Može li se inflacija zauzdati i istodobno, unatoč usporavanju gospodarskog rasta, izbjeći globalna recesija, ključno je pitanje o kojem se razgovara i na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke. Inflacija je i u Hrvatskoj dosegnula rekordnu razinu. Na pitanje hoće li se rast cijena napokon zaustaviti, odgovarao je sinoć ministar financija Marko Primorac.

Upitan ima li Vlada, kada je riječ o inflaciji, asa u rukavu, osim paketa mjera koje su već objavljene, Primorac je rekao da su se inflatorni pritisci povećali i u proteklom mjesecu, što naravno, ne veseli.

“To nije nešto što nas veseli. Inflatorni pritisci općenito su u svijetu rasli i to smo mogli čuti na nekoliko sastanaka na kojima smo bili i s predstavnicima Svjetske banke i MMF-a. Činjenica je da, ako govorimo o sljedećoj godini, mi nemamo baš razloga za optimizam, kako u pogledu gospodarskog rasta gdje se očekuje značajno usporavanje, pa se čak predviđa da će jedna trećina država završiti u recesiji. Činjenica je isto tako da ukoliko naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri završe u recesiji, a to se može na neki način iščitati iz podataka, Hrvatska tu neće moći biti imuna, rekao je Primorac o rastu inflacije”, rekao je za HRT.

“Što se tiče paketa mjera,  očekujemo kako se približavamo kraju godine, značajnije usporavanje inflacije. Dio mjera stupio je na snagu u listopadu, tako da očekujemo da će se inflacija prema kraju godine smanjiti i nekakva prosječna stopa bi, prema našim ocjenama, trebala biti oko deset posto. Sljedeće godine trebala bi biti značajno manja”, rekao je ministar financija.

Ulazak Hrvatske u eurozonu i inflacija

“Sam ulazak u eurozonu ne bi trebao utjecati na povećanje troškova života. Posljednje države koje su pristupale eurozoni i preuzimale euro kao službenu valutu suočavale su se s inflacijom s tog naslova od otprilike od 0,2 do 0,4 posto. To nije ništa značajno. Inflacija kojoj trenutno svjedočimo nema apsolutno nikakve veze s uvođenjem eura. Pozitivni učinci i samog puta prema uvođenju eura značajni su i već su vidljivi, od podizanja kreditnog rejtinga, što će se svakako odraziti i na troškove zaduživanja, do pristupanja Hrvatske Europskom stabilizacijskom mehanizmu, i još je tu niz činjenica koje će se svakako pozitivno odraziti na hrvatsko gospodarstvo”, rekao je.

Primorac je komentirao činjenicu da MMF Hrvatskoj predviđa dobre rezultate rasta i u ovoj i u sljedećoj godini, ali i hoće li upasti u kategoriju “zemlje tehničke recesije” u idućoj godini.

“Mi očekujemo usporavanje gospodarske aktivnosti. U odnosu na projekcije MMF-a kada govorimo o sljedećoj godini mi smo tu nešto konzervativniji. Dakle, naša procjena stope rasta je 0,7%, što znači da očekujemo značajno usporavanje. Međutim, mislim da imamo dovoljno razloga za vjerovati da Hrvatska ipak neće ući u recesiju. Imamo značajna sredstva i iz EU-a i kroz provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodimo značajne reforme i investicije koje bi se svakako trebale pozitivno odraziti na gospodarski rast”, zaključio je ministar Primorac.