Connect with us

Hrvatska

U SVIM ŽUPANIJAMA MANJI BROJ STANOVNIKA! DZS objavio podatke Popisa prema narodnosti, vjeri, državljanstvu

Objavljeno

-

Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku. Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64%.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Podaci

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27%, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Prema materinskom jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00%.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74% ili 28 784.

Po vjeri

Katolici – 3.057.735 – 78,97%
Ostali kršćani – 186.960 – 4,83%
Pravoslavci – 128.395 – 3,32%
Muslimani – 50.981 – 1,32%
Protestanti – 9.956 – 0,26%
Židovi – 573 – 0,01%
Istočne religije – 3,392 – 0,09%
Ostale religije, pokreti i svjetonazori – 37.066 – 0,96%
Agnostici i skeptici – 64.961 – 1,68%
Nisu vjernici i ateisti – 182.188 – 4,71%
Ne izjašnjavaju se – 66.581 – 1,72%
Nepoznato – 83.045 – 2,14%

Podaci muškarci – žene

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48,17%) i 2 006 704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,64%.

Po narodnosti:

Hrvati – 3.567.614 – 91,63%
Bošnjaci – 24.131 – 0,62%
Romi – 17.980 – 0.46%
Srbi – 123.892 – 3,20%

U Zagrebu je ukupno 767.131 stanovnik, od čega 358.616 muškaraca i 408.515 žena.

Zagreb po narodnosti

Hrvati – 717.526 – 93,53%
Bošnjaci – 6.566 – 0,86%
Romi – 2.167 – 0,28%
Srbi – 12.034 – 1,57%

Podaci iz 2011.

MUŠKARCI – 2 066 335
ŽENE – 2 218 554

Ukupno: 4 284 889

PREMA STAROSTI

0 – 14 – 15,2 %
15 – 64 – 67, 1 %
65 + – 17,7 %

Muškarci

0 – 14 – 16, 2 %
15 – 64 – 69, 5 %
65 + – 14,3 %

Žene

0 – 14 – 14,3 %
15 – 64 – 64,8 %
65 + – 20,9 %

NARODNOST:

Hrvati – 3 874 321 – 90,42 %
Srbi – 186 633 – 4,36 %
Bošnjaci – 31 479 – 0,73 %
regionalna pripadnost – 27 225 – 0,64 %
Talijani – 17 807 – 0,42 %
Albanci – 17 513 – 0,41 %
Romi – 16 975 – 0,40 %
Mađari – 14 048 – 0,33 %
Slovenci – 10 517 – 0,25 %
Česi – 9 641 – 0,22 %
Slovaci – 4 753 – 0,11 %
Crnogorci – 4 517 – 0,11 %
Makedonci – 4 138 – 0,10 %
Nijemci – 2 965 – 0,07 %

MATERINSKI JEZIK:

hrvatski – 4 096 305 – 95,6 %
srpski – 52 879 – 1,23 %
talijanski – 18 573 – 0,43 %
albanski – 17 069 – 0,40 %
bosanski – 16 856 – 0,39 %
romski – 14 369 – 0,34 %mađarski – 10 231 – 0,24 %

VJERSKA PRIPADNOST:

katolici – 3 697 143 – 86,28 %
pravoslavci – 190 143 – 4,44 %
nisu vjernici i ateisti – 163 375 – 3,81 %
ne izjašnjavaju se – 93 018 – 2,17 %
muslimani – 62 977 – 1,47 %
agnostici i skeptici – 32 518 – 0,76 %
protestanti – 14 653 – 0,34 %

ZAGREB – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI

Hrvati – 735 824 – 93,14 %
Srbi – 17 526 – 2,22 %
Bošnjaci – 8 119 – 1,03 %
Albanci – 4 292 – 0,54 %
Romi – 2 755 – 0,35 %

VUKOVAR – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI

Hrvati – 57,37 %
Srbi – 34,87 %
Rusini – 1,59 %
Mađari – 1,25 %

Hrvatska u 30 godina izgubila 18,7 posto stanovništva

Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze – samopopisivanje te popisivanje na terenu. Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.

Hrvatska je, prema prvim podacima koje je DZS objavio 14. siječnja, u zadnjih 30 godina, tj. u razdoblju od osamostaljenja izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva.

Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.

To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.

U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled popisa stanovništva.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Mali predah od zime, temperature će i na kopnu do 15ak stupnjeva

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vam prognozu za vikend i tjedan od 8. do 12. prosinca.

Pretežno je oblačno diljem unutrašnjosti, ima mjestimice i magle koja smanjuje vidljivost, vozače se poziva na oprez. Promet otežavaju i kiša i rosulja u kopnenim krajevima.

Moru je sunce naklonjenije, no bura je jaka, ima i zabrana u prometu na pojedinim dionicama Jadranske magistrale. U nastavku subote bura će ipak malo slabjeti. Treba i dalje računati na kišu i rosulju mjestimice u unutrašnjosti. 

I tijekom nedjelje će biti tmurnije na kopnu, osobito prema istoku, gdje će još povremeno biti slabe oborine. Sunčana razdoblja su izglednija u drugom dijelu dana. Na Jadranu od jutra sunčanije, bura će slabjeti.

U novom tjednu stabilnije, jačanjem grebena anticiklone sa sjeveroistoka Europe. Temperature će postupno rasti, osim na Jadranu, temperature bi tijekom tjedna i u dijelovima unutrašnjosti mogle porasti do 15-ak stupnjeva. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Priželjkujete sunce i zatopljenje? Evo kad slijedi vremenski preokret

Objavljeno

-

By

FOTO: Saša Čuka

Pretežno oblačno je diljem Hrvatske, mjestimice ima slabe oborine u unutrašnjosti i duž Jadrana.

U nastavku petka kiše će biti češće prema večeri i to osobito u unutrašnjosti i na krajnjem jugu Jadrana. Sunčanije na sjevernom dijelu obale, no prema večeri će pojačavati bura.

subotu također još ujutro slaba kiša mjestimice na kopnu, no veći dio dana uglavnom suho. Tek ponovno navečer i u noći na nedjelju može na kopnu pasti malo kiše. Sunčanije na Jadranu.

nedjelja će suncem biti naklonjenija Jadranu, dok će na kopnu biti kiše, češće prema istoku i to u prvom dijelu dana.

Novi tjedan će biti stabilniji, očekuje se i značajniji rast temperatura, tako u ovim trenucima pokazuju prognostički materijali.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NEUOBIČAJENO RANO / Raste broj zaraženih: “Imamo sve više i više ljudi sa simptomima”

Objavljeno

-

By

Sve je više zaraženih od gripe, a virus se počeo širiti neuobičajeno rano.

U Hrvatskoj je dosad zabilježeno više od 3700 slučajeva zaraze, od čega gotovo trećina prošli tjedan.

U usporedbi s istim razdobljem posljednjih desetak sezona , gripa je ove godine došla nekoliko tjedana ranije. Naime, u istom razdoblju prošle godine bilo je tek 180 prijava.

Većina zaraženih su predškolci i školarci, a najviše dijagnoze gripe je na području Splitsko-dalmatinske županije.

“Vidimo jedan porast gripe, ali to je i očekivano jer je zimski period. Dolazi sve hladnije vrijeme, ljudi se druže u zatvorenim prostorima, a znamo da se gripa vrlo lako širi. Mi imamo sve više i više ljudi sa simptomima, pa je bilo i više testiranja. Možda se manje ljudi cijepilo nego lani, ali to nije ništa što je za ovaj period godine nezamislivo”, rekla je Dijana Mayer iz HZJZ-a, a piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu