Connect with us

magazin

POČINJE ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA Evo kako to utječe na organizam…

Objavljeno

-

Izvor: Pexels / Anastasiya Vragova/Ilustracija

Da bismo se prilagodili godišnjem dobu i da bismo uskladili organizam s vanjskim promjenama, pomicanje sata dvaput godišnje čini se kao dobra ideja. No, stručnjaci koji se bave zdravstvenim čimbenicima spavanja nisu toliko sigurni da je to najbolji razlog pomicanja sata ističući razne zdravstvene posljedice kao glavni problem ove prakse.

Pomicanje sata – zimsko računanje vremena

Iako se već neko vrijeme vode rasprave o ukidanju ovih vremenskih promjena, još uvijek nismo došli do najpametnijeg zaključka. Naime, stručnjaci su posebno zabrinuti za mijenjanje sata u ožujku s obzirom na to da organizam tada gubi jedan sat sna što može biti priličan zdravstveni šok, posebno za osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti, piše Centar zdravlja.

Međutim, čini se da je pomicanje satova i u jesen također problematično. Studije su pokazale da postoji porast depresije, tjeskobe, ali i suicidalnih misli kada dolazi do ovih vremenskih promjena.

U danima i tjednima nakon pomicanja sata istraživači su primijetili porast prometnih nesreća i srčanih udara, posebno među starijima i onima koji boluju od nekih kroničnih bolesti.

Važno je napomenuti da ove promjene nisu uzrok problema s mentalnim zdravljem, ali mogu pogoršati postojeće poteškoće. Pojedincima koji su osjetljiviji na depresivne i anksiozne okidače ova promjena može teško pasti, uzevši u obzir i okolišne čimbenike. Također, može pridonijeti razvoju sezonskog afektivnog poremećaja.

Poremećaji spavanja i raspoloženja su najčešće izraženi tijekom dana u godini kada se pomiče sat, a povezani su s ranijim zalaskom sunca, manjkom dnevne svjetlosti i nedostatkom aktivnosti na otvorenom uzimajući u obzir da sunčeva svjetlost dokazano potiče lučenje neurotransmitera koji popravljaju i stabiliziraju raspoloženje.

Najveći problem

Uz sve navedene faktore koji mogu stvarati poteškoće, pomicanje sata najveći je problem zato što remeti prirodni cirkadijalni ritam osobe, tj. osnovne funkcije tijela koje se odvijaju u 24-satnom ciklusu spavanja i budnosti i koje utječu na to kada se osjećamo umorno, kada zaspimo i kada se budimo.

No, i dalje je gore kada gubimo sat spavanja, a ne kada ga dobivamo, kao što je slučaj tijekom jeseni.

Iako je u pitanju samo jedan sat promjene, može imati značajan utjecaj na raspoloženje i povećati tjeskobna i depresivna stanja. Pritom može značajno oslabiti kognitivne funkcije, smanjiti pažnju i koncentraciju te utjecati na poteškoće s rasuđivanjem i donošenjem odluka.

Problem koji se također događa je raniji zalazak sunca, što za većinu radnog naroda (čije je osmosatno radno vrijeme najčešće gotovo tek oko 17 sati) znači da će sunce već nestati kada završe s radnim vremenom.

Kako se pripremiti za pomicanje sata?

Imajući na umu probleme koji se mogu pojaviti zbog pomicanja sata, organizam je moguće pripremiti da što manje osjeti razliku koja će se dogoditi.

Usklađivanje unutarnjeg ritma spavanja s vanjskim svjetlosnim faktorima je proces koji uvelike ovisi o našim dnevnim životnim navikama i načinu života.

Raniji odlazak na spavanje i postepeno ranije buđenje također može olakšati prijelaz na zimsko računanje vremena i tako prilagoditi prirodni unutarnji ciklus spavanja i budnosti.

Za sve one koji osjećaju da ih promjena vremena značajnije pogađa, preporučuje se izbjegavanje vožnje rano ujutro, kako bi se smanjio broj prometnih nesreća, i korištenje javnog prijevoza.

Prilagođavanje rasporeda spavanja nekoliko dana ranije i provođenje jutarnjih razdoblja na otvorenom, kako bi se nadoknadila dnevna svjetlost, su samo neki od načina kojima se mogu nadoknaditi gubici u kasnim popodnevnim satima zbog ranijih zalazaka sunca.

Također je preporuka izbjegavanje kofeinskih napitaka najmanje 6 do 8 sati prije odlaska na spavanje, kao i smanjenje provođenja vremena ispred ekrana minimalno 2 do 3 sata prije odlaska na spavanje.

Fizička aktivnost je također veliki benefit za ovakve promjene. Redovita tjelovježba snažno djeluje protiv depresivnih raspoloženja, a svakodnevno kretanje (barem 30 minuta dnevno) je već dovoljno da se osjeti značajna razlika.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

LJETNO RAČUNANJE VREMENA: Neurologinja objasnila zašto je to opasno po zdravlje

Objavljeno

-

By

Noćas nam slijedi pomicanje sata jedan sat unaprijed, što znači da će uslijediti salva medijskih tekstova o poremećajima dnevnih rutina zbog mijenjanja sata.

Gotovo jedna trećina Amerikanaca kaže da se ne vesele pomicanjima sata dvaput godišnje, a gotovo dvije trećine željele bi da se s tom praksom u potpunosti prestane. Nešto više od petine, 21 posto, kaže da nije sigurno, a tek 16 posto ispitanih ne vidi potrebe za ukidanjem prakse pomicanja sata, piše The Conversation.

Ipak, posljedice pomicanja sata nisu tek trivijalna neugodnost. Istraživači otkrivaju da pomicanje sata unaprijed u ožujku ima veze s ozbiljnim negativnim posljedicama po zdravlje, uključujući porast slučajeva srčanih udara, ali i nedostatak sna u tinejdžera. Jesensko pomicanje sata nije povezano s ovim posljedicama, zaključila je profesorica neurologije i pedijatrije na sveučilištu Vanderbilt, Beth Ann Malow, autorica studije iz 2020. godine.

“Proučavam pozitivne i negativne strane ovih rituala već pet godina. Postalo je jasno i meni i mnogim mojim kolegama da je tranzicija na novo računanje vremena svakog proljeća odmah izaziva negativne posljedice po zdravlje koje traju gotovo čitavih osam mjeseci trajanja ljetnog računanja vremena.

Jaki argumenti za zimsko računanje vremena

Amerikanci su podijeljeni oko toga preferiraju li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena.

Ipak, te dvije promjene – koliko god nagle bile – nisu jednake. Zimsko računanje vremena najbliže je prirodnom svjetlu, kada je sunce u podne direktno iznad nas. Za razliku od toga, za vrijeme ljetnog računanja vremena prirodno svjetlo pojavljuje se jedan sat kasnije ujutro i nestaje sat kasnije uvečer.

Jutarnje svjetlo ključno je za prirodni ritam tijela – ono nas budi i pojačava osjećaj razbuđenosti. Jutarnje svjetlo također poboljšava raspoloženje.

Iako još ne znamo zašto svjetlost ima takav utjecaj na naše raspoloženje, nagađa se da se radi o efektu svjetla na povećanje razine kortizola u organizmu. Kortizol je hormon koji regulira odgovor na stres ili utjecaj svjetla na amigdalu, dio našeg mozga zadužen za emocije.

Tinejdžeri su često zbog škole, aktivnosti i društvenog života kronično neispavani. Većina djece stiže na nastavu u osam ujutro ili čak ranije. To znači da tijekom ljetnog računanja vremena mnogi mladi ljudi ustaju ili putuju u školu u mraku.

Dokazi upućuju na to da je bolja ideja tijekom cijele godine usvojiti zimsko računanje vremena. Američka liječnička udruga upravo na to je nedavno i pozvala, a prošle godine je Meksiko usvojio trajno zimsko računanje vremena, pozivajući se na benefite za zdravlje, produktivnost i razine energije.

Najveća prednost ljetnog računanja vremena je da ono pruža dodatni sat svjetlosti kasno poslijepodne ili navečer, ovisno o dobu godine. Ipak, izloženost svjetlu kasnije uvečer ima svoju cijenu. Ono odgađa otpuštanje melatonina iz mozga. Melatonin je hormon koji izaziva umor, a odgoda njegovog otpuštanja loše utječe na naše spavanje.

Mozak u pubertetu također melatonin ispušta kasnije uvečer, što znači da su tinejdžeri posebno ranjivi na probleme sa spavanjem u ovo doba godine. Vrijeme otpuštanja melatonina stabilizira se tek u dvadesetim godinama.

Efekt zapadne strane

Geografija također može utjecati na to kakve posljedice ostavlja ljetno računanje vremena na ljude. Jedna studija je pokazala da oni koji žive na zapadnoj strani neke vremenske zone, kojima svjetlost dolazi kasnije ujutro i kasnije uvečer, manje spavaju od onih ljudi koji žive na istočnom dijelu neke vremenske zone.

Studija je otkrila da ljudi koji žive na zapadnoj strani vremenskih zona više pate od pretilosti, dijabetesa, srčanih bolesti i raka dojke, ali i slabijih financija i većih troškova zdravstvene skrbi. Druga istraživanja otkrila su da su stope obolijevanja od nekih vrsta tumora više na zapadnim stranama vremenskih zona.

Znanstvenici vjeruju da su ti zdravstveni problemi rezultat kombinacije kronične neispavanosti i cikardijske neusklađenosti. Cikardijska neusklađenost odnosi se na nepodudaranje našeg biološkog ritma s vanjskim svijetom. Drugim riječima, vrijeme odlaska na posao, školu i vrijeme spavanja temelji se na satu, a ne na izlasku ili zalasku sunca.

 
Nastavi čitati

magazin

(FOTOGALERIJA) Subotnja špica by Saša Čuka

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

magazin

Tri savjeta koji će vam olakšati prelazak na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Pomicanjem kazaljke za jedan sat unaprijed još jednom ćemo prijeći na ljetno računanje vremena.

Prijelaz s jednog načina računanja vremena na drugo izaziva kod mnogih probleme u spavanju, ali onda posljedično i svakodnevnom obavljanju dnevnih obaveza.

“Nakon promjene vremena, buđenje može biti teško – osobito za djecu i tinejdžere”, rekla je Jennifer Martin, licencirana klinička psihologinja i predsjednica Američkog društva za medicinu spavanja (AASM), piše CBS News.

“Planiranje unaprijed i prilagodba rasporeda spavanja prije prelaska na ljetno računanje vremena može pomoći vašem tijelu da se prilagodi i smanji negativne učinke te promjene”, dodala je.

AASM je izdvojio tri savjeta koji vam mogu olakšati taj prelazak.

1. Držite se rasporeda

“Često mislimo da su rutine odlaska na spavanje za malu djecu, ali rekla bih da je ovom tjednu više nego bilo kojem drugom prioritet ta rutina odlaska na spavanje”, izjavila je dr. Erin Flynn-Evans, stručnjakinja za spavanje i konzultant AASM-a.

“Naša tijela će nakon ovoga htjeti spavati kasnije u odnosu na sat pa ako ne odemo u krevet dovoljno rano da bismo mogli spavati cijelu noć, samo ćemo biti kronično nenaspavani”, dodaje Flynn-Evans.

2. Koristite snagu svjetla

Izloženost svjetlu pomaže regulirati san i budnost.

“Svjetlost je ono što govori našem tjelesnom satu ili cirkadijalnom ritmu koliko je sati”, objašnjava Flynn-Evans.

Savjetuje se tako da ostavite zavjese otvorene kako bi ujutro prirodno jutarnje svjetlo imali slobodan prolaz.

“Dakle, maksimiziranjem jutarnjeg i minimaliziranjem večernjeg svjetla trebali biste pomoći svom unutarnjem satu da se bolje prilagodi ovom poremećaju koji si namećemo dva puta godišnje”, rekla je.

3. Ranija prilagodba

Kako bismo smanjili umor i pospanost oko proljetne promjene vremena, AASM savjetuje spavanje najmanje sedam sati svake noći prije i nakon što pomaknemo satove unaprijed.

Osim toga, savjetuje se da postepeno pomičete vrijeme spavanja i buđenja 15 do 20 minuta ranije nekoliko noći prije samog prelaska.

U skladu s tim, uskladite i vrijeme uobičajenih dnevnih rutina koji vašem tijelu služe kao vremenski znakovi, primjerice vrijeme obroka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu