Hrvatska
Sindikati traže da plaće u javnom sektoru prate stopu inflacije
Vladin proračunski okvir za razdoblje od 2023. do 2025. godine najveće povećanje rashoda donosi već u prvoj godini i to zbog rasta troškova za isplatu mirovina. U sljedećoj godini država će na isplatu mirovina, predvidjela je Vlada, potrošiti 50,2 milijarde kuna, što je 4,2 milijarde kuna više nego ove godine.
Razlog je inflacija, odnosno očekivano rekordno usklađivanje mirovina u drugoj polovici ove godine, što će se preliti i u sljedeću godinu. Rast prosječne mirovine od 150 kuna, uz dvoznamenkastu stopu inflacije, neće puno pomoći nijednom umirovljeniku. U državi koja ima više od milijun i 200 tisuća umirovljenika, to značajno povećava najveći proračunski izdatak, ali situaciju olakšava i velik rast prihoda koje u proračun donosi inflacija.
Pregovori u rujnu
No, država još ne zna koliko će je koštati drugi najveći trošak iz proračuna, isplata plaća za 250 tisuća zaposlenih u javnom sektoru. Povećanje osnovice od četiri posto od 1. svibnja nje pokrilo ni dotadašnju inflaciju, a u rujnu Vladu očekuju pregovori sa sindikatima oko dodatnog rasta osnovice. Tako da će pregovori koji će započeti odmah po završetku turističke sezone srušiti Vladine proračunske okvire za sljedeće tri godine, ali će donijeti promjene već u ovogodišnjem proračunu.
Sindikati su u travnju pristali na povećanje od samo četiri posto, iako su tražili osam posto, a svoj su zahtjev temeljili na rastu proračunskih prihoda i padu cijene rada u javnom sektoru jer je inflacijska stopa bila puno veća od rasta osnovice. Pristali su Vladi dati predah dok se ne vide rezultati ovogodišnje turističke sezone, ali dosadašnji rezultati kojima se Vlada hvali znače da će i sindikati imati visoke zahtjeve.
Zahtijevat će, kaže za Novi list Željko Stipić predsjednik sindikata Preporod, da se osnovica poveća već od 1. listopada ove godine, jer je povećanje od četiri posto iz svibnja odavno pregazila inflacija. Sindikalni veteran Vilim Ribić dodaje i da je povećanje za četiri posto od 1. svibnja na godišnjoj razini povećanje od 2,3 posto, što je višestruko manje od stope inflacije koja se očekuje u ovoj godini.
– Pregovore bismo trebali započeti u drugoj polovici rujna, ali vjerujem da ih možemo dovoljno brzo završiti da se osnovica poveća već od 1. listopada. Vlada je inzistirala da se pregovori oko dodatnog povećanja osnovice u ovoj godini nastave kad budu imali rezultate turističke sezone, ali po svemu sudeći, ona će po prihodnima biti bolja od one iz 2019. godine i povećanje osnovica se ne može izbjeći, kaže Stipić.
Spremni sindikati
Sindikalisti zasad ne žele govoriti koliko će povećanje osnovice za ovu godinu tražiti od Vlade, ali Stipić napominje da bi, u trenutku stalne promjene cijena i ubrzanja inflacije, rješenje moglo biti da se dogovori da rast plaća prati rast stopa inflacije i da se tako izbjegne potreba za pregovorima nekoliko puta godišnje.
– Inflacija i dalje ubrzava i ne misli stati. U trenutku kad smo pristali na povećanje plaća od četiri posto i Vladinu ponudu da razgovaramo na jesen, tadašnje stope inflacije već su poništile taj rast. I rješenje je da se u novi sporazum ugradi da rast plaća prati rast životnih troškova, napominje Stipić, te podsjeća da je tako regulirano pitanje naknade za troškove prijevoza. Dogovor iz travnja donio je povećanje naknade za prijevoz na 1,35 kuna po kilometru, umjesto dotadašnje jedne kune, s time da se taj iznos korigira svaki put kad cijene goriva porastu za deset posto.
Ni Ribić ne otkriva koliko bi po njegovom mišljenju plaće trebale rasti najesen, ali poručuje da se više ne može pristajati na to da je proračunski trošak zaposlenih u javnom sektoru meki trbuh iz kojeg svaka vlast zagrabi kad želi financirati neke druge projekte ili skupine.
– U svibnju je osnovica plaće porasla za četiri posto, a u istom je mjesecu inflacija, u odnosu na prošlogodišnji svibanj, bila 10,8 posto. Svakome je jasno da to nije ni blizu onoga što su zaposleni u javnom sektoru trebali dobiti. To povećanje od četiri posto znači rast plaća na godišnjoj razini od 2,3 posto. Inflacija će biti nekoliko puta veća i ponovo se obezvređuje rad zaposlenih u javnom sektoru, odnosno ruši cijena njihova rada. Vlada to u pregovorima u rujnu mora nadoknaditi, poručuje Ribić.
Rast osnovice od četiri posto u ovoj godini je trošak od 850 milijuna kuna, ali država očito neće moći izbjeći povećanje tog iznosa, piše Novi list.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeCINAZ/SVEUČILIŠTE: U četvrtak komemoracija za prof. dr. sc. Zlatka Milišu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijePRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVečeras u katedrali Susret čitača iz zadarskih župa






