Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAKLJUČAK STUDIJE: Najbolje rješenje za povezivanje Pašmana i Ugljana s kopnom je most, ali problem su novci

Objavljeno

-

Zadarska je županija projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta, volja postoji, ali zasad se ne zna kako i od kuda bi se taj projekt financirao, rekli su Hini iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Iz ministarstva ističu kako je za projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom, 2021. godine izrađena studija predizvodljivosti s analizom troškova i koristi za projekt “Most kopno – otok Pašman s pristupnim cestama do mosta”. Studija je na temelju analize potražnje prometnog modela za glavni cilj imala odabir najbolje opcije za povezivanje otoka Pašmana i kopna.

Studijom je, navode iz ministarstva, kao najbolja opcija ocijenjena opcija izgradnje grednog mosta, koji bi se sastojao od dva dijela, prvoga koji bi išao od Pašmana do otočića Ričula, te od Ričula do kopna. Procijenjena vrijednost projekta iznosi gotovo 452 milijuna kuna.

Na kopnenoj strani most bi trebao biti povezan državnom cestom D8 s budućom obilaznicom Zadar – Pakoštane, a na samu obalu Pašmanskog kanala trasa izlazi na poziciji rta Tukljača.

Od kopna trasa ide prema otočiću Ričul udaljenom oko 400 metara od obale te se nastavlja prema Pašmanu prelazeći Pašmanski kanal u duljini od oko 1400 metara. Na samom otoku Pašmanu trasa se dalje, preko čvorišta, nastavlja do državne ceste D110 te se na taj način most spaja s glavnom prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.

Gradnja oko 3 godine

Ukupna duljina mosta bila bi 2203 i pol metara, a gradnja bi, prema projekcijama, trajala oko tri godine.

Usporedbe radi, nedavno otvoreni Pelješki most dug je nešto više od 2.400 metara, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 420 milijuna eura, što uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.

“Činjenica jest da je navedeni projekt Zadarska županija uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta i da se krenulo s izradom dokumentacije, međutim, želimo napomenuti kako je navedenu studiju predizvodljivosti potrebno detaljnije razraditi, osobito u pogledu pripreme tehničke dokumentacije, odnosno detaljnije razrade investicijskih i operativnih troškova”, kažu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Ističu i da za odabranu opciju treba utvrditi i budući izvor financiranja, s obzirom da ona nije prihvatljiva za sufinanciranje iz EU-ovih fondova, pa u tom kontekstu u ovom trenutku nisu u mogućnosti nešto više reći.

Inače, most Pašman – kopno, za koji je Općina Pašman dobila potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jedan je od najvažnijih projekata za otok Pašman, ali i Ugljan koji je manjim mostom spojen s Pašmanom.

Studiju predizvodljivosti financiralo je ministarstvo prometa sa 700.000 kuna, a izradila ju je međunarodna tvrtka Ernst & Young Savjetovanje.

Kinezi bili na Pašmanu, neki se boje preizgrađenosti

Zanimljivo je da su predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation, koja je u zadanom roku izgradila Pelješki most, svojevremeno posjetili općinu Pašman kako bi se upoznali s mogućnostima gradnje mosta koji bi povezao Pašman s kopnom.

Predstavnici kineske kompanije rekli su tada kako se most uz stručan i promišljen projekt može završiti relativno brzo.

Male dubine i jeftinija gradnja

Nije nevažno ni to što bi kamenito dno i pogodna dubina od oko 13 metara u prosjeku činile ovaj most znatno jeftinijim od Pelješkog.

Most bi, ako do njegove gradnje dođe, mogao zaustaviti depopulaciju na dva otoka, porasla bi cijena zemljišta, no pojedini se stanovnici boje da se ne dogodi scenarij preizgrađenog Vira, kojemu most nije donio puno toga dobroga u turističkom smislu.

Općina Pašman krenula je u projekt izgradnje mosta Pašman – kopno koji za sve otočane znači povećanje kvalitete životnog standarda kroz bolju povezanost s kopnom i značajnog pozitivnog utjecaja na gospodarstvo cijele općine, istaknuo je svojevremeno načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić, koji vjeruje da će se taj projekt uspješno ostvariti.

Za općinu Pašman to je strateški projekt čija bi realizacija pružila još bolje mogućnosti stanovnicima da ostanu živjeti u svom mjestu.

Most bi omogućio za ostanak stanovništva

Ćosić je nedavno kazao i da jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva, te da bi gradnja stalne poveznice dovela do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku.

Pašmanski most povezao bi, dakle, s kopnom i otok Ugljan budući da su Ugljan i Pašman, koji imaju zajedno oko 8.000 stanovnika, međusobno već povezani spomenutim mostom u Ždrelcu. Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koja je prije dvadesetak godina napravljena na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Načelnik općine Kukljica, jednog od turistički najrazvijenijih mjesta na Ugljanu, Marin Boško, ističe da je u njegovom mjestu više ljudi za gradnju mosta nego protiv nje.

“Više je pluseva za tu gradnju nego minusa”, rekao je Boško za Hinu. Ističe kako bi se povisile cijene zemljišta i nekretnina, te da bi se u nekom dugoročnom vremenu vjerojatno zaustavila depopulacija.

Kao glavni problem eventualne gradnje pašmanskog mosta ističe, međutim, infrastrukturu koja ne bi mogla podnijeti značajno više turista na otocima.

“Infrastruktura bi se morala pojačati na oba otoka – i na Pašmanu i na Ugljanu, a pritom mislim na vodnu infrastrukturu, kanalizaciju, bolje pristupne ceste”, kaže Boško, dodavši da bi pašmanski most donio mnogo dobrog i to ne samo turizmu, kojeg bi most dodatno razvio.

“Da imamo most u svakom bismo trenutku mogli do kopna, hitni slučajevi ne bi ovisili o trajektima, više ljudi s otoka mogli bi raditi na kopnu i svakodnevno lakše putovati”, zaključio je Boško.

Izvor: Radio Zadar

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. bodul

    26. rujna 2022. at 7:53

    Dužina Pelješkog mosta 1400 m ????????

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

BOLI VAS ZUB? Evo tko je dežuran ove nedjelje…

Objavljeno

-

By

Ove nedjelje, 4. prosinca 2022. godine u dentalnoj zdravstvenoj zaštiti u pripravnosti je Stomatološka ordinacija Dr. Emerika Tičić De Los Santos.

Zahvati će se obavljati u ordinaciji dentalne medicine na adresi Medulićeva 1, Zadar u vremenu od 8 do 20 sati,  uz prethodni dogovor na  broj mobitela 0996403138.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KNEŽEVA PALAČA U srijedu ukrajinsko-hrvatska glazbena večer

Objavljeno

-

By

Volonterski centar Zadar u suradnji s Koncertnim uredom Zadar organizira Ukrajinsko- hrvatsku glazbenu večer 7. prosinca u 19 sati u Koncertnoj dvorani braće Bersa na 1. katu Kneževe palače, na adresi Poljana Šime Budinića 3. Ovaj je događaj nastao na inicijativu sudionika psihosocijalne grupe podrške koju Volonterski centar Zadar organizira jednom tjedno za izbjeglice iz Ukrajine, g. Tarasa Mogylevskyja, koji je želio zasvirati za svoje sunarodnjake, ali i Hrvate.

U programu će nastupiti glazbenici i mlade glazbene nade iz glazbenih škola iz Zadra i Ukrajine. Svrha ovog događaja je integracija izbjeglica iz Ukrajine u naše društvo, kao i predstavljanje njihove kulture našim sugrađanima.

Navedena aktivnost odvija se u sklopu projekta „Izgradnja društva dobrodošlice“, koji Udruga “MI” – Split provodi uz financijsku podršku UNHCR-a Hrvatska. Glavni cilj projekta je doprinijeti stvaranju uvjeta za kvalitetnu integraciju izbjeglica i azilanata na lokalnoj razini sukladno važećim politikama i zakonodavnom okviru. Projektnim aktivnostima ističu se činjenice utemeljene na znanju i znanosti, promoviraju viši standardi za integracijske procese i facilitira suradnja među dionicima. Povećana razina svijesti omogućava pristup informacijama i jačanje veza između različitih sektora uključenih u proces integracije.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) PREDSTAVLJENA KNJIGA PROF. DR. SC. SMILJANE ZRILIĆ Djeca s poteškoćama trebaju našu podršku i pohvalu kako bi bila uspješna u školi

Objavljeno

-

By

Odjel za pedagogiju, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja i Centar “Stjepan Matičević” jučer su na Sveučilištu u Zadru organizirali predstavljanje knjige „Djeca s teškoćama u inkluzivnom vrtiću i školi“ autorice prof. dr. sc. Smiljane Zrilić. Riječ je o vrijednom izdanju koji je popunio prazninu u domaćoj literaturi, a posebna joj je vrijednost što na jednom mjestu donosi najvažniju zakonsku legislativu, znanstvena istraživanja te primjere dobre prakse.

Autorica je u zasebnim poglavljima obradila najčešće poteškoće s kojima se učenici, odgojno- obrazovni radnici i roditelji susreću, a to su poteškoće vida, sluha, govora, sniženih intelektualnih sposobnosti, poremećaji iz autističnog spektra, motoričke poteškoće, kronične bolesti, neprihvatljiva ponašanja, hiperaktivnost…

– Najviše prostora posvetila sam danas učestalom neprihvatljivom ponašanju djece rane i predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. To su situacije u kojima mi još uvijek imamo prostora u kojemu možemo djelovati, bilo da je riječ o agresivnosti, nametljivosti, potištenosti ili drugim manifestacijama takvog ponašanja. Nažalost, ako je dijete povučeno, mi to u institucijama teško uočavamo jer dijete ne ometa nastavu, a također mu je potrebna pomoć, istaknula je autorica.

Jedno od poglavlja, o specifičnim potrebama u učenju – disleksiji, disgrafiji i diskalkuliji – zaslužuje zasebnu knjigu, budući da je takvoj djeci potrebna specifična podrška.

– Ono što me najviše zabrinjava je da sve više djece ne voli školu, to je strašna stvar. Mi smo kao djeca, uz puno strožije roditelje i nastavnike, voljeli školu zbog druženja, prijateljstava i simpatija, dok danas vidimo da djeca, jer se boje neuspjeha ili imaju neku poteškoću, ne vole ići u školu. Integracija nije dovoljna bez inkluzije, dijete je potrebno pohvaliti, potaknuti da bude aktivno u onim područjima u kojima je uspješno, istaknula je Zrilić.

Jedna od recenzentica knjige, dekanica Kineziološkog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević rekla je kako je potreban dodatan angažman svih sudionika odgoja i obrazovanja kako bi se provela uspješna socijalizacija djece koja su ranije često bila institucionalizirana i marginalizirana.

Promotorica izv. Prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić istaknula je kako svaki učenik, koji ima bilo kakav oblik neprihvatljivog ponašanja poput plašljivosti, potištenosti, povučenosti, nametljivosti, laganja, prkosa… traži svoje mjesto u sustavu.

– Kroz 12 poglavlja ove knjige inkluzija u odgojno-obrazovno kontekstu je prikazana s ciljem jasnog pozicioniranja svako ključnog sudionika tog procesa uz uvažavanje onoga najvažnijeg, a to je posebnosti svakoga učenika kao poticaja u svakodnevnom radu, a ne prepreke. U kontekstu procesa i učenja na tragu stjecanja potrebnih znanja i vještina za kasniji život rad, uloga i značaj spomenutog poticaja ima još veću težinu. Svi smo su odgovorni za uspješnost procesa, istaknula je Karamatić-Brčić.

Uime Uprave Sveučilišta autorici je čestitao prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.

– Svako dijete zaslužuje osjećati se sigurnim, zastupljenim, uključenim i voljenim u okruženju svoje učionice kako bi moglo učiti, napredovati i ostvariti svoj urođeni potencijal bez obzira na rasu, spol, etničku pripadnost, kulturu, vjeru ili sposobnosti. Odgajatelji u ranom djetinjstvu mogu svoj djeci pružiti ovo iskustvo kroz kulturno relevantnu pedagogiju koja povezuje učenje u učionici s dječjim iskustvima kod kuće i materinjim jezicima. Svakako vrijedi pročitati ovu knjigu koja će pomoći odgajateljima u ranom djetinjstvu promicati različitost, jednakost i inkluziju u svojim učionicama od istraživanja vlastitih nesvjesnih predrasuda i povezivanja s obiteljima iz različitih sredina do osmišljavanja razvojno. primjerenih, dosljednih politika usmjeravanja ponašanja stvaranja inkluzivnih programa, rekao je Penezić.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu