Connect with us

Hrvatska

Državni tajnik: Prvih šest mjeseci 24 posto bolje od rekordne turističke 2019.

Objavljeno

-

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina rekao je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno da je ova turistička godina po prihodima u prvih šest mjeseci čak 24 posto bolja od rekordne 2019. godine, naglasivši važnost vrijednosti prihoda u odnosu na brojke noćenja i dolazaka. Sean Lisjak iz HGK rekao je da se kvaliteta ne mjeri samo prihodima, već i dobiti, a između ostalog je upozorio da su ACI marine zbog nadolazećeg isteka koncesija u problemu te da im je sudbina neizvjesna.

Turistički “bum” u Hrvatskoj! Na Jadranu je u ovom trenutku gotovo 600 tisuća stranih turista. Naplaćeno je više cestarina nego u prvih šest mjeseci rekordne pretpandemijske 2019. No, nije samo more hit. U Gorskom kotaru očekuju rekordnu turističku sezonu. Strategijom razvoja održivog turizma planira se odmak od koncepta “sunce i more” te je cilj razviti cjelogodišnji turizam, uključujući i onaj zdravstveni.

0 seconds of 5 minutes, 4 secondsVolume 0%

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina rekao je da se opet govori o turističkoj godini, a ne sezoni. Poručio je da je današnja situacija rezultat rada tijekom proteklih godina.

– Nije nam ništa ovo palo s neba, rekao je Glavina.

– Sjetite se samo dvije pandemijske godine kada je cijeli svijet bio u velikim problemima u turističkom smislu, mi smo na razini Europe i svijeta imali rezultate značajno bolje od prosjeka. Dakle, 10 milijardi kuna je uloženo u očuvanje radnih mjesta. Preko 120 tisuća pravnih subjekata i preko 680 tisuća radnih mjesta je sačuvano u pandemiji da bi mi danas ovako brzo okrenuti se i nastaviti raditi, rekao je.

Naveo je da je prvi kvartal ove godine 3 posto bolji od rekordne 2019. godine.

– A kad pogledamo prvih šest mjeseci ove godine, možemo reći ovako okvirno da je čak 24 posto bolja od rekordne 2019. godine, rekao je Glavina.

Pritom je istaknuo da govori o prihodima, naglasivši važnost te vrijednosti u odnosu na brojke noćenja, dolazaka i slično. Dodao je da treba gledati i neke druge vrijednosti – koliko je novih radnih mjesta stvoreno, kolikim obiteljima je pomognuto da izađu iz socijale…

Upitan hoće li ova godina biti bolja od 2019. godine, odgovorio je da je upravo rekao kako je već sad bolja.

– U ovim vrlo važnim i najvažnijim parametrima je bolja, a što se tiče ovih fizičkih pokazatelja, mi smo relativno blizu i sada već tim rezultatima i vjerojatno ćemo prijeći te brojke. Ali kažem – jesmo li 5 posto više u dolascima i noćenjima ili manje, to je puno manje važnije. Važnije su neke druge stvari koje moramo početi mjeriti, poručio je Glavina.

Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Primorsko-goranske županije, rekla je da im brojke nisu došle same od sebe.

– Rezultat su dugogodišnjeg zajedničkog rada, sudjelovanja kako turističkog sektora, tako institucija, i zajednički smo došli do ovih brojki.

Nenad Nizić, predsjednik grupacije Stories – Croatian Unique Hotels, rekao je da su oni već prije četiri godine prepoznali priču o prihodu.

– Radimo promociju Hrvatske na inozemnom tržištu kao destinacije jedinstvenosti, luksuza, povijesti i kulture. I to nam se sad sve vraća, rekao je.

– Naši rezultati su stvarno ne iznenađujući, nego očekivani. Prihodi su nam veći nego 2019. godina, a, što kaže državni tajnik, s postotkom dolazaka smo negdje možda na 90-ak posto, dodao je Nizić.

Predsjednik udruženja marina HGK Sean Lisjak naglasio je da se u biznisu kvaliteta računa ne samo prihodom, već i s dobiti “na kraju balade”.

– Nautika se pokazala otpornom, nautika je i dalje otporna. Naše poslovanje prošle godine bilo je u skladu s našim optimističnim očekivanjima bolje nego 2019. godine, rekao je, dodajući da su vrlo optimistični u pogledu ove godine.

Rekao je da je ova godina i u segmentu chartera daleko bolje počela nego prethodna i katastrofalno loša 2020.

Zdravstveni i sportski turizam

Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije i predsjednik klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, rekao je da im je misija brendirati regiju Kvarner u području cjelogodišnjeg pružanja zdravstvenih usluga u četiri segmenta – preventivni, personalizirani, odnosno integrativni pristup; medicina životnog stila ili lifestyle medicina; tjelesna ili mentalna rehabilitacija; te aktivno i zdravo starenje.

Rekao je da je perjanica Kvarnera dentalni turizam te da najveći broj turista dolazi iz Italije, ali i Slovenije, Austrije i Njemačke.

– Ali dio naših članica ima direktne ugovore i s korisnicima usluga iz Skandinavije, a mogu reći da smo prije dva tjedna potpisali u New Yorku ugovor s Asocijacijom hrvatsko-američkih poslovnih ljudi u kojem će naša regija biti pilot-projekt u segmentu kvalitete života za američko tržište, rekao je Mozetič.

Osim zdravstvenog, Glavina je istaknuo i sportski turizam, za koji je rekao da nam daje nevjerojatnu priliku, apeliravši na sve dionike na regionalnoj i lokalnoj razini da zajedno nađu prostore na kojima bi gradili sportske centre.

Također je rekao da ulažu značajna sredstva u enogastronomiju.

Lisjak: Neizvjesna sudbina ACI marina

Lisjak je rekao da nisu zadovoljni Strategijom razvoja održivog turizma, naročito u sektoru nautike.

– Riječi nautika, marine i charteri su u ovom dokumentu spomenuti – nemojte me hvatati za riječ, ali možete ubaciti u pretraživač – možda 14 puta, dodao je.

Lisjak je upozorio da su najveći problemi nautike i hrvatskih marina isteci koncesijskih razdoblja koja su sklapana nastankom hrvatske države i prvim uređivanjem te tematike 1999. godine.

– Budući da su prve koncesije sklapane na rok od 30 godina, izračunajte da je sad vrlo brzo istek tih prvih koncesija, rekao je Lisjak.

– Najveći sustav, naš ACI lanac marina, u najvećem je problemu i njima je definitivno vrlo neizvjesna sudbina, dodao je.

Objasnio je da žele pravo i mogućnost da se postojeći koncesionar nakon isteka koncesije odredi želi li nastaviti tu djelatnost.

– Da se jednostavno ne tumače rigidno odredbe EU-a – državnog tajnika molim da mi da svoje mišljenje o tome – da se pošto-poto mora izlaziti na natječaje, rekao je Lisjak.

Glavina se nije složio s Lisjakovim istupom o spominjanju nautičkog turizma. Rekao je da će cijela hrvatska javnost uskoro imati priliku iščitati strategiju koja će biti na javnom savjetovanju.

– Itekako mjesta ima, i to jako puno, za nautiku i nautički turizam, ali u kontekstu onog malo drugačijeg promišljanja, rekao je državni tajnik.

– Nitko ne može očekivati da će ova nova strategija održivog turizma i budućnosti hrvatskog turizma govoriti o tome kako su nama, ne znam, najveći nedostaci ili problemi hrvatskog turizma, ne znam, nepovoljna smještajna struktura ili nedovoljan broj charter plovila u ovom konkretnom slučaju ili slično. Mi govorimo o razvoju, napretku, rastu, ali u održivom smislu. Marine koje trenutno imamo u Hrvatskoj nitko neće i ne može zakačiti za brod i odvući negdje drugdje, dodao je.

Što se tiče europskih direktiva, rekao je Glavina, u svakom trenutku naći će načina da brane naše interese.

Lisjak je pak rekao da odgovorom nije nimalo zadovoljan.

– Puno mi pričamo, a malo radimo, dodao je.

Željeznički prijevoz

Glavina je između ostalog rekao je da su turisti danas puno više osviješteni nego ikad prije te da biraju destinacije za boravak ovisno o tome koliko će eventualno imati negativnog utjecaja na okoliš. Jesmo autodestinacija, radimo jako puno na organiziranju novih avio-linija, ali prethodne dvije godine jako smo puno gostiju doveli i vlakom, rekao je.

– Bit će brži, sljedećih 10 godina najveće investicije koje će biti u prometnu infrastrukturu bit će u željeznice. Time ćemo također stvoriti dodatnu prednost, rekao je Glavina.

Rekao je i da će ulazak u Schengen i eurozonu donijeti dodatnu konsolidaciju Hrvatske kao centra i jedne od ključnih turističkih zemalja Europe.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Evo koji će biti najmanji iznos na bankomatima kad se uvede euro

Objavljeno

-

By

Prvog siječnja u Hrvatskoj se uvodi euro. Dva tjedna još će se paralelno u plaćanjima koristiti i kuna uz euro, a nakon toga samo euro.

S 1. siječnja sljedeće godine i bakomati će početi isplaćivati eure. Dosad je najmanji iznos koji se mogao podići na bakomatima kod većine banaka bio 100 kuna.

Sve veće banke odnosno Erste Bank, Addiko, RBA, PBZ, ZABA, HPB, Erste Bank, Nova Hrvatska Banka te OTP odgovorile su za Index.hr kako je najmanji iznos apoena koji će se moći podići na njihovim bankomatima biti 10 eura,

Neke banke kreću s manjim apoenima, najveći apoen će biti 50 eura

Iz PBZ-a su dodali kako će se 1. siječnja 2023. isplata eura prvo započeti s manjim apoenima od 10 i 20 eura, a kasnije će se postupno i prema potrebi uvoditi veći apoeni.

Iz nekih su banaka naveli kako će najveći iznos apoena koji će se moći podići biti 50 eura. To znači da će se, kod dizanja većeg iznosa, isplaćivati više novčanica od 50 eura ili novčanica od 50 eura i kombinacija novčanica manjih apoena.

Od 1. siječnja 2023. bankomati će isključivo isplaćivati eure i kune se više na njima moći podizati. Sav novac koji se nalazi na računima građana automatizmom s 1. siječnja 2023. preračunati u eure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se povlače rezanci, provjerite jeste li ih kupili

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat RH je s tržišta opozvao instant rezance Lucky Me, proizvedene u Tajlandu, zbog utvrđenog 2-klor-etanola, priopćila je u srijedu Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Riječ je o proizvodu Instant rezanci, Lucky Me Pancit Canton Chilimansi, neto 60g,  s oznakom “najbolje upotrijebiti do 23.9.2022.”

Povlači se isključivo taj proizvod, proizvođača Monde Nissin Co., LTD., Tajland, dobavljača UNIONTRADE S.p.A., Peschiera, Italija. Na hrvatsko tržište ga stavlja tvrtka LITTLE MANILA j.d.o.o. iz Zagreba.

Iz Državnog inspektorata ističu da proizvod nije u skladu s EU Uredbom u područjima sigurnosti hrane.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Jeste li dobili ovakvu poruku? Iz banke upozoravaju da je riječ o prijevari

Objavljeno

-

By

KentBank je na svojim službenim stranicama objavio upozorenje u kojem svojim klijentima skreću pažnju da su se posljednjih dana u cyber-prostoru pojavili lažni mailovi u kojima se prevaranti lažno predstavljaju imenom njihove banke te navode primatelja da otkrije svoje kontakt podatke.

Izvor : KentBank

“Ukoliko zaprimite ovakvu ili sličnu poruku elektroničke pošte, ne slijedite poveznice, a poruku obrišite”, poručili su uz objavljenu presliku poruke i razgovora.

Napominju da KentBank nikada neće tražiti svoje korisnike da putem elektroničke pošte, društvenih mreža, mobilnih aplikacija za razmjenu poruka i sličnih kanala šalju svoje osobne ili sigurnosne podatke. Sve koji su otvorili poveznicu i ostavili svoje podatke, pozivaju da se odmah jave u Kontakt centar 0800 0006 ili na e-mail: podrska@kentbank.hr.

Izvor : KentBank

Slično upozorenje u petak je objavila i Zagrebačka banka (ZABA).

“Obavještavamo vas da je u tijeku phishing kampanja u kojoj se maliciozni napadač predstavlja kao djelatnik Zagrebacke banke d.d. sa imenom Costa.Daniela@unicreditgroup.zaba.hr i pokušava kroz prilozenu datoteku dostaviti maliciozni program”, poručili su iz ZABA-e također ističući da se ne otvara privitke i poveznice:

“Molimo da poruku s naslovom “KYC Poziv na dostavu ažurnih KYC podataka – Zagrebačka banka d.d.” od navedene osobe ne otvarate ako ste ih primili i ne pokrećete sumnjive poveznice (URL-ove) ako zaprimite takvu e-mail poruku.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu