Hrvatska
U SVIM ŽUPANIJAMA MANJI BROJ STANOVNIKA! DZS objavio podatke Popisa prema narodnosti, vjeri, državljanstvu
Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku. Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64%.
U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).
Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.
Podaci
U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).
Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27%, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.
Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.
Prema materinskom jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00%.
Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74% ili 28 784.
Po vjeri
Katolici – 3.057.735 – 78,97%
Ostali kršćani – 186.960 – 4,83%
Pravoslavci – 128.395 – 3,32%
Muslimani – 50.981 – 1,32%
Protestanti – 9.956 – 0,26%
Židovi – 573 – 0,01%
Istočne religije – 3,392 – 0,09%
Ostale religije, pokreti i svjetonazori – 37.066 – 0,96%
Agnostici i skeptici – 64.961 – 1,68%
Nisu vjernici i ateisti – 182.188 – 4,71%
Ne izjašnjavaju se – 66.581 – 1,72%
Nepoznato – 83.045 – 2,14%
Podaci muškarci – žene
Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48,17%) i 2 006 704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,64%.
Po narodnosti:
Hrvati – 3.567.614 – 91,63%
Bošnjaci – 24.131 – 0,62%
Romi – 17.980 – 0.46%
Srbi – 123.892 – 3,20%
U Zagrebu je ukupno 767.131 stanovnik, od čega 358.616 muškaraca i 408.515 žena.
Zagreb po narodnosti
Hrvati – 717.526 – 93,53%
Bošnjaci – 6.566 – 0,86%
Romi – 2.167 – 0,28%
Srbi – 12.034 – 1,57%
Podaci iz 2011.
MUŠKARCI – 2 066 335
ŽENE – 2 218 554
Ukupno: 4 284 889
PREMA STAROSTI
0 – 14 – 15,2 %
15 – 64 – 67, 1 %
65 + – 17,7 %
Muškarci
0 – 14 – 16, 2 %
15 – 64 – 69, 5 %
65 + – 14,3 %
Žene
0 – 14 – 14,3 %
15 – 64 – 64,8 %
65 + – 20,9 %
NARODNOST:
Hrvati – 3 874 321 – 90,42 %
Srbi – 186 633 – 4,36 %
Bošnjaci – 31 479 – 0,73 %
regionalna pripadnost – 27 225 – 0,64 %
Talijani – 17 807 – 0,42 %
Albanci – 17 513 – 0,41 %
Romi – 16 975 – 0,40 %
Mađari – 14 048 – 0,33 %
Slovenci – 10 517 – 0,25 %
Česi – 9 641 – 0,22 %
Slovaci – 4 753 – 0,11 %
Crnogorci – 4 517 – 0,11 %
Makedonci – 4 138 – 0,10 %
Nijemci – 2 965 – 0,07 %
MATERINSKI JEZIK:
hrvatski – 4 096 305 – 95,6 %
srpski – 52 879 – 1,23 %
talijanski – 18 573 – 0,43 %
albanski – 17 069 – 0,40 %
bosanski – 16 856 – 0,39 %
romski – 14 369 – 0,34 %mađarski – 10 231 – 0,24 %
VJERSKA PRIPADNOST:
katolici – 3 697 143 – 86,28 %
pravoslavci – 190 143 – 4,44 %
nisu vjernici i ateisti – 163 375 – 3,81 %
ne izjašnjavaju se – 93 018 – 2,17 %
muslimani – 62 977 – 1,47 %
agnostici i skeptici – 32 518 – 0,76 %
protestanti – 14 653 – 0,34 %
ZAGREB – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI
Hrvati – 735 824 – 93,14 %
Srbi – 17 526 – 2,22 %
Bošnjaci – 8 119 – 1,03 %
Albanci – 4 292 – 0,54 %
Romi – 2 755 – 0,35 %
VUKOVAR – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI
Hrvati – 57,37 %
Srbi – 34,87 %
Rusini – 1,59 %
Mađari – 1,25 %
Hrvatska u 30 godina izgubila 18,7 posto stanovništva
Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze – samopopisivanje te popisivanje na terenu. Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.
Hrvatska je, prema prvim podacima koje je DZS objavio 14. siječnja, u zadnjih 30 godina, tj. u razdoblju od osamostaljenja izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva.
Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.
To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.
U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled popisa stanovništva.
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
ĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
BLAGDAN SVIJEĆNICE / U nedjelju blagoslov svijeća i procesija u crkvi sv. Šime
ODLIČNI GOSPODARSKI POKAZATELJI / Zadarska županija 2025. godinu zaključila s rekordnom zaposlenošću
U Salima predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975.
ULAZNICE U PRODAJI / “Profesionalac” ponovno na sceni HNK Zadar!
CINAZ/SVEUČILIŠTE: U četvrtak komemoracija za prof. dr. sc. Zlatka Milišu
PRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
Osnovana Javna ustanova “Zavod za prostorno uređenje Grada Zadra”
OPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel
Najopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
VIDEO / Maestral spojio dvije glazbene legende Duška Lokina & Željka Samardžića
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA