Hrvatska
Ministar Primorac: “Vjerujemo da Hrvatska neće u recesiju”
Može li se inflacija zauzdati i istodobno, unatoč usporavanju gospodarskog rasta, izbjeći globalna recesija, ključno je pitanje o kojem se razgovara i na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke. Inflacija je i u Hrvatskoj dosegnula rekordnu razinu. Na pitanje hoće li se rast cijena napokon zaustaviti, odgovarao je sinoć ministar financija Marko Primorac.
Upitan ima li Vlada, kada je riječ o inflaciji, asa u rukavu, osim paketa mjera koje su već objavljene, Primorac je rekao da su se inflatorni pritisci povećali i u proteklom mjesecu, što naravno, ne veseli.
“To nije nešto što nas veseli. Inflatorni pritisci općenito su u svijetu rasli i to smo mogli čuti na nekoliko sastanaka na kojima smo bili i s predstavnicima Svjetske banke i MMF-a. Činjenica je da, ako govorimo o sljedećoj godini, mi nemamo baš razloga za optimizam, kako u pogledu gospodarskog rasta gdje se očekuje značajno usporavanje, pa se čak predviđa da će jedna trećina država završiti u recesiji. Činjenica je isto tako da ukoliko naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri završe u recesiji, a to se može na neki način iščitati iz podataka, Hrvatska tu neće moći biti imuna, rekao je Primorac o rastu inflacije”, rekao je za HRT.
“Što se tiče paketa mjera, očekujemo kako se približavamo kraju godine, značajnije usporavanje inflacije. Dio mjera stupio je na snagu u listopadu, tako da očekujemo da će se inflacija prema kraju godine smanjiti i nekakva prosječna stopa bi, prema našim ocjenama, trebala biti oko deset posto. Sljedeće godine trebala bi biti značajno manja”, rekao je ministar financija.
Ulazak Hrvatske u eurozonu i inflacija
“Sam ulazak u eurozonu ne bi trebao utjecati na povećanje troškova života. Posljednje države koje su pristupale eurozoni i preuzimale euro kao službenu valutu suočavale su se s inflacijom s tog naslova od otprilike od 0,2 do 0,4 posto. To nije ništa značajno. Inflacija kojoj trenutno svjedočimo nema apsolutno nikakve veze s uvođenjem eura. Pozitivni učinci i samog puta prema uvođenju eura značajni su i već su vidljivi, od podizanja kreditnog rejtinga, što će se svakako odraziti i na troškove zaduživanja, do pristupanja Hrvatske Europskom stabilizacijskom mehanizmu, i još je tu niz činjenica koje će se svakako pozitivno odraziti na hrvatsko gospodarstvo”, rekao je.
Primorac je komentirao činjenicu da MMF Hrvatskoj predviđa dobre rezultate rasta i u ovoj i u sljedećoj godini, ali i hoće li upasti u kategoriju “zemlje tehničke recesije” u idućoj godini.
“Mi očekujemo usporavanje gospodarske aktivnosti. U odnosu na projekcije MMF-a kada govorimo o sljedećoj godini mi smo tu nešto konzervativniji. Dakle, naša procjena stope rasta je 0,7%, što znači da očekujemo značajno usporavanje. Međutim, mislim da imamo dovoljno razloga za vjerovati da Hrvatska ipak neće ući u recesiju. Imamo značajna sredstva i iz EU-a i kroz provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodimo značajne reforme i investicije koje bi se svakako trebale pozitivno odraziti na gospodarski rast”, zaključio je ministar Primorac.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeCINAZ/SVEUČILIŠTE: U četvrtak komemoracija za prof. dr. sc. Zlatka Milišu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijePRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVečeras u katedrali Susret čitača iz zadarskih župa






