj trgovini aplikacija ili sprečavanje instaliranja aplikacija iz drugih izvora, potrošači će vjerojatno morati platiti više, odnosno bit će zapravo lišeni onih pogodnosti koje bi imali od alternativnih usluga.

Akt o digitalnim tržištima provodit će se s pomoću nadzorne strukture u okviru koje će Komisija biti jedina zadužena za provedbu pravila – u tijesnoj suradnji s tijelima u državama članicama EU-a.

Komisija će moći izricati penale i novčane kazne u iznosu od najviše 10 posto globalnog prihoda poduzeća, a do 20 posto u slučaju ponovljenog kršenja pravila. U slučaju sustavnog kršenja pravila Komisija će moći odrediti mjere obvezne promjene ponašanja ili strukturne prilagodbe, potrebne za učinkovito pridržavanje obveza, uključujući zabranu daljnjih preuzimanja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Procurili brojevi skoro 500 milijuna korisnika WhatsAppa, među njima i hrvatski

Objavljeno

-

By

Na hakerskim forumima prodaju se informacije o skoro 500 milijuna korisnika WhatsAppa, što je oko četvrtine ukupnog broja korisnika. Konkretno je riječ o telefonskim brojevima, a prema sigurnosnim stručnjacima koji su imali priliku zaviriti u ukradene datoteke, čini se kako ti podaci nisu lažni, već je zaista riječ o pravim brojevima korisnika WhatsAppa.

Hakeri na tim bazama podataka žele zaraditi te ih prodaju na forumima pa tako za brojeve američkih korisnika traže 7 tisuća dolara, za korisnike u Velikoj Britaniji traže 2500 dolara itd., prenosi Zimo.hr.

U tim bazama nalaze se podaci korisnika iz 84 zemlje, a među njima nalaze se podaci i velikog broja hrvatskih korisnika. Naime, prema podacima koje možemo vidjeti na Cyber Newsu, hakeri su se dokopali više od 650 tisuća brojeva hrvatskih korisnika ove komunikacijske platforme.

Što se ostalih država tiče, najgore su prošli korisnici u Egiptu te se u bazi podataka nalaze podaci čak 45 milijuna telefonskih brojeva, zatim 35 milijuna korisnika iz Italije, 32 milijuna iz SAD-a, 29 milijuna iz Saudijske Arabije, 20 milijuna iz Francuske itd.

Iz Tech Radara su kontaktirali Metu i od njih zatražili komentar, no iz Zuckerbergove kompanije za sada šute tako da nije poznato jesu li svi objavljeni podaci, odnosno brojevi ispravni ili samo dio njih. U svakom slučaju, korisnicima se preporučuje oprez jer hakeri podatke o korisnicima mogu iskoristiti za phishing napade, slanje spam poruka, marketing ili prijevare.

Mjera predostrožnosti

Kao mjeru predostrožnosti, sigurnosni stručnjaci preporučuju da korisnici u postavkama pod opcijom privatnost namjeste da opcije “zadnje gledano i na mreži”, kao i “slika profila” i “opis” budu vidljivi samo kontaktima, a ne i osobama koje nisu na listi kontakata. Također, kao dodatni sigurnosni element, uvijek je poželjno omogućiti opciju dvostruke autentifikacije.

 
Nastavi čitati

Tech

Imate li instaliranu neku od ovih aplikacija, odmah je izbrišite

Objavljeno

-

By

Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na aplikacije za Android koje imaju jednu jedinu intenciju – na vama i vašem mobitelu žele zaraditi od klikanja na oglase.

Kako to obično bude, u moru dostupnih aplikacija koje će izvući punu snagu vašeg mobilnog ljubimca postoji i cijeli niz onih koje vam žele naštetiti. Stručnjaci McAfeeja sada upozoravaju na 16 aplikacija koje u pozadini njihovim vlasnicima donose zaradu od klikanja na oglase.

Odjel za kibernetičku sigurnost McAfeeja otkrio je zlonamjerni ‘kliker’ za oglase skriven u najmanje 13 aplikacija koje se pretvaraju da su korisni softveri, poput skenera QR koda, alata za putovanja itd. Iako nisu tako opasne kao drugi oblici zlonamjernog softvera koji će vam uzeti osobne podatke, ove aplikacije mogu biti gutači resursa, usporavajući performanse hardvera telefona i trošeći kapacitet baterije u potrazi za maksimiziranjem prihoda od oglasa, prenosi Tportal.

Sporne aplikacije prema stručnjacima McAfeeja su:

– BusanBus (com.kmshack.BusanBus)
– Currency Converter (com.smartwho.SmartCurrencyConverter)
– EzDica (com.joysoft.ezdica)
– EzNotes (com.meek.tingboard)

– Flashlight+ (com.candlencom.candleprotest)
– Flashlight+ (com.dev.imagevault)
– Flashlight+ (kr.caramel.flash_plus)
– High-Speed Camera (com.hantor.CozyCamera)

– Instagram Profile Downloader (com.schedulezero.instapp)
– Joycode (com.joysoft.barcode)
– K-Dictionary (com.joysoft.wordBook)
– Quick Note (com.movinapp.quicknote)

– Smart Task Manager (com.james.SmartTaskManager)

Za razliku od drugog zlonamjernog softvera, koji nastoji ukrasti vaše podatke ili prevariti vaš bankovni račun, kliker koji je McAfee pronašao koristi resurse vašeg Androida za pretraživanje oglasa kad god su problematične aplikacije otvorene u pozadini. Uglavnom, aplikacija u pozadini klika na reklame, a da vi to ne znate. Na taj način proizvođači aplikacija zarađuju prihod od oglasa nauštrb performansi i trajanja baterije vašeg telefona.

Što možete učiniti?

Za početak, provjerite nemate li neku od spomenutih aplikacija na uređaju. Iako ih je Google već izbacio iz dućana aplikacija Play Store, prema McAfeeju ostale su instalirane na milijunima uređaja diljem svijeta.

Više detalja na službenom blogu McAfeeja.

 
Nastavi čitati

Tech

Oprez! Ovo je devet načina na koje vam netko može hakirati WhatsApp

Objavljeno

-

By

WhatsApp kao jedan od najpopularnijih alata za komunikaciju stalno pazi na sigurnost svojih korisnika, no s druge strane i zlonamjernici stalno otkrivaju nove metode kako bi pokušali razbiti tu zaštitu.

End-to-end enkripcija dobro štiti pojedine razgovore između dvaju ili više osoba, no hakeri imaju razne metode krađe osobnih podataka i provale na ovu platformu, piše tportal.hr.

Udaljeno izvršavanje koda putem GIF-a

U listopadu 2019. sigurnosni stručnjaci tvrtke Awakened otkrili su ranjivost u WhatsAppu koja je hakerima omogućila preuzimanje kontrole nad aplikacijom pomoću GIF-a. Hack funkcionira tako da iskorištava način na koji WhatsApp obrađuje slike kada korisnik otvori prikaz galerije za slanje medijske datoteke.

Kada se to dogodi, aplikacija analizira GIF kako bi prikazala pregled datoteke. GIF datoteke su posebne jer imaju više kodiranih okvira, a to pojednostavljeno znači da se kod može sakriti unutar slike.

Kad bi haker korisniku poslao takav zlonamjerni GIF, mogao bi ugroziti cjelokupnu korisnikovu povijest razgovora. Hakeri bi mogli vidjeti kome je korisnik slao poruke i što su govorili. Također su mogli vidjeti korisničke datoteke, fotografije i videozapise poslane putem WhatsAppa.

Napad glasovnim pozivom

Ovaj oblik napada omogućio je hakerima pristup uređaju jednostavnim upućivanjem glasovnog poziva njihovoj meti. Čak i ako osoba nije odgovorila na poziv, napad bi i dalje mogao biti učinkovit, a meta možda nije ni svjesna da je zlonamjerni softver instaliran na njihov uređaj.

Ovo je funkcioniralo kroz metodu poznatu kao prekoračenje međuspremnika. Ovo je mjesto gdje napad namjerno stavlja toliko koda u mali međuspremnik da se ‘prelijeva’ i zapisuje kod na mjesto kojem ne bi trebao moći pristupiti.

Ovaj napad instalirao je stariji i dobro poznati špijunski softver pod nazivom Pegasus. To je hakerima omogućilo prikupljanje podataka o telefonskim pozivima, porukama, fotografijama i videu. Čak im je omogućio da aktiviraju kamere i mikrofone uređaja za snimanje.

Društveno projektirani napadi

Još jedan način na koji ste ranjivi na hakiranje vašeg WhatsAppa jesu tzv. društveno projektirani napadi koji iskorištavaju ljudsku psihologiju i ponašanje za krađu informacija ili širenje dezinformacija.

Sigurnosna tvrtka Check Point Research otkrila je jedan primjer ovog napada koji su nazvali FakesApp. To je ljudima omogućilo zlouporabu značajke citata u grupnom chatu i promjenu teksta odgovora druge osobe. U biti, hakeri bi mogli podmetnuti lažne izjave koje izgledaju kao da su od drugih legitimnih korisnika.

Napad kroz medijske datoteke

Ovakav oblik napada utječe i na WhatsApp i na Telegram. Napad iskorištava način na koji aplikacije primaju medijske datoteke poput fotografija ili videozapisa te kako zapisuju te datoteke u vanjsku pohranu uređaja.

Napad započinje instaliranjem zlonamjernog softvera skrivenog unutar naizgled bezopasne aplikacije. Takva aplikacija zatim može pratiti dolazne datoteke za Telegram ili WhatsApp. Kada dođe nova datoteka, zlonamjerni softver može zamijeniti pravu datoteku za lažnu.

Symantec, tvrtka koja je otkrila problem, sugerira da bi se mogao koristiti za prijevaru ili širenje lažnih vijesti.

Facebook bi mogao špijunirati razgovore na WhatsAppu

U službenoj objavi na blogu WhatsApp je naveo da zbog end-to-end enkripcije Facebook ne može čitati sadržaj WhatsAppa:

‘Kada vi i ljudi kojima šaljete poruke koristite najnoviju verziju WhatsAppa, vaše su poruke šifrirane prema zadanim postavkama, što znači da ste vi jedini ljudi koji ih mogu čitati. Ni WhatsApp, ni Facebook, niti bilo tko drugi ne može im pristupiti.’

Međutim, prema programeru Gregoriju Zanonu, to nije točno. Činjenica da WhatsApp koristi end-to-end enkripciju ne znači da su sve poruke privatne. Na operativnom sustavu kao što je iOS 8 i noviji aplikacije mogu pristupiti datotekama u ‘dijeljenom spremniku’.

Facebook i WhatsApp koriste isti zajednički spremnik na uređajima. Dok su chatovi šifrirani kada se pošalju, nisu nužno šifrirani na izvornom uređaju, a to znači da bi Facebook potencijalno mogao kopirati informacije s WhatsAppa.

Nema dokaza da je Facebook koristio zajedničke spremnike za pregled privatnih poruka preko WhatsAppa, no potencijal postoji.

Aplikacije ‘trećih strana’

Na tržištu se svako malo pojavi niz legalnih aplikacija koje se plaćaju, a koje postoje isključivo za hakiranje sigurnih sustava. Izuzetno je jednostavno izvršiti prikriveno hakiranje WhatsAppa ovom metodom.

Lažne aplikacije WhatsApp

Korištenje lažnih klonova web stranica za instaliranje zlonamjernog softvera stara je strategija hakiranja koju još uvijek provode kriminalci diljem svijeta.

Kako bi izvršio hakiranje WhatsAppa na vašem računu, napadač će prvo pokušati instalirati klon WhatsAppa, a koji bi mogao izgledati nevjerojatno slično originalnoj aplikaciji.

Uzmimo npr. slučaj prijevare nazvan WhatsApp Pink. Ovaj klon izvornog WhatsAppa tvrdi da mijenja standardnu zelenu WhatsAppovu pozadinu u ružičastu.

Evo kako to funkcionira: korisnik koji ništa ne sumnja dobiva poveznicu za preuzimanje aplikacije WhatsApp Pink za promjenu boje pozadine svoje aplikacije. Dodatak će vam doista promijeniti boju pozadine aplikacije u ružičastu, no čim instalirate aplikaciju, ona će početi prikupljati podatke ne samo s vašeg WhatsAppa, već i sa svega ostalog što je pohranjeno na vašem telefonu.

WhatsApp za web

WhatsApp Web je zgodan alat za osobe koje većinu dana provode na računalu. Omogućuje jednostavnost pristupa korisnicima te vas rješava stalnog uzimanja mobitela kako biste provjerili poruke. Veliki zaslon i tipkovnica također pružaju bolje korisničko iskustvo.

Koliko god praktična bila web verzija, lako se može koristiti za hakiranje vaših chatova. Ova opasnost javlja se kada koristite WhatsApp Web na tuđem računalu.

Dakle ako je vlasnik računala odabrao opciju ‘ostavi me prijavljenim’ tijekom prijave, tada će vaš WhatsApp račun ostati prijavljen čak i nakon što zatvorite preglednik. Vlasnik računala tada može pristupiti vašim podacima bez većih poteškoća.

Preuzimanje arhive razgovora

Ovaj oblik napada funkcionira ako vam zlonamjernik dođe u posjed mobitela.

Takvom hakeru ne treba puno vremena, samo nekoliko sekundi. Upravo toliko mu je dovoljno da izveze vaše poruke na mjesto kojem kasnije može pristupiti. To može biti bilo što – račun e-pošte, pohrana u oblaku ili čak aplikacija za razmjenu poruka.

Nakon što haker dobije pristup vašem telefonu, sve što treba učiniti je prijeći na određeni chat, kliknuti na opciju Export chat i odabrati lokaciju na koju želi premjestiti vašu povijest poruka. Najbolji način da se zaštitite je da svoj telefon uvijek držite podalje od nepoznatih ruku.

Što možete učiniti?

Najvažnije od svega je da iste sekunde kada se pojavi nadogradnja za aplikaciju WhatsApp odmah je preuzmete i instalirate. Ovim načinom zaštitit ćete se od većine propusta koje hakeri otkriju na WhatsAppu i pokušaju iskoristiti za krađu osobnih podataka.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu