Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAKLJUČAK STUDIJE: Najbolje rješenje za povezivanje Pašmana i Ugljana s kopnom je most, ali problem su novci

Objavljeno

-

Zadarska je županija projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta, volja postoji, ali zasad se ne zna kako i od kuda bi se taj projekt financirao, rekli su Hini iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Iz ministarstva ističu kako je za projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom, 2021. godine izrađena studija predizvodljivosti s analizom troškova i koristi za projekt “Most kopno – otok Pašman s pristupnim cestama do mosta”. Studija je na temelju analize potražnje prometnog modela za glavni cilj imala odabir najbolje opcije za povezivanje otoka Pašmana i kopna.

Studijom je, navode iz ministarstva, kao najbolja opcija ocijenjena opcija izgradnje grednog mosta, koji bi se sastojao od dva dijela, prvoga koji bi išao od Pašmana do otočića Ričula, te od Ričula do kopna. Procijenjena vrijednost projekta iznosi gotovo 452 milijuna kuna.

Na kopnenoj strani most bi trebao biti povezan državnom cestom D8 s budućom obilaznicom Zadar – Pakoštane, a na samu obalu Pašmanskog kanala trasa izlazi na poziciji rta Tukljača.

Od kopna trasa ide prema otočiću Ričul udaljenom oko 400 metara od obale te se nastavlja prema Pašmanu prelazeći Pašmanski kanal u duljini od oko 1400 metara. Na samom otoku Pašmanu trasa se dalje, preko čvorišta, nastavlja do državne ceste D110 te se na taj način most spaja s glavnom prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.

Gradnja oko 3 godine

Ukupna duljina mosta bila bi 2203 i pol metara, a gradnja bi, prema projekcijama, trajala oko tri godine.

Usporedbe radi, nedavno otvoreni Pelješki most dug je nešto više od 2.400 metara, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 420 milijuna eura, što uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.

“Činjenica jest da je navedeni projekt Zadarska županija uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta i da se krenulo s izradom dokumentacije, međutim, želimo napomenuti kako je navedenu studiju predizvodljivosti potrebno detaljnije razraditi, osobito u pogledu pripreme tehničke dokumentacije, odnosno detaljnije razrade investicijskih i operativnih troškova”, kažu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Ističu i da za odabranu opciju treba utvrditi i budući izvor financiranja, s obzirom da ona nije prihvatljiva za sufinanciranje iz EU-ovih fondova, pa u tom kontekstu u ovom trenutku nisu u mogućnosti nešto više reći.

Inače, most Pašman – kopno, za koji je Općina Pašman dobila potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jedan je od najvažnijih projekata za otok Pašman, ali i Ugljan koji je manjim mostom spojen s Pašmanom.

Studiju predizvodljivosti financiralo je ministarstvo prometa sa 700.000 kuna, a izradila ju je međunarodna tvrtka Ernst & Young Savjetovanje.

Kinezi bili na Pašmanu, neki se boje preizgrađenosti

Zanimljivo je da su predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation, koja je u zadanom roku izgradila Pelješki most, svojevremeno posjetili općinu Pašman kako bi se upoznali s mogućnostima gradnje mosta koji bi povezao Pašman s kopnom.

Predstavnici kineske kompanije rekli su tada kako se most uz stručan i promišljen projekt može završiti relativno brzo.

Male dubine i jeftinija gradnja

Nije nevažno ni to što bi kamenito dno i pogodna dubina od oko 13 metara u prosjeku činile ovaj most znatno jeftinijim od Pelješkog.

Most bi, ako do njegove gradnje dođe, mogao zaustaviti depopulaciju na dva otoka, porasla bi cijena zemljišta, no pojedini se stanovnici boje da se ne dogodi scenarij preizgrađenog Vira, kojemu most nije donio puno toga dobroga u turističkom smislu.

Općina Pašman krenula je u projekt izgradnje mosta Pašman – kopno koji za sve otočane znači povećanje kvalitete životnog standarda kroz bolju povezanost s kopnom i značajnog pozitivnog utjecaja na gospodarstvo cijele općine, istaknuo je svojevremeno načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić, koji vjeruje da će se taj projekt uspješno ostvariti.

Za općinu Pašman to je strateški projekt čija bi realizacija pružila još bolje mogućnosti stanovnicima da ostanu živjeti u svom mjestu.

Most bi omogućio za ostanak stanovništva

Ćosić je nedavno kazao i da jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva, te da bi gradnja stalne poveznice dovela do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku.

Pašmanski most povezao bi, dakle, s kopnom i otok Ugljan budući da su Ugljan i Pašman, koji imaju zajedno oko 8.000 stanovnika, međusobno već povezani spomenutim mostom u Ždrelcu. Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koja je prije dvadesetak godina napravljena na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Načelnik općine Kukljica, jednog od turistički najrazvijenijih mjesta na Ugljanu, Marin Boško, ističe da je u njegovom mjestu više ljudi za gradnju mosta nego protiv nje.

“Više je pluseva za tu gradnju nego minusa”, rekao je Boško za Hinu. Ističe kako bi se povisile cijene zemljišta i nekretnina, te da bi se u nekom dugoročnom vremenu vjerojatno zaustavila depopulacija.

Kao glavni problem eventualne gradnje pašmanskog mosta ističe, međutim, infrastrukturu koja ne bi mogla podnijeti značajno više turista na otocima.

“Infrastruktura bi se morala pojačati na oba otoka – i na Pašmanu i na Ugljanu, a pritom mislim na vodnu infrastrukturu, kanalizaciju, bolje pristupne ceste”, kaže Boško, dodavši da bi pašmanski most donio mnogo dobrog i to ne samo turizmu, kojeg bi most dodatno razvio.

“Da imamo most u svakom bismo trenutku mogli do kopna, hitni slučajevi ne bi ovisili o trajektima, više ljudi s otoka mogli bi raditi na kopnu i svakodnevno lakše putovati”, zaključio je Boško.

Izvor: Radio Zadar

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. bodul

    26. rujna 2022. at 7:53

    Dužina Pelješkog mosta 1400 m ????????

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru 

Objavljeno

-

By

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak su održane dvije svečane promocije prvostupnika različitih struka. Promovirano je ukupno 147 studenata s odjela za anglistiku, arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, francuske i frankofonske studije, germanistiku, geografiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, rusistiku, sociologiju, hispanistiku i iberske studije, talijanistiku te s Teološko-katehetskog odjela.

Promotor i voditelj prve promocije bio je dr. sc. Ivan Magaš s Odjela za kroatistiku, a promovente su pozdravile pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc.  Adrijana Vidić i v. d. pročelnice Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak.

Pročelnica Vidić izrazila je zahvalnost majkama i očevima, bakama i djedovima, skrbnicima, cijelim obiteljima, presudnoj mreži podrške koja stoji iza svakog ulaska u učionicu.

– Hvala vam što ste nama, nastavnicima Sveučilišta u Zadru, povjerili obrazovanje onih koji su vam najvažniji. Nadamo se da vas nismo iznevjerili. Drage prvostupnice i prvostupnici, evo vas na novom osvojenom vrhu, najvišem dosad, no nikako ne i posljednjem. Sigurno nije bilo lako! Kontekst u kojem ste stasali neodoljivo podsjeća na onaj iz kletve „Dabogda živio u zanimljivim vremenima”. Previše je buke, skoro nimalo razboritosti, svijet uporno potpaljuju kojekakvi narcisi i koristoljupci. Mirne duše mogu reći da ste u tom i takvom svijetu vi eksces vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Riječi kojima bih vas generacijski opisala na osnovu vlastitog doživljaja su: izrazito solidarni, fantastični sugovornici, suludo kreativni, hrabri i otvoreni, neumorni volonteri, izvrsni čitatelji, mudre glave pune originalnih ideja, nježna bića, branitelji različitosti, zaštitnici slabijih, spontani, skromni, nehvalisavi, beskrajno simpatični i dobri ljudi. I, vjerovali ili ne – krajnje fokusirani iako svi kude upravo taj vaš fokus! No iz dana u dan svjedočim tome da ste itekako fokusirani na one stvari koje prepoznajete kao važne i zbog kojih onda bez problema mičete brda i planine, rekla je Vidić.

Ispričala se uime svoje generacije što svijet u kojem živimo nije učinila jednostavnijim, manje zagađenim mjestom.

– Danas ne govorim u imperativima da budete ovo ili da budete ono: držim da već jeste sve to što bih poželjela da budete i da na koncu bolje znate što s tim učiniti jer vidite dalje u budućnost od mene. Mogu samo podvući crtu i reći: itekako ima nade!, poručila im je.

Pročelnica Petešić Šušak izrazila je ponos što su upravo oni bili dio ovog Sveučilišta i akademske zajednice, a svaki njihov daljnji napredak bit će najveća nagrada njihovim predavačima.

– Budite svjesni da je obrazovanje trajan proces. Nastavite učiti, usavršavati se i preispitivati vlastite granice. Očekujemo od vas da budete stručni, odgovorni i etični u svome radu, ali i hrabri u zagovaranju znanja, istine i napretka, rekla je.

Promotor na drugoj promociji bio je izv. prof. dr. sc. Frano Vrančić s Odjela za francuske i frankofonske studije.

– Dragi diplomanti, zahvaljujem na ljubavi te intelektualnom i moralnom poštenju. Vaš integritet, ustrajnost i marljivost bit će i dalje naše najveće nadahnuće u istraživačko-nastavnom radu. Želim vam puno sreće u zauzimanju za istinske humanističke vrijednosti i u borbi za opće dobro. I ne zaboravite riječi osvjedočenog prijatelja baskijskog i hrvatskog naroda, francuskog romanopisca i nobelovca Françoisa Mauriaca, koji nas uči da čak i kad nečija domovina postane nepodnošljiva, jedina preostala mogućnost jest voljeti je u najfizičkijem smislu – u drveću, u obzoru, a posebice u kamenu. Ostanite neumorni zagovaratelji zadarskog sveučilišta, Grada Zadra i Zadarske županije u sredinama u kojima živite, poručio je prof. Vrančić.

U 12 sati promovirani su: Lana Begonja, Ariana Belec, Stela Bogičević, Anita Borovina Vranješ, Antea Bugarija, Petra Burmas, Nera Colić, Petra Čelan, Blanka Čirjak, Daria Dautović, Matej Dizdarević, Ivan Dragojević, Livia Drašković, Nikolina Dvekar, Lara Đuran, Kate Franin-Pečarica, Barbara Gašpar, Elizabeta Grubišić, Veronika Habijanec, Doroteja Ivanec, Elena Janković, Ana Jelić, Jana Kanjka, Marija Karninčić, Matej Kerman, Lucija Klun, Natalija Kolić, Patrik Koren, Biljana Kostić, Viktoria Kovač, Marin Lepur, Antea Maričić, Valentina Marjanović, Katarina Matešić, Petra Meštrović, Gabrijela Miletić Bulat, Maris Mimica, Leona Mladin, Ivona Obrovac, Marina Parčina, Roman Pavić, Aurora Pejin Santucho, Dina Pejković, Lucija Periš, Vanessa Petešić, Cvita Plenča, Karla Posavec, Matej Puljiz, Iva Radić, Ivona Ratković, Lucija Rožić, Monika Sabljić, Marta Santini, Luka Sminderovac, Katarina Sučić, Vinko Šeremet, Elena Šimunić, Magdalena Špoljarić, Karla Šupe, Karla Tadić, Maja Tieško, Nika Tolić, Luka Tomašević, Dora Ušić, Nina Vidović, Valentina Višić, Marta Vitković, Sara Vladić, Gloria Vukoša, Petra Zoričić, Tena Živčić.

U 14 sati promovirani su:  Marko Antonio Anić, Petra Aračić, Petra Bakić, Tena Balog, Ivana Barišić, Antea Batur, Antonio Brajičić, Martina Brkić, Paola Cesarić, Ana Ciglenec, Marija Čarija, Ivan Čerina, Paula Čižmek, Ana Čondrić, Mia Marija Ćurin, Margita Delač, Ramona Delija, Mia Dešpoja, Tea Domitrović, Marija Džimbeg, Šimun Đuka-Alemani, Ervina Flegar, Antonia Golec, Viktor Gregurović, Lea Gunjača, Matea Hendić, Ozren Hodalj, Marina Horvat, Željka Horvat, Lucija Hrehorović, Marko Huten, Hana Ivančić, Marija Jelić, Lea Jerončić, Tanja Jović, Klara Jurica, Jure Karaman, Agata Karan, Iva Kostelac, Barbara Krneta Ušalj, Matea Kutleša, Luka Malnar, Sara Mamić, Mihael Marić, Marino Marinović, Jura Mašić, Una Menićanin, Ivona Miletić, Luka Nekić, Miroslav Novak, Šimun Perković, Nika Petrak, Ante Petričević, Kristina Petrović, Ivan Pivčević, Slavica Pleić, Tesa Preglej, Nikolina Puškarić, Kristina Raič, Antonela Ramljak, Sara Ratković, Marija Rezo, Azra Ružić, Anđela Saratlija, Nicol Serdar, Hana Skroza, Samanta Slana, Mihael Srša Karlovčec, Josipa Stvorić, Josip Sučić, Karla Šargač, Laura Šebalj, Paula Šegvić, Monika Tadić, Lana Terlević, Mia Vladić.  

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 14. prosinca 2025.

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

od 7 do 21

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 13

Put Bokanjca 37 – od 7 do 21

KONZUM:

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Put Pudarice 34 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

A. Starčevića 5a – od 7 do 20

Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Stjepana Radića 26 – od 7 do 21

RIBOLA

Vukovarska ulica 6a – 7:00-21:00

Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00

Ulica Krste Odaka 5a – 7:00-21:00

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

od 7 do 20

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KULTURA NAS POVEZUJE / Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar obilježava 20. rođendan

Objavljeno

-

By

Božićni blagdani u Slovenskom kulturnom društvu Lipa Zadar na dosad najsadržajniji način  obilježavaju se promocijom Monografije SKD Lipa Zadar – prilikom 20. godina neprekidnog djelovanja društva. Autorice su dr. Barbara Riman i dr. Kristina Riman. 

Prigodnim programom obilježava se i Međunarodni dan ljudskih prava i to u restoranu GALIJA – Borik, ponedjeljak 15. prosinca  2025. u 17:30 sati.

KULTURNI PROGRAM: Glazbena skupina Ivan Harej i Zdenka Kallan Verbanac iz Slovenskog doma Bazovica Rijeka; polaznici dopunske nastave slovenskog jezika – odrasli i skupina djevojčica recitacije prigodnih pjesama.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu