Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U SALIMA PREDSTAVLJENA KNJIGA O PETRU LORINIJU Lorini je bio vrhunski učitelj i utemeljitelj suvremenoga hrvatskoga morskog ribarstva

Objavljeno

-

U dvorani Općine Sali u Salima, u ponedjeljak 19. rujna održano je predstavljanje knjige o Petru Loriniju (1850. – 1921.), vrhunskom učitelju i utemeljitelju suvremenoga hrvatskog morskog ribarstva. Na predstavljanje su se odazvali brojni Saljani, što jasno svjedoči o tome koliki je trag među njima ostavio njihov slavni sumještanin.

Knjigu o Petru Loriniju objavilo je Sveučilište u Zadru. Urednik knjige je Josip Faričić, a autori pojedinih poglavlja su Ante Bralić, Ante Gverić, Dijana Vican, Lav Bavčević, Bosiljka Mustać, Gvido Piasevoli, Vladimir Skračić, Nikola Vuletić, Hrvoje Bazina i Josip Faričić. Knjigu su recenzirali Alen Soldo i Ivan Župan, a grafički ju je pripremila Ines Bralić iz tvrtke Grafikart.

Program predstavljanja moderirao je Ante Mihić, voditelj Hrvatske knjižnice i čitaonice u Salima. Na početku su nastupili Saljski korišti (članovi župnoga crkvenog zbora), a zatim je prikazan 11-minutni dokumentarni film koji su priredile učenice Osnovne škole Petar Lorini u Salima Enola Petešić, Dita Maria Gašpar, Hana Milić, Tea Raljević, Marijela Orlić, Zara Pašeta, Ivona Petešić Frka i Mareta Novosel, pod vodstvom nastavnice hrvatskog jezika Ane Krvaca te uz pomoć vjeroučiteljice Paole Skroče i knjižničarke Antonije Goja.

O knjizi su govorili Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i jedna od autorica knjige, Ivan Župan, jedan od dvojice recenzenata knjige te urednik i jedan od autora knjige Josip Faričić.

Profesorica Vican istakla je Lorinijeve zasluge na polju odgoja i obrazovanja:

– Svoj tekst o Loriniju napisala sam na temelju sadržajne analize arhivske dokumentacije i njegovih radova koje je napisao tijekom formalne učiteljske službe u Salima na Dugom otoku. Kroz interpretaciju Lorinijevih govora, savjetodavnih tekstova i predavanja namijenjenih učiteljima i žiteljima, razvidno je koliko je kao učitelj bio suvremenik u području odgoja i obrazovanja u drugoj polovici 19. stoljeća, te koje misli vrijede i danas, rekla je Vican.

Okupljenima je prenijela osnovne pedagoške misli Petra Lorinija:

– One su strukturno podijeljene u tri cjeline: reformiranje odgoja i škole sa znanstvenom utemeljenošću, povezivanje obitelji i škole za dobrobit djeteta kroz stalni stručni razvoj učitelja te prosvjećivanje svih žitelja u životnoj zajednici, s ciljem društvenog i gospodarskog razvoja i napretka životne zajednice.

Posebno je istaknula spremnost Petra Lorinija da i tada uglavnom nepismenom puku prenese mnoga znanja o domovini i svijetu, ne samo ona iz područja ribarstva, već i politike, poljoprivrede, medicine i dr. Posebno je navela i sljedeće:

– Nesretni i bespomoćni ljudi nisu ostajali ravnodušni na Lorinijeve riječi. Čak i kad je kritizirao, radio je to snagom argumenata, svakodnevnom dosljednošću i vjerodostojnošću, svojim najjačim odlikama osobnosti, kojima je budio pozornost i motivaciju sumještana te ustrajno gradio odnos povjerenja. Znao je primijeniti mjeru za sadržaj i način kako preusmjeriti njihovu pozornost ukazujući im na njihove probleme. Bio je čovjek koji nije samo realizirao odgojno-obrazovnu djelatnost, nego je stvarao znanje. U pisanju i predavanju koristio se govornim jezikom kako bi približio znanstvene istine učiteljima i probudio njihovu svijest o potrebi mijenjanja njihovih pristupa učiteljskoj djelatnosti, te prenašanja tih znanja i umijeća svakom učeniku. Svoje pedagoške pouke prilagođavao je u obrazovne sadržaje, pomno ih strukturirajući za različitu populaciju. S odlučnošću za najhumanije odgojne ciljeve nije imao dvojbi, jer je svoj profesionalizam hranio znanstvenim spoznajama. Jednako se ponašao i prema prijateljima, službenicima i funkcionerima višim od sebe, te političkim autoritetima.

Zaključila je riječima kako je Lorinijevo djelo i danas aktualno te da je riječ o vizionaru koji nam je poslao mnoge pouke, posebno one o potrebi skrbi o općem dobru.

Recenzent Ivan Župan dao je osvrt na značenje knjige o Petru Loriniju.

– Lorinijevo djelovanje koje seže u prijelaz iz 19. u 20. stoljeće, a tiče se ponajviše tematike morskog ribarstva, do sada su proučavali uglavnom povjesničari i uži krug zaljubljenika u povijest ribarstva. Čitanjem ovog rukopisa možemo zaključiti kako upornim i marljivim radom te entuzijazmom jedan čovjek, bez značajnije podrške sustava, može činiti razliku. Petar Lorini, kako autori iznose u ovoj knjizi, bio je upravo takav – stručnjak s vizijom i ogromnom željom za radom, čiji napori nisu bili uzaludni jer svoju primjenu koja je opisana u nizu njegovih djela, nalaze i dan danas.

Župan je pohvalio sve autore knjige jer su omogućili da se dobije izravan uvid u poštovanje koje taj pionir morskog ribarstva dobiva i danas među ribarstvenim stručnjacima, a poglavito među svojim sumještanima te stanovnicima susjednih otoka, koji su se kroz povijest često i sukobljavali zbog ostvarivanja prava prvenstva na ribolov:

– Ovaj rukopis ističe Petra Lorinija kao čovjeka koji spaja ljude, pružajući čitateljima dalekometnu viziju o budućnosti jednog od najvažnijih hrvatskih resursa – Jadranskog mora. Potonje je od posebne važnosti jer smo od ulaska Hrvatske u Europsku uniju postali dio zajedničke ribarstvene politike, koja ostavlja malo prostora za izražavanje specifičnosti ekologije hrvatskog dijela Jadrana pri upravljanju njegovim resursima. Uz dosad najsustavniji opis djelovanja Petra Lorinija, ovo djelo predstavlja korak dalje, budući da na jednom mjestu daje iscrpni prikaz bioloških, ekoloških, socijalnih, pedagoških, ekonomskih, etnoloških, etimoloških, povijesnih i mnogih drugih činjenica iz hrvatske maritimne baštine, ali u kontekstu trenutne situacije i s pogledom na budućnost.

Saljanima se obratio i urednik knjige Josip Faričić. Istaknuo je potrebu povezivanja akademske s lokalnom zajednicom, posebno u kontekstu permanentne skrbi o zaštiti dragocjenih jadranskih resursa. Uvodno je spomenuo i osobe koje su do sada istraživale Lorinijev život, posebno Saljane Josipa Basiolija, Ćirila Petešića, Šimu Grandova i Mauricija Frku Petešića. K tome, istaknuo je kako je ideju za organizaciju znanstvenog kolokvija o Petru Loriniju u prigodi obilježavanja 100. obljetnice njegove smrti 2021. dao gospodin Nenad Marčina, tadašnji predsjednik Društva prijatelja Dugog otoka i otoka Zverinca.

– Uronjen u višestoljetnu baštinu saljskih ribara, Lorini je svoj učiteljski poziv darovao domovini marljivim, sustavnim i inovativnim radom na polju obrazovanja i ustroja ribarskoga sustava na istočnoj obali Jadrana u političkim okvirima Austro-Ugarske Monarhije. Premda je njegov glas vikao u pustinji neznanja, nemara i bespoštednog „haranja“ prirodnih bogatstava prije više od 100 godina, njegova se jeka i danas čuje, podsjećajući nas na sve radosti i brige ribara, ali i dobrobiti i opasnosti koje su povezane uz korištenje prirodnog bogatstva Jadranskog mora. Stoga je potrebno i dalje, primjenjujući Lorinijev obrazac, poticati na umjereno i razborito vrednovanje mora te održivo i pametno upravljati ribolovnim naporom i drugim ribarskim aktivnostima kako bi osjetljivi jadranski ekosustav i dalje činio jedan od najvrjednijih elemenata prirodne osnove hrvatskoga prostora, istaknuo je Faričić, dodajući:

– Prije nego li za hrvatski dio Jadranskog mora, koje volimo nazivati našim morem, referirajući se na sintagmu korištenu u jednoj ispravi hrvatskoga srednjovjekovnog vladara Petra Krešimira IV., konkretnije i sustavnije iskorake učine mjerodavne vlasti, zadnji je trenutak da i svi sudionici u ribarstvu nešto učine. To znači da i dalje treba raditi na mjerama zaštite i posebice u provedbi učinkovitoga nadzora te pravednom sankcioniranju prekršitelja. Imajući na umu sve probleme, potrebno je da svi koji na bilo koji način sudjeluju u ribolovu, marikulturi i drugim oblicima ribarstva poštuju norme, da brinu o obalnom i morskom okolišu te da vode računa o tome da morski resursi nisu neiscrpni te da postoji opasnost da će budući naraštaji mnoge riblje vrste i druge morske organizme poznavati samo iz literature. U protivnom, svojim grijesima i propustima naš će naraštaj posve zakazati. Našim potomcima, pravim vlasnicima mora koje mi sada koristimo, uništit ćemo ono što nismo sami stvorili već smo naslijedili od prirode i naših predaka, rekao je Faričić, zaključujući izlaganje riječima: „Budimo dostojni Lorinijevi baštinici!“

 

ZADAR / ŽUPANIJA

SA SJEDNICE STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE ZADARSKE ŽUPANIJE: “Službe spremne za zimsku sezonu!”

Objavljeno

-

By

U Velikoj vijećnici Zadarske županije održana je redovna sjednica Stožera civilne zaštite Zadarske županije pod predsjedanjem načelnika Stožera Šime Vickovića. Za razliku od posljednjih nekoliko sastanaka kad je u prvom planu bila borba protiv pandemije koronavirusne bolesti, Stožer je ovaj put raspravljao o redovnim aktivnostima službi poput izvješća o ljetnoj protupožarnoj sezoni te pripremi za zimsku sezonu.

Zapovjednik vatrogasne zajednice Zadarske županije Matej Rudić izvijestio je o protupožarnim aktivnostima tijekom ljetne sezone, istaknuvši da je godina bila vrlo izazovna pogotovo zbog suše i velikih vrućina. Unatoč tome, vatrogasne postrojbe sve su požare na području naše županije držale pod kontrolom i nije bilo većih materijalnih šteta niti ljudskih žrtava.

Uoči zimske sezone, istaknuto je kako unatoč globalnoj energetskoj krizi ne bi trebalo doći do značajnijih poteškoća u odvojanju redovnih aktivnosti na našem području. Naglasak će biti stavljen na održavanje prometnica kako bi se promet i u razdoblju zimskih padalina mogao odvijati nesmetano i sigurno za sve sudionike.

Pri kraju sjednice, okupljenima su predstavljeni rezultati istraživanja „Utjecaj otvorenih požara na kvalitetu tla i vode (2019. – 2022.)“. Istraživanje je predstavio prof.dr.sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upozorivši, uz ostalo, da će globalno zatopljenje produljiti sezonu požara i da se mora preventivno djelovati kako bi se spriječile teže posljedice za okoliš.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

NADBISKUPI PULJIĆ I ZGRABLIĆ S VODITELJIMA KATOLIČKE KARIZMATSKE OBNOVE P. Sebastian: “Naš smisao nije biti paralelan pokret, nego pokret koji će donijeti novi život Crkvi”

Objavljeno

-

By

Foto: Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić i zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić podržali su održavanje susreta duhovnika, voditelja te zamjenika voditelja Katoličke karizmatske obnove u Duhu Svetome (KKODS) koji se održava u kongresnoj dvorani hotela Kolovare u Zadru.

Sudionici su svoj četverodnevni susret počeli sudjelovanjem na misnom slavlju koje je u četvrtak, 24. studenoga u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio nadbiskup Želimir Puljić.

Nakon blagdanske mise sv. Krševana, grupa voditelja KKODS-a susrela se u zadarskoj prvostolnici s nadbiskupom Puljićem i koadjutorom Zgrablićem koji su  izrazili dobrodošlicu sudionicima susreta poželjevši im blagoslovljeno djelovanje.

Nadbiskup Puljić rekao je kako je karizma, specifičnost KKODS-a osobito nastojanje njihovih članova za dubokim iskustvom vjere po djelovanju Duha Svetoga. „Isus Krist je rekao apostolima, ‘Neću vas ostaviti same, kao siročad’, obećao im je poslati Duha Svetoga. Duh Sveti uvodi u istinu, on je tješitelj, branitelj, savjetnik. Prije svoga odlaska u smrt Isus je rekao apostolima da će moliti Oca koji će im dati drugoga Branitelja, da bude zauvijek s njima.

Isus Krist je živ, Duh Sveti je tu, s nama. To je Isusova milosna, duhovska ostavština. Crkva sada zapravo, do ponovnog Kristovog dolaska, živi duhovsko vrijeme. To smo pozvani osvijestiti i sebe još više predavati u molitvi i zahvali u odnosu s Duhom Svetim, da nas on nadahnjuje, upravlja naše korake, odluke i da nas vodi“ rekao je nadbiskup Puljić, poželjevši da živimo puninu vjere koja počiva na Presvetom Trojstvu božanskih osoba: Boga Oca, Sina Isusa Krista i veze njihove ljubavi, Duha Svetoga.     

Zadarske nadbiskupe pozdravio je i p. Sebastian Šujević, SJ, predstavnik duhovnika KKODS-a, zahvalivši im za prijem i podršku. Susret je bio lijepa eklezijalna slika zajedništva svećenika i laika koji su upućeni na međusobnu suradnju i dio su jednoga, Kristovoga tijela.

„Privilegija je pratiti KKODS jer baš kroz suradnju s laicima upoznao sam dubinu karizmatskog pokreta, bolje reći, struje milosti čiji je smisao obnova cijele Crkve: obnova laika, župa, biskupija, obnova cijelih mjesnih Crkava i Crkava u narodima. Smisao našeg djelovanja nije biti neki paralelan pokret, nego pokret koji će se stopiti s tijelom Crkve i donijeti novi život Crkvi. Tu sam doživio dubinu svoga svećeništva, preko laika.

S druge strane, doživio sam da laici imaju potrebu i žeđ za pastirima, da se događa međusobna struja milosti koju i mi dajemo laicima preko sakramenata, molitve, savjeta, preko raznih pastirskih dužnosti i ljubavi.

Ali, i mi svećenici od laika dobivamo smisao našeg identiteta. Kroz tu suradnju svećenik, redovnik, može doživjeti puninu svoga svećeništva, svoga identiteta. To je ljepota koja se nudi Crkvi i vidi se ta potreba“ rekao je p. Sebastian.

Šujević je istaknuo kako je važno naglasiti i da su župe mjesto gdje se obnova može dogoditi, da se po njihovom djelovanju donosi i oživljavanje župa.

„Ne da u župi neka zajednica ima svoj život, nego da je to zajednica koja pomaže, koja se stapa sa župom i raznim aktivnostima. Da vjernici ne odrade samo neku službu, neki posao, nego da budemo osviješteni vjernici, ljudi duha, molitve, ljudi koji donose snagu župniku, pa će od župnika dobiti povrat. Tako će se širiti ta struja milosti i blagoslov na cijelu župu“ poručio je p. Sebastian.

Postoje primjeri lijepih suradnji, „župa koje se obnavljaju dinamikom koja nije osmišljena nekim ljudskim planom, nego prepuštanjem Duhu koji voli svoju Crkvu, voli svoju zaručnicu, Duha koji neprestano daje i daruje nove poticaje“.    

Pojašnjavajući stvarnost molitve slavljenja koja je osobito prisutna na susretima KKODS-a, p. Sebastian je rekao da je čovjek današnjice zaokupljen obvezama, pritiscima, očekivanjima, službama, kako to sve ostvariti.

„U toj svojoj bitci za vrijeme za Gospodina, čovjek gubi smisao, pita se koji je smisao svega toga što radi. Čovjek je stvoren da Gospodina Boga svoga hvali, da ga štuje, da mu daje čast, da mu služi i tako spasi dušu svoju.

Crkva je zapravo mjesto slavljenja. Za svaki sakrament ne kažemo: Sakrament se događa, nego kažemo – Sakrament se slavi!

Slavi se sveta misa, euharistija, slavi se sakrament krštenja, pričesti, svete potvrde. Sveto Pismo kaže: ‘Živi čovjek je Božja slava’. A živi čovjek je duboko i sa srcem, jako povezan s Gospodinom“ poručio je p. Sebastian.

KKODS je u početku svoga djelovanja nailazio kod nekih pojedinaca ili razina u Crkvi i na poneku sumnjičavost glede nekih aspekata njihovog djelovanja. No, blagoslov djelovanju KKODS-a predstavlja podrška i predstavnika hijerarhije Crkve upravo po biskupima koji su pozvani razlučivati duhove i plodove različitih stvarnosti koje djeluju u Crkvi.   

„To je normalan put sazrijevanja. Svaka pojavnost u Crkvi prolazila je svoj put sazrijevanja, preispitivanja od strane Crkve je li to autentično. Ja sam član Družbe Isusove i ta je Družba također kroz to prolazila. Suočavalo se s pitanjima je li to doista služi Crkvi, donosi li to plodove? Te procese prošli su i franjevci, salezijanci, neokatekumeni, Comunione e Liberazione u Italiji.

Svi novi pokreti i zajednice koje donose novi zahvat duha u Crkvu uvijek imaju vrijeme provjere, a to je ujedno vrijeme sazrijevanja, čišćenja. Svaki pokret u početku ima ‘djetinjih’ problema, onoga ljudskoga, ali to polako sazrijeva. Zatim se uspostavlja povjerenje i onda obje strane uživaju plodove.

To se događa i sa Strujom milosti, s CHARIS-om koji je službeni naziv za objedinjene sve struje milosti i pojavnosti karizmatskog pokreta i sada doživljava zrelost.

To se sve više prepoznaje i potvrđuje međusobno, hijerarhijski darovi i karizmatski darovi. Onda se plodovi uživaju obostrano. A to dovodi do zajedništva, jedinstva, što je i želja Kristova, da budemo jedno“ poručio je p. Sebastian nakon susreta sa zadarskim nadbiskupima Puljićem i Zgrablićem u zadarskoj katedrali sv. Stošije.         

Ines Grbić

 
Nastavi čitati

Galerije

FOTOGALERIJA Subotnja špica

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu