Zadarska nadbiskupija i Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru danas su organizirali znanstveno-stručni skup “Ljubiti Crkvu – Sjećanje na zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđu, uz spomen 30. obljetnice njegove pastirske službe u Zadarskoj nadbiskupiji“. Skup je održan u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević, ustanovi u kojoj je mons. Prenđa dugi niz godina služio kao rektor, oblikujući naraštaje budućih svećenika i koji je, kako je na početku istaknuo fra Bojan Rizvan, utkao u ovaj dom duh tihe, ustrajne i odgovorne ljubavi prema Crkvi.

“Naslov skupa „Ljubiti Crkvu” sažima životni stav i biskupsko geslo mons. Ivana Prenđe: Crkvu ljubiti ne samo riječima, nego vjernošću; ne glasno, nego postojano; ne radi sebe, nego radi Krista i ljudi koji su povjereni”, istaknuo je fra Bojan dodavši da je mons. Prenđa svojim riječima i djelima bio “biskup po mjeri 2. Vatinaskog koncila”.

S osobitim poštovanjem nekadašnjeg nadbiskupa prisjetio se aktualni zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, koji je bio prefekt zadarskog sjemeništa u vrijeme kada je mons. Prenđa obnašao službu ravnatelja.

“Imao sam milost provesti ovdje pet godina, kao sjemeništarac i odgojitelj. Dok hodam hodnicima imam osjećaj da će se iznenada pojaviti i reći „O sinko, tu si“, ili se udariti rukom po čelu i reći „Za majku milu, što to radiš“. Kako nisam bio sportski tip i kao sjemeništarac uvijek bih zaostajao na igralištu za drugima, znao bi doći i reći „Sine, opet si zadnji“, prisjetio se nadbiskup Zgrablić svojih susreta s Prenđom.

“Njegova služba ostavila je dubok trag u Zadarskoj nadbiskupiji, osobito u vrijeme postkoncilskih kušnji, kada su mnogi napustili svećeničku službu, a svi sjemeništarci i bogoslovi sjemenište. U tom vremenu ostao je postojan u vjeri i vjeran svom svećeničkom pozivu, hrabro pronoseći ekumenizam. Iz ovog sjemeništa izašli su ne samo brojni svećenici, nego i mladići koji su postali odgovorni očevi, intelektualci i zauzeti vjernici-laici. U poratnim godinama s posebnom se predanošću posvetio obnovi razorenih crkava i kulturne baštine. Obnova nije bila samo materijalna, nego i duboko duhovna, znak nade i povjerenja u Božje vodstvo Crkve”, istaknuo je nadbiskup Zgrablić.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić osvrnuo se na moto nadbiskupa Prenđe „Ljubiti Crkvu“, koji se u životu mjesne Crkve nije odnosio samo na Crkvu kao na hijerarhijsku strukturu već ponajprije na zajednicu vjernika, a nakon završetka obrambenoga Domovinskog rata to je bilo posebno vidljivo kroz obnovu vidljivih sakralnih objekata, ali i duhovnu obnovu stanovništva ranjenog ratnim stradanjima i drugim problemima, od  vremena kada je bio koadjutor nadbiskupu M. Oblaku pa tijekom svoje službe ordinarija sve do svoje prerane smrti. Njegov put nastavili su i nasljednici, nadbiskupi Puljić i Zgrablić.

“Poznato je da se nadbiskup Prenđa zalagao za položaj zadarske mjesne Crkve u okviru Hrvatske biskupske konferencije kako bi se ona pozicionirala u svom nekadašnjem statusu. Iako ta nastojanja nisu uspjela, oni koji su to pomno proučavali bili su svjesni posebnog položaja Zadarske nadbiskupije te je ona, ako i nije postigla viši status, s pravom zadržala ovaj postojeći”, rekao je rektor Faričić.

Gradonačelnik Šime Erlić rekao je kako se nadbiskup Prenđa po završetku Domovinskog rata i slobode ostvarene uz velike žrtve morao suočiti s depriviranosti i deprimiranosti stanovništva koje je proživjelo prognaništvo, spaljena sela, mnoge ubijene, nestale…

“Bilo je to razdoblje izgradnje, ne samo materijalne, nego izgradnje duha, vjere da se može naprijed uz vjeru u Boga. U tom vremenu građene su ceste, dvorane, Pozdrav Suncu i Morske orgulje, Zadar i Zadarska županija se od devastiranog područja pretvaraju u prosperitetnu sredinu privlačnu za život. Jedan od najboljih primjera je njegov rodni Zemunik, koji je u ratu pretrpio strašna razaranja, a danas je to mjesto s puno mladih koji grade domove i zasnivaju obitelji. U tom našem razvoju on je imao svoju veliku zaslugu, neka nam njegov put bude inspiracija u radu”, poručio je Erlić.

Mladenaštvo i župnikovanje nadbiskupa Prenđe predstavio je katedralni župnik don Josip Radoica Pinčić, dok je o njegovom nadbiskupskom radu govorio don Zdenko Dundović. Prisjetio se nekoliko ovogodišnjih obljetnica, od 650. godišnjice dolaska nadbiskupa Dominika Epirota iz Drača, koji se posebice zauzeo za siromahe, preko 530. obljetnice smrti biskupa Mateja Valaressa, čiji je biskupski štap Prenđa nosio na svom ređenju za biskupa, do Vicka Zmajevića, koji je prije 300 godina doveo katoličko stanovništvo iz Albanije koje je bježalo pred Turcima u Zemunik, uz koji su vezani Prenđini korijeni, a kasnije se jedan dio preselio u Arbanase.

O njegovom pastoralnom radu, porukama vojsci, mladima, Caritasu i drugim temama iz života i djelovanja izlaganja su pripremili, između ostalih, nadbiskupi Puljić i Zgrablić, general Mladen Fuzul, Marinko Duvnjak, Elvis Ražov, Ariana Mračić, Ante Sorić, Radomir Jurić, Srećko Petrov, Marijana Mohorić, Bojan Rizvan, Ines Grbić, Šime Ćurko i Ivica Jurišić. Među nazočnima su bili šibenski biskup Tomislav Rogić, predsjednica Županijske skupštine Zadarske županije Ingrid Melada, pročelnik Službe ureda župana Šime Sikirić te članovi obitelji blagopokojnog nadbiskupa.

Prvog petka u mjesecu veljači obilježavamo Dan crvenih haljina – dan posvećen podizanju svijesti o mogućnostima sprječavanja moždanog udara kod žena te skretanju pažnje na posljedice zanemarivanja simptoma i potrebu promjene stila života.

U Hrvatskoj je, baš kao i u Europi i svijetu, moždani udar među pet najčešćih uzroka smrti. Prema posljednjim analiziranim podacima HZJZ-a iz 2023. godine, cerebrovaskularne bolesti su pale na četvrto mjesto kao uzrok svih smrti u Hrvatskoj, s udjelom od 6,3 %. Još 2018. godine su bile na drugom mjestu, s udjelom od 11,6 % u ukupnoj smrtnosti; među muškarcima odnijele su tada 9,9 %, a među ženama čak 13,3 % života.

Na Odjelu za neurologiju Opće bolnice Zadar tijekom 2025. godine liječeno je 370 pacijenata s moždanim udarom, od toga 166 su bile žene (45 %). Najmlađoj je pacijentici bilo tek 27 godina. Većina pacijentica, njih 85 %, kod otpusta su bile u poboljšanom stanju, 12 % je umrlo, a 3 % žena je bilo u nepromijenjenom stanju.

“Moždani udar u žena je nedovoljno prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen. Posebno ugrožena skupina žena su one u menopauzi. Dakle, kod žena fertilne dobi rizik od nastanka moždanog udara je niži. Važno je na vrijeme prepoznati simptome moždanog udara. Kod muškaraca i žena oni su slični, kao npr. iznenadna slabost jedne strane lica, jedne strane tijela, iznenadne smetnje govora i govornog razumijevanja, iznenadne smetnje osjeta obično jedne strane tijela, iznenadni nastup smetnji vida, iznenadne smetnje hoda, ravnoteže, iznenadna vrtoglavica, iznenadna jaka glavobolja praćena mučninom, povraćanjem i promjenom stanja svijesti. U slučaju takvih simptoma potrebno je što prije javiti se svom liječniku, na HMP ili na OHBP. Ovisno o vrsti moždanog udara pristupa se daljnjem liječenju, a ovisno o težini moždanog udara i popratnim komorbiditetima, kao i mogućim komplikacijama koje se mogu očekivati, ovisi oporavak pacijenta”, kazala je Nikolina Narančić Knez, dr.med., v.d. voditeljice Odjela za neurologiju Opće bolnice Zadar.

Prevencija je ključ ranog djelovanja protiv moždanog udara. “Potrebno je na vrijeme prepoznati i liječiti povišeni krvni tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi i fibrilaciju atrija. Preporučuje se održavati normalnu tjelesnu težinu, redovito biti fizički aktivan, zdravo se hraniti, ne pušiti i ograničiti konzumaciju alkohola. Postoje još i čimbenici moždanog udara na koje ne možemo utjecati, a to su dob, spol i genetika (obiteljska sklonost)”, zaključuje dr.Narančić Knez.

Dan posvećen podizanju svijesti o sprječavanju moždanog udara kod žena povezan je sa simbolom crvene haljine koja ističe ženu kao središte poruke, dok crvena boja snažno naglašava važnost očuvanja zdravlja i upozorava na ozbiljnost ove zdravstvene prijetnje.

U 2026. godini Grad Zadar ulazi u fazu konkretne provedbe integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU).

U ovoj godini kreće implementacija nekoliko ITU projekata koji predstavljaju temelj za dugoročni održivi razvoj grada i šireg urbanog područja, s naglaskom na unaprjeđenje javne infrastrukture, jačanje društvene kohezije, očuvanje kulturne baštine, razvoj održive mobilnosti i turističku valorizaciju prostora.

U procesu pripreme i objave ITU poziva za izravne dodjele strateškim projektima nalazi trenutačno se nalazi šest projekata.

“Tijekom ove godine, u proračunu Grada Zadra od ITU projekata vrijednosno najznačajniji projekt odnosi se na projekt “Modernizacije sportske infrastrukture UP Zadar – SPORT UPBUILD” koji će u sljedeće tri godine unaprijediti i modernizirati sportsku infrastrukturu na području Grada Zadra i partnerskih jedinica lokalne samouprave – općina Bibinje, Poličnik i Škabrnja”, kazala je Stefani Mikulec Perković”, pročelnica UO za EU fondove. 

Uz izgradnju olimpijskog bazena na ŠC Višnjik, planirani su i ugovaranje i izvedba radova uređenja dijagnostičkog centra za sportaše te njegovo opremanje, kao i ugovaranje izvođača radova za izgradnju tribina bazena (po ishođenju građevinske dozvole). Tijekom ove godine planiran je postupak nabave za rekonstrukciju ili izgradnju četiri kvartovska igrališta i/ili vježbališta koji obuhvaćaju MO Arbanasi, MO Bili Brig, MO Novi Bokanjac i MO Puntamika. Za preostala planirana igrališta slijedi priprema projektno-tehničke dokumentacije, sve u suradnji s Upravnim odjelom za kulturu i sport.

Unutar projekta obuhvaćene su i Općina Bibinje (izgradnja i uređenje SC Franko Lisica te igrališta u Sportskom centru Režani), Općina Škabrnja (sportsko i dječje igralište) te Općina Poličnik (rekonstrukcija Sportskog centra NK Dragovoljac s izgradnjom dvorane za boćanje). Ukupna vrijednost projekta iznosi 8,2 milijuna eura.

Sustav javnih bicikala i biciklističke infrastrukture

Za projekt “Razvoj sustava javnih bicikala i biciklističke infrastrukture – BIKE UP!” u 2026. godini provest će se postupci javnih nabava za proširenje sustava javnih bicikala za dodatnih 17 stanica s električnim biciklima te rekonstrukciju ili uređenje minimalno sedam kilometara biciklističke infrastrukture na prometnicama Grada Zadra. 

Uz Grad Zadar u projektu sudjeluju i partneri – Grad Nin i općine Novigrad, Poličnik, Posedarje i Preko u kojima se sustav javnih bicikala teritorijalno širi na sastavnice Urbanog područja Zadar. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4,3 milijuna eura. 

Sveučilišni centar – Citadela Nova

“Jedan od najznačajnijih projekata za koji je planirano ugovaranje i početak provedbe tijekom 2026. godine, čiji je korisnik Sveučilište u Zadru, jest i projekt “Rekonstrukcije kompleksa stare Tehničke škole – faza II”, odnosno Sveučilišni centar – Citadela Nova. Projekt će obuhvatiti rekonstrukciju i dogradnju radioničkog dijela nekadašnje Tehničke škole u svrhu stvaranja modernog sveučilišnog prostora. Projekt uključuje uklanjanje postojećih derutnih prizemnih građevina te izgradnju višeetažnog objekta, uvažavajući konzervatorske smjernice budući da se lokacija nalazi unutar zaštićene UNESCO zone fortifikacijskog sustava Zadra, ističe Mikulec Perković te dodaje da će se provedbom projekta osigurati radni prostor za Centar za znanost, projekte i transfer tehnologija te Centar za strane jezike. 

Povećat će se i dostupnost prostora za interdisciplinarna istraživanja, međunarodnu suradnju i obrazovne i projektne aktivnosti i programe, istovremeno doprinoseći oživljavanju povijesne jezgre grada kroz integraciju Sveučilišta u urbani prostor. Projekt je vrijedan 12 milijuna eura

Izgradnja društvenog doma u Gorici u Općini Sukošan, te rekonstrukcije Društvenih domova u Poljicima u Općini Vrsi i Zemuniku Gornjem realizirat će se kroz “COMMUNITY UPGROW! – Povećanje uključivosti i demografska obnova stanovništva kroz razvoj višenamjenske infrastrukture UP Zadar”. Projekt je vrijedan 1,9 milijuna eura.

Projekt “CULTURE UPLIFT! – Revitalizacija kulturne baštine urbanog područja Zadar” vrijedan je 6,3 milijuna eura, a obuhvaća obnovu tvrđave Fortica s popločenjem povijesne jezgre Novigrada, revitalizaciju tvrđave sv. Mihovil u Općini Preko, Ribarsku baštinu mjesta Kali i obnovu Trga Sv. Frane u Zadru.

Projekt “Razvoj posjetiteljske i turističke infrastrukture u Urbanom području Zadar” u završnoj je fazi pripreme dokumentacije projektnog prijedloga. Ovaj projekt uključuje Centar za posjetitelje – Wings for Natura u Ninu, izgradnju ornitološke šetnice sv. Duh u Općini Posedarje te Turističko informativni Centar u Općini Ražanac. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3,8 milijuna eura.

U procesu pripreme i objave ITU poziva za izravne dodjele strateškim projektima preostala su još tri projekta. Očekuje se da će proces prijave na ITU poziv biti dovršen do kraja ove godine.