Na sjednici Koordinacije dogovoreni su poslovi na prikupljanju podataka, a razmotreno je i kako prostor učiniti dostupnim osobama s invaliditetom.

Spomen-soba koja se planira urediti u Gradskoj straži zamišljena je kao mjesto na kojem će obitelji i suborci moći odati počast hrvatskim braniteljima, a građani i posjetitelji upoznati njihovu ulogu u obrani Zadra i zadarskog kraja. Prije uređenja prostora potrebno je prikupiti i provjeriti podatke o braniteljima čija će imena u njemu biti predstavljena.

Upravo je taj posao bio u središtu druge sjednice Koordinacije za pripremu uspostave Spomen-sobe i Muzeja Domovinskog rata u Zadru, održane u utorak, 20. listopada, u prostorijama Grada Zadra. Pod vodstvom predsjednika Danijela Kotlara dogovorena je podjela zadataka u prikupljanju i obradi podataka o poginulim, preminulim i nestalim hrvatskim braniteljima.

„Sada imamo konkretan posao pred sobom: prikupiti dokumentaciju koju imaju institucije i braniteljske udruge, objediniti je u Narodnom muzeju i pažljivo provjeriti podatke. Tu i mi branitelji moramo pomoći. Iza tih imena stoje naši prijatelji i suborci, ljudi s kojima smo dijelili najteže dane, i prema svakome od njih imamo odgovornost. Kad prikupimo građu, možemo ozbiljno razraditi i sam postav. Razgovarali smo i o pristupačnosti Gradske straže, jer u Spomen-sobu mora moći doći i čovjek u kolicima, odati počast i prisjetiti se svojih suboraca. O takvim stvarima moramo misliti od početka ako radimo prostor koji će služiti generacijama.“, poručio je predsjednik Koordinacije Danijel Kotlar.

Stručni tim Narodnog muzeja Zadar objedinjavat će podatke iz službenih evidencija Ministarstva hrvatskih branitelja, dokumentacije Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te materijala kojima raspolažu braniteljske udruge i članovi Koordinacije. Povjesničar Luka Knez sa Sveučilišta u Zadru obradit će povijesne podatke o postrojbama u kojima su branitelji djelovali. Prikupljena građa pomoći će u razradi sadržaja Spomen-sobe i načina na koji će biti predstavljen posjetiteljima.

Pri osmišljavanju prostora razmatrala su se i iskustva drugih gradova, osobito Dubrovnika i Karlovca. Uz upoznavanje povijesnih događaja, budući postav trebao bi omogućiti i miran prostor za odavanje počasti i sjećanje na stradale.

Spomen-soba treba biti dostupna i osobama s invaliditetom. Zato će Narodni muzej Zadar u dogovoru s Gradom zatražiti mišljenja konzervatora i arhitekta o mogućnostima prilagodbe Gradske straže, uključujući mogućnost ugradnje dizala.

Na sjednici su sudjelovali predstavnici hrvatskih branitelja, Grada Zadra, Zadarske županije, Ministarstva hrvatskih branitelja, Sveučilišta u Zadru, Narodnog muzeja Zadar i Turističke zajednice Zadarske županije.

U ovoj fazi rad je usmjeren na uspostavu Spomen-sobe, dok je cjeloviti Muzej Domovinskog rata dugoročniji cilj. Podaci i građa koji se sada prikupljaju bit će temelj i za taj budući muzej.

Domaći gosti u rujnu ostvarili 12,4 posto više dolazaka i 5 posto više noćenja nego lani, a njemački gosti ostaju vodeći po broju noćenja.

Rujan je u Zadru završio s gotovo jednakim brojem noćenja kao prošle godine, uz rast dolazaka i noćenja domaćih gostiju. Prema podacima Turističke zajednice grada Zadra iz sustava eVisitor, ostvarena su 81.582 dolaska i 313.001 noćenje. U usporedbi s prošlim rujnom, dolazaka je bilo 4,5 posto manje, dok je broj noćenja smanjen za 0,9 posto.

Domaći gosti ostvarili su 8.996 dolazaka, odnosno 12,4 posto više nego lani, te 29.227 noćenja, uz rast od 5 posto. Većinu turističkog prometa i dalje su ostvarili strani gosti, sa 72.586 dolazaka i 283.774 noćenja.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke, a rast je zabilježen i među gostima iz Poljske i Austrije. Njemački gosti ostvarili su 66.226 noćenja, 2,4 posto više nego prošlog rujna, dok su poljski gosti ostvarili 36.564 noćenja, uz rast od 2,7 posto. Noćenja austrijskih gostiju porasla su za 4,9 posto. Njemačka je tako sudjelovala s približno 21 posto u ukupnim rujanskim noćenjima, Poljska s 12 posto, a Hrvatska i Austrija s oko 9 posto svaka.

Smještaj u domaćinstvu i hoteli zajedno su ostvarili više od tri četvrtine rujanskih noćenja. Na objekte u domaćinstvu odnosilo se 44 posto, a na hotele 32 posto svih noćenja. Preostali dio ostvaren je u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj, 10 posto, kampovima, 8 posto, te nekomercijalnom smještaju, 6 posto. Prosječan boravak iznosio je 3,84 dana.

U prvoj polovici listopada u Zadru su ostvarena 27.463 dolaska i 77.459 noćenja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine dolasci su smanjeni za 9 posto, a noćenja za 8,5 posto. Dolasci domaćih gostiju ostali su gotovo na lanjskoj razini, s evidentirana 5.082 dolaska i 10.137 noćenja.

Njemački gosti i u tom su razdoblju prednjačili po broju noćenja. Ostvarili su ih 20.196, odnosno nešto više od četvrtine ukupnog broja. Slijede domaći gosti s 10.137 noćenja, gosti iz Poljske s 8.274 te Austrije s 4.936 noćenja.

Ukupno je od 1. rujna do 15. listopada u Zadru ostvareno 109.045 dolazaka i 390.460 noćenja.

Inicijativa koju u potpunosti vode mladi donosi novu energiju i konkretne ideje u lokalne zajednice

Gradovi nisu samo ulice, zgrade i trgovi, oni su živi organizmi čiji ritam određuju njihovi stanovnici. No, što se događa kada mladi osjete da u vlastitom gradu nemaju prostor koji mogu nazvati svojim? Umjesto pristajanja na pasivnost, mladi iz Hrvatske, Estonije i Španjolske odlučili su preuzeti inicijativu i pokazati kako kritičko promišljanje i zajednički rad mogu preoblikovati lokalne zajednice.

Iz te je ideje nastao YOUTHopia: Reimaginacija javnih prostora za mlade, međunarodni Erasmus+ projekt pokrenut u lipnju 2025. godine. Njegova snaga leži u tome što su ga u potpunosti osmislili i vode sami mladi iz triju udruga: Prizma iz Zadra, VitaTiim iz Narve te Los Ojos iz Cuence. Preuzimajući odgovornost od samog početka, sudionici su pokazali da mladi nisu samo promatrači, nego pokretačka snaga sposobna usmjeravati procese i osnaživati vršnjake za sudjelovanje u životu zajednice.

Glavni je cilj projekta uključiti mlade, osobito one s manjim mogućnostima, u odlučivanje o javnim prostorima, od prvih ideja do provedbe konkretnih sadržaja. Kroz neformalno obrazovanje i praktične primjere, projekt razvija političku pismenost i razumijevanje urbanizma, jača sposobnost kritičkog vrednovanja prostora te otvara izravan dijalog između mladih i lokalnih donositelja odluka.

Da interes za društveni angažman među mladima i te kako postoji, potvrđuju i brojke. Više od 170 mladih dosad je sudjelovalo u fokus grupama, lokalnim radionicama i međunarodnim mobilnostima održanima u Zadru, Velom Ižu, Narvi i Cuenci. Mnogi su prošli kroz više faza projekta, čime je ostvaren dugotrajan angažman koji opovrgava čestu zabludu o pasivnosti i nezainteresiranosti mlađih generacija za politiku i društvo.

Pred završetak projekta u studenome 2026. godine održat će se završne konferencije u Cuenci, Narvi i Zadru. Zadarski susret u Centru za mlade poslužit će kao središnje mjesto na kojem će se povezati svi rezultati. Bit će to ujedno prilika da mladi okupe lokalne donositelje odluka, predstave im svoje analize te ponude konkretne preporuke i rješenja za unapređenje javnih prostora.

Pročitajte ključne zaključke i uvide do kojih su mladi sudionici došli tijekom dosadašnjih aktivnosti i međunarodnih razmjena.

Zaključci

Mladima nedostaju prikladni javni prostori, ali potencijal postoji. U sva tri grada sudionici su zaključili da su prostori koji bi mogli služiti mladima napušteni, nedovoljno korišteni, slabo promovirani ili neprivlačni. Zadar ima neiskorišten potencijal koji koče slabi programski sadržaji, Narva ima zapuštene zgrade i površine, a Cuenca ima baštinske lokacije poput bivšeg kolodvora, stare bolnice i tržnica. Sudionici su zaključili da obnova ne zahtijeva uvijek novu gradnju te da može započeti promišljanjem i ponovnim aktiviranjem onoga što već postoji.

Postojeći prostori za mlade trebaju biti ugodniji, moderniji i bolje promovirani. Sudionici su ih opisali kao sterilne, neinteresantne ili nepoznate upravo onima kojima su namijenjeni. Zatražili su preuređene interijere, programe koji odgovaraju njihovim interesima, dulje radno vrijeme te komunikaciju kanalima koje zapravo koriste, poput društvenih mreža i lokalnih stranica s događanjima.

Mladi žele konkretne i raznovrsne načine korištenja javnog prostora. Među njihovim su prijedlozima bili kafići za mlade, coworking prostori i prostori za događanja, kulturni studiji, umjetničke rezidencije, prostori za kreativno učenje, otvorene večeri i radionice. Predložili su i više zelenih površina s klupama, hladom i zaklonom te više sportskih i rekreacijskih sadržaja. Besplatne ili cjenovno pristupačne aktivnosti smatraju ključnima kako nitko ne bi bio isključen zbog financijskih prepreka.

Umjetnost i kreativnost jačaju javne prostore i život zajednice. Murali, zone grafita, galerije na otvorenom i stripovi prepoznati su kao načini da se mjesta ožive i ostvari osjećaj vlasništva mladih nad zajedničkim prostorima. Sudionici su naglasili kako umjetnost ima snagu potaknuti sudjelovanje, društvenu interakciju i stvaranje lokalnog identiteta.

Javni prostor je društveno i političko pitanje, a problemi su međusobno povezani. Sudionici su svjesni da pristup javnom prostoru oblikuju promet, mobilnost, pristupačnost, troškovi i prostorno planiranje. Uočili su i poveznice sa širim pitanjima poput stanovanja, odlasaka mladih, masovnog turizma, izvansezonskog „dosadnog razdoblja” i međugeneracijskih sukoba oko buke.

Mladi bi trebali biti aktivni sudionici, a ne pasivni korisnici javnih prostora. Sudionici su se složili da mladi trebaju sudjelovati u odlučivanju o tome kako se javni prostori osmišljavaju, kako se njima upravlja i kako ih se preobražava te da institucije ne bi smjele planirati same. Zatražili su snažniju suradnju između organizacija mladih, zajednica i donositelja odluka te pristupačne načine uključivanja kroz volontiranje, projekte u zajednici i inicijative mladih. Također su istaknuli da obećavajuće inicijative često nestanu zbog izostanka koordinacije i zajedničke odgovornosti.

Participativne metode djeluju i razvijaju praktične vještine. Zajedničko mapiranje, fotografija i grupna analiza pomogli su sudionicima da od uočavanja problema prijeđu na predlaganje rješenja. Rasprave koje su sami vodili bile su im privlačnije od klasičnih prezentacija te su ih poticale na daljnje uključivanje, čime su razvili samopouzdanje, timski rad, komunikaciju, kritičko mišljenje, međukulturni dijalog i sposobnost predstavljanja konkretnih prijedloga — vještine koje mogu primijeniti i u drugim okolnostima.

Mladima je potrebno više obrazovanja o političkom sudjelovanju. Mnogi su sudionici bili iznenađeni rezultatima ankete o političkoj participaciji i urbanizmu koja je provedena u različitim stadijima projekta. Priznali su da ne razumiju u potpunosti što sve političko sudjelovanje obuhvaća te su zaključili da im treba više obrazovanja o oblicima građanskog angažmana koji nadilaze glasanje na lokalnim i nacionalnim izborima.

Međunarodna razmjena i neformalno učenje donose dodanu vrijednost. Usporedba vlastitih gradova s gradovima u drugim zemljama pomogla je sudionicima da preispitaju vlastite stavove, otkriju nove pristupe i uvide da su mnogi izazovi s kojima se suočavaju mladi zajednički diljem Europe. Prilike poput programa Erasmus+ i Youthpassa motivirale su mnoge da ostanu uključeni u rad s mladima i međunarodne projekte.

Mladi iz Zadra, Narve i Cuence pokazali su da su spremni i sposobni doprinijeti praktičnim i kreativnim idejama za oplemenjivanje gradova kada im se za to pruže prilika, alati i podrška. Činjenica da su projekt YOUTHopia osmislili i njime upravljaju mladi iz triju partnerskih udruga potkrepljuje taj zaključak: javni prostori postaju uključiviji, pristupačniji i smisleniji kada su mladi uključeni od samog početka. Na taj način i njihovo sudjelovanje postaje stvarno i učinkovito.

Europska perspektiva

Iako su Narva, Cuenca i Zadar prilično različiti gradovi, mladi u svakom od njih došli su do vrlo sličnih zaključaka, što pokazuje da ovi trendovi nadilaze lokalnu razinu.

Najizraženiji je zajednički trend neiskorišten prostor uz nezadovoljene potrebe mladih. U Estoniji je problem u napuštenim i zapuštenim zgradama i zemljištima. U Španjolskoj su to prazne baštinske lokacije poput bivšeg kolodvora, stare bolnice i tržnica. U Hrvatskoj su to parkovi i Centar za mlade koji postoje, ali u njima nema programa koji bi privukli širu skupinu mladih. Resursi dakle postoje, ali nedostaje način da ih se otvori mladima na privlačan način.

Drugi je trend to što se prostori i aktivnosti za mlade često ne poklapaju s onim što mladi zaista žele ili trebaju. Sudionici u Narvi opisali su jednolične i zastarjele sadržaje, sudionici u Zadru smatrali su Centar za mlade sterilnim i slabo promoviranim, a sudionici u Cuenci naglasili su da javni prostori ne služe svim građanima ravnopravno. Razrađujući te stavove, mladi iz Estonije istaknuli su slabu koordinaciju između organizacija i donositelja odluka te gašenje dobrih inicijativa s vremenom. Mladi iz Španjolske najviše su isticali da je javni prostor povezan s iseljavanjem mladih i masovnim turizmom. Mladi iz Hrvatske kroz cijeli su projekt naglašavali sezonalnost, međugeneracijske sukobe oko buke, prometne veze te potrebu za besplatnim i pristupačnim društvenim aktivnostima tijekom cijele godine. Iako se naglasci razlikuju, tema je ista: koliko mladi mogu sudjelovati u javnom životu ovisi o tome kako su uređeni prostorno planiranje, promet, stanovanje i suradnja u gradu.

Završno, sudionici iz sve tri zemlje došli su do istog zaključka o vlastitoj ulozi: mladi žele biti aktivni sudionici, a ne pasivni korisnici. Cijenili su iste participativne alate, razvili jednake praktične vještine i potvrdili da su im razmjene s vršnjacima pomogle da vlastiti grad sagledaju iz nove perspektive te prepoznaju zajedničke izazove i potencijale.

Činjenica da su mladi iz triju potpuno različitih europskih gradova došli do istih zaključaka pokazuje da su oni relevantni u cijeloj Europi. Rano uključivanje mladih u oblikovanje javnog prostora nije samo lokalna želja nego zajednička europska potreba, a participativni, neformalni pristup primijenjen u projektu YOUTHopia može se iskoristiti i u mnogim drugim gradovima i zajednicama.

Sljedeći korak: Završna konferencija

Sljedeći korak projekta je završna konferencija, koja je planirana za drugu polovicu studenoga ove godine u Centru za mlade u Zadru. Pozivamo sve mlade iz Zadra i zadarske regije da nam se pridruže, podijele svoja mišljenja i iskustva te lokalnim donositeljima odluka postave pitanja o javnim prostorima u svojoj zajednici. Vaš glas je važan, a konferencija je prilika da bude saslušan. Točni datumi bit će objavljeni na društvenim mrežama Udruge Prizma, a podijelit ćemo ih i s lokalnim medijima.

Projekt pod nazivom YOUTHopia: Reimaginacija javnih prostora za mlade u partnerstvu s Udrugom Prizma provodi Los Ojos iz Španjolske i Vitatiim iz Estonije. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije. Izražena stajališta i mišljenja isključivo su stajališta autora i ne odražavaju nužno stajališta Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.